Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Rumunjska Vladina potrošnja
Tečaj
Trenutna vrijednost Vladina potrošnja u Rumunjska je 28,969 milijardi RON. Vladina potrošnja u Rumunjska smanjena je na 28,969 milijardi RON dana 01. 09. 2023., nakon što je bila 32,799 milijardi RON dana 01. 06. 2023.. Od 01. 03. 1995. do 01. 12. 2023., prosječni BDP u Rumunjska bio je 2,61 milijardi RON. Sva vremena najviša vrijednost postignuta je dana 01. 06. 2023. s 32,80 milijardi RON, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 09. 1995. s 577,10 mil. RON.
Vladina potrošnja ·
Max
Državna potrošnja | |
---|---|
01. 03. 1995. | 1,27 milijardi RON |
01. 06. 1995. | 3,33 milijardi RON |
01. 09. 1995. | 577,10 mil. RON |
01. 12. 1995. | 1,17 milijardi RON |
01. 03. 1996. | 1,29 milijardi RON |
01. 06. 1996. | 1,39 milijardi RON |
01. 09. 1996. | 1,48 milijardi RON |
01. 12. 1996. | 1,47 milijardi RON |
01. 03. 1997. | 1,34 milijardi RON |
01. 06. 1997. | 1,49 milijardi RON |
01. 09. 1997. | 1,52 milijardi RON |
01. 12. 1997. | 1,64 milijardi RON |
01. 03. 1998. | 1,46 milijardi RON |
01. 06. 1998. | 1,37 milijardi RON |
01. 09. 1998. | 1,38 milijardi RON |
01. 12. 1998. | 1,39 milijardi RON |
01. 03. 1999. | 1,83 milijardi RON |
01. 06. 1999. | 1,83 milijardi RON |
01. 09. 1999. | 1,66 milijardi RON |
01. 12. 1999. | 2,04 milijardi RON |
01. 03. 2000. | 1,79 milijardi RON |
01. 06. 2000. | 2,03 milijardi RON |
01. 09. 2000. | 2,08 milijardi RON |
01. 12. 2000. | 1,64 milijardi RON |
01. 03. 2001. | 2,08 milijardi RON |
01. 06. 2001. | 2,02 milijardi RON |
01. 09. 2001. | 1,95 milijardi RON |
01. 12. 2001. | 1,61 milijardi RON |
01. 03. 2002. | 1,79 milijardi RON |
01. 06. 2002. | 1,61 milijardi RON |
01. 09. 2002. | 1,86 milijardi RON |
01. 12. 2002. | 1,72 milijardi RON |
01. 03. 2003. | 1,47 milijardi RON |
01. 06. 2003. | 1,45 milijardi RON |
01. 09. 2003. | 1,63 milijardi RON |
01. 12. 2003. | 1,78 milijardi RON |
01. 03. 2004. | 1,69 milijardi RON |
01. 06. 2004. | 1,79 milijardi RON |
01. 09. 2004. | 1,35 milijardi RON |
01. 12. 2004. | 1,59 milijardi RON |
01. 03. 2005. | 1,67 milijardi RON |
01. 06. 2005. | 1,79 milijardi RON |
01. 09. 2005. | 2,07 milijardi RON |
01. 12. 2005. | 1,34 milijardi RON |
01. 03. 2006. | 1,58 milijardi RON |
01. 06. 2006. | 1,47 milijardi RON |
01. 09. 2006. | 1,28 milijardi RON |
01. 12. 2006. | 2,47 milijardi RON |
01. 03. 2007. | 1,72 milijardi RON |
01. 06. 2007. | 1,76 milijardi RON |
01. 09. 2007. | 1,57 milijardi RON |
01. 12. 2007. | 1,91 milijardi RON |
01. 03. 2008. | 1,78 milijardi RON |
01. 06. 2008. | 1,78 milijardi RON |
01. 09. 2008. | 2,14 milijardi RON |
01. 12. 2008. | 1,26 milijardi RON |
01. 03. 2009. | 1,74 milijardi RON |
01. 06. 2009. | 1,72 milijardi RON |
01. 09. 2009. | 1,66 milijardi RON |
01. 12. 2009. | 1,42 milijardi RON |
01. 03. 2010. | 1,54 milijardi RON |
01. 06. 2010. | 1,50 milijardi RON |
01. 09. 2010. | 1,66 milijardi RON |
01. 12. 2010. | 1,60 milijardi RON |
01. 03. 2011. | 1,67 milijardi RON |
01. 06. 2011. | 1,66 milijardi RON |
01. 09. 2011. | 1,77 milijardi RON |
01. 12. 2011. | 1,74 milijardi RON |
01. 03. 2012. | 1,92 milijardi RON |
01. 06. 2012. | 1,87 milijardi RON |
01. 09. 2012. | 1,97 milijardi RON |
