Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Austrija Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Tečaj
Trenutna vrijednost Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Austrija iznosi 53 % of GDP. Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Austrija je pala na 53 % of GDP dana 01. 01. 2022., nakon što je bila 56,2 % of GDP dana 01. 01. 2021.. Od 01. 01. 1976. do 01. 01. 2023., prosječni BDP u Austrija bio je 51,95 % of GDP. Povijesni maksimum je postignut dana 01. 01. 2020. s 56,80 % of GDP, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 1977. s 47,30 % of GDP.
Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP) ·
Max
Državna potrošnja u odnosu na BDP | |
---|---|
01. 01. 1976. | 47,60 % of GDP |
01. 01. 1977. | 47,30 % of GDP |
01. 01. 1978. | 50,30 % of GDP |
01. 01. 1979. | 49,40 % of GDP |
01. 01. 1980. | 49,60 % of GDP |
01. 01. 1981. | 51,10 % of GDP |
01. 01. 1982. | 51,70 % of GDP |
01. 01. 1983. | 52,10 % of GDP |
01. 01. 1984. | 52,20 % of GDP |
01. 01. 1985. | 53,10 % of GDP |
01. 01. 1986. | 53,90 % of GDP |
01. 01. 1987. | 54,20 % of GDP |
01. 01. 1988. | 53,20 % of GDP |
01. 01. 1989. | 51,70 % of GDP |
01. 01. 1990. | 51,50 % of GDP |
01. 01. 1991. | 52,60 % of GDP |
01. 01. 1992. | 53,40 % of GDP |
01. 01. 1993. | 56,40 % of GDP |
01. 01. 1994. | 56,00 % of GDP |
01. 01. 1995. | 55,80 % of GDP |
01. 01. 1996. | 55,60 % of GDP |
01. 01. 1997. | 52,30 % of GDP |
01. 01. 1998. | 52,20 % of GDP |
01. 01. 1999. | 52,10 % of GDP |
01. 01. 2000. | 51,00 % of GDP |
01. 01. 2001. | 51,40 % of GDP |
01. 01. 2002. | 51,10 % of GDP |
01. 01. 2003. | 51,30 % of GDP |
01. 01. 2004. | 53,70 % of GDP |
01. 01. 2005. | 51,20 % of GDP |
01. 01. 2006. | 50,40 % of GDP |
01. 01. 2007. | 49,20 % of GDP |
01. 01. 2008. | 49,90 % of GDP |
01. 01. 2009. | 54,10 % of GDP |
01. 01. 2010. | 52,80 % of GDP |
01. 01. 2011. | 50,90 % of GDP |
01. 01. 2012. | 51,20 % of GDP |
01. 01. 2013. | 51,60 % of GDP |
01. 01. 2014. | 52,40 % of GDP |
01. 01. 2015. | 51,10 % of GDP |
01. 01. 2016. | 50,10 % of GDP |
01. 01. 2017. | 49,30 % of GDP |
01. 01. 2018. | 48,80 % of GDP |
01. 01. 2019. | 48,70 % of GDP |
01. 01. 2020. | 56,80 % of GDP |
01. 01. 2021. | 56,20 % of GDP |
01. 01. 2022. | 53,00 % of GDP |
Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP) Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2022. | 53 % of GDP |
01. 01. 2021. | 56,2 % of GDP |
01. 01. 2020. | 56,8 % of GDP |
01. 01. 2019. | 48,7 % of GDP |
01. 01. 2018. | 48,8 % of GDP |
01. 01. 2017. | 49,3 % of GDP |
01. 01. 2016. | 50,1 % of GDP |
01. 01. 2015. | 51,1 % of GDP |
01. 01. 2014. | 52,4 % of GDP |
01. 01. 2013. | 51,6 % of GDP |
Slični makroekonomski pokazatelji za Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇦🇹 Državna potrošnja | 9,723 milijardi EUR | 10,682 milijardi EUR | Mjesečno |
🇦🇹 Državna potrošnja | 18,805 milijardi