01. 12. 2012. | 2,06 milijardi RON |
01. 03. 2013. | 1,92 milijardi RON |
01. 06. 2013. | 2,00 milijardi RON |
01. 09. 2013. | 1,77 milijardi RON |
01. 12. 2013. | 1,99 milijardi RON |
01. 03. 2014. | 2,08 milijardi RON |
01. 06. 2014. | 2,30 milijardi RON |
01. 09. 2014. | 2,01 milijardi RON |
01. 12. 2014. | 2,16 milijardi RON |
01. 03. 2015. | 2,02 milijardi RON |
01. 06. 2015. | 2,02 milijardi RON |
01. 09. 2015. | 2,01 milijardi RON |
01. 12. 2015. | 1,91 milijardi RON |
01. 03. 2016. | 2,11 milijardi RON |
01. 06. 2016. | 2,19 milijardi RON |
01. 09. 2016. | 2,10 milijardi RON |
01. 12. 2016. | 2,14 milijardi RON |
01. 03. 2017. | 2,08 milijardi RON |
01. 06. 2017. | 2,03 milijardi RON |
01. 09. 2017. | 2,28 milijardi RON |
01. 12. 2017. | 2,02 milijardi RON |
01. 03. 2018. | 2,20 milijardi RON |
01. 06. 2018. | 2,08 milijardi RON |
01. 09. 2018. | 2,45 milijardi RON |
01. 12. 2018. | 2,30 milijardi RON |
01. 03. 2019. | 2,28 milijardi RON |
01. 06. 2019. | 2,45 milijardi RON |
01. 09. 2019. | 2,53 milijardi RON |
01. 12. 2019. | 2,57 milijardi RON |
01. 03. 2020. | 2,51 milijardi RON |
01. 06. 2020. | 2,55 milijardi RON |
01. 09. 2020. | 2,61 milijardi RON |
01. 12. 2020. | 2,54 milijardi RON |
01. 03. 2021. | 2,55 milijardi RON |
01. 06. 2021. | 2,67 milijardi RON |
01. 09. 2021. | 2,53 milijardi RON |
01. 12. 2021. | 2,64 milijardi RON |
01. 03. 2022. | 2,66 milijardi RON |
01. 06. 2022. | 2,64 milijardi RON |
01. 09. 2022. | 2,69 milijardi RON |
01. 12. 2022. | 2,80 milijardi RON |
01. 03. 2023. | 2,83 milijardi RON |
01. 06. 2023. | 32,80 milijardi RON |
01. 09. 2023. | 28,97 milijardi RON |
Vladina potrošnja Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 09. 2023. | 28,969 milijardi RON |
01. 06. 2023. | 32,799 milijardi RON |
01. 03. 2023. | 2,827 milijardi RON |
01. 12. 2022. | 2,802 milijardi RON |
01. 09. 2022. | 2,689 milijardi RON |
01. 06. 2022. | 2,637 milijardi RON |
01. 03. 2022. | 2,659 milijardi RON |
01. 12. 2021. | 2,641 milijardi RON |
01. 09. 2021. | 2,529 milijardi RON |
01. 06. 2021. | 2,669 milijardi RON |
Slični makroekonomski pokazatelji za Vladina potrošnja
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇷🇴 Državna potrošnja | 239,9 milijardi RON | 100,907 milijardi RON | Mjesečno |
🇷🇴 Državna potrošnja u odnosu na BDP | 40,2 % of GDP | 40 % of GDP | Godišnje |
🇷🇴 Državni dug | 933,82 milijardi RON | 933,084 milijardi RON | Mjesečno |
🇷🇴 Državni proračun | −5,6 % of GDP | −6,3 % of GDP | Godišnje |
🇷🇴 Dug države prema BDP-u | 48,8 % of GDP | 47,5 % of GDP | Godišnje |
🇷🇴 Indeks korupcije | 46 Points | 46 Points | Godišnje |
🇷🇴 Prihodi države | 182,7 milijardi RON | 61,476 milijardi RON | Mjesečno |
🇷🇴 Rang korupcije | 63 | 63 | Godišnje |
🇷🇴 vojni troškovi | 5,611 milijardi USD | 5,188 milijardi USD | Godišnje |
🇷🇴 Vrijednost državnog proračuna | −57,3 milijardi RON | −39,431 milijardi RON | Mjesečno |
🇷🇴 Zahtjevi za azil | 235 persons | 285 persons | Mjesečno |
Vladina potrošnja odnosi se na javne izdatke za robe i usluge i predstavlja značajnu komponentu BDP-a. Politike vladine potrošnje, kao što su postavljanje proračunskih ciljeva, prilagođavanje poreza, povećanje javnih rashoda i javnih radova, vrlo su učinkoviti alati za utjecanje na gospodarski rast.
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Vladina potrošnja
Državna potrošnja (Government Spending) je ključna komponenta makroekonomskih analizâ i ima značajnu ulogu u oblikovanju ekonomske politike svake zemlje. Kao kategorija koja se često koristi u procjeni makroekonomskih performansi, državna potrošnja obuhvaća različite aspekte koji se protežu od izdataka za infrastrukturu, javne usluge, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje pa sve do sigurnosnih i obrambenih potreba. Naš portal, eulerpool, specijaliziran je za prikaz makroekonomskih podataka i pruža detaljne uvide u dinamiku i strukturu državne potrošnje. Državna potrošnja odnosi se na sve troškove koje država čini za pružanje javnih dobara i usluga. U ekonomskoj teoriji, ova kategorija igra ključnu ulogu kroz fiskalnu politiku kojom se država koristi kako bi stabilizirala ekonomiju, promicala gospodarski rast i smanjivala nejednakosti. Kroz eulerpool, korisnici mogu pratiti kako vlade različitih zemalja alociraju sredstva i kako njihova potrošnja utječe na makroekonomske pokazatelje kao što su BDP, inflacija, nezaposlenost i javni dug. Jedan od temeljnih aspekata državne potrošnje je kapitalna potrošnja, koja uključuje ulaganja u dugoročne projekte poput izgradnje infrastrukture, modernizacije transportnih mreža i unapređenja energetske učinkovitosti. Kapitalna potrošnja ne samo da stvara neposredna radna mjesta, već također potiče dugoročni gospodarski rast čineći gospodarstvo konkurentnijim i produktivnijim. Na eulerpool-u, korisnici mogu analizirati podatke o kapitalnoj potrošnji različitih zemalja i dobiti uvid u utjecaj tih ulaganja na ukupne ekonomske performanse. Državna potrošnja također uključuje tekuće troškove, koji se odnose na operativne troškove države, uključujući plaće zaposlenika u javnim službama, troškove materijala i usluga te subvencije. Ovi izdaci imaju izravan utjecaj na privatnu potrošnju i ukupnu potražnju u gospodarstvu. Proučavanjem takvih podataka na eulerpool-u, analitičari i istraživači mogu bolje razumjeti kako javni sektor utječe na potražnju i stabilnost gospodarstva. Jedan od ključnih izazova u upravljanju državnom potrošnjom je osiguravanje održivosti javnog duga. Prekomjerna potrošnja može dovesti do velikih deficita i rasta javnog duga, što dugoročno može ograničiti sposobnost države da reagira na ekonomske šokove i investirati u ključne sektore. Na eulerpool-u, korisnici imaju pristup detaljnim statistikama o javnom dugu i deficitima koji pružaju transparentnost i omogućuju procjenu fiskalne održivosti zemalja. Osim izdataka, naša platforma omogućava praćenje prihoda države koji su ključni za razumijevanje ukupne fiskalne politike. Državni prihodi, koji uglavnom dolaze iz poreza, doprinosa i drugih prihoda, moraju biti dovoljno visoki da pokriju troškove javne potrošnje i smanje potrebu za zaduživanjem. Na eulerpool-u, korisnici mogu istražiti različite vrste prihoda i njihovu strukturu te ocijeniti fiskalnu poziciju država. Državna potrošnja također ima važnu redistributivnu funkciju, koja se očituje kroz socijalne programe kao što su socijalna skrb, mirovine, zdravstvena i obrazovna potpora. Ovi programi imaju snažan utjecaj na smanjenje nejednakosti i poboljšanje životnog standarda građana. Kroz podatke na eulerpool-u, moguće je pratiti razvoj i učinkovitost različitih socijalnih programa te procijeniti njihov utjecaj na ekonomske i socijalne pokazatelje. U kontekstu međunarodnih usporedbi, eulerpool pruža korisnicima ključno razumijevanje o tome kako različite zemlje koriste državnu potrošnju kako bi ostvarile svoje ekonomske ciljeve. Uvidi u međunarodne trendove mogu pomoći kreatorima politika u optimizaciji vlastitih strategija i prepoznavanju najbolje prakse. Naša platforma omogućuje usporedbu podataka o državnoj potrošnji među različitim zemljama, olakšavajući detaljnu analizu i identifikaciju ključnih faktora koji utječu na gospodarski uspjeh. Osim toga, korisnici eulerpool-a mogu pratiti promjene u državnoj potrošnji kroz vrijeme, što omogućuje razumijevanje dugoročnih trendova i procjenu budućih izazova. Naša bogata baza podataka omogućuje detaljne vremenske serije koje olakšavaju analizu cikličkih kretanja i sezonskih varijacija u državnoj potrošnji. Ključna prednost naše platforme je sposobnost prilagodljivog pretraživanja i vizualizacije podataka, što čini makroekonomske analize pristupačnijima i razumljivijima stručnjacima i laicima. Prateći podatke o državnoj potrošnji na eulerpool-u, korisnici mogu donositi informirane odluke, razvijati preciznije prognoze i oblikovati učinkovitije ekonomske politike. U konačnici, razumijevanje državne potrošnje kroz perspektivu eulerpool-a pruža sveobuhvatan i dublji uvid u makroekonomske dinamike i izazove s kojima se suočavaju ekonomije diljem svijeta. Kombinacijom detaljnih podataka, analitičkih alata i stručnih uvida, naša platforma omogućuje temeljite analize i podržava donošenje informiranih i strateških odluka u području ekonomske politike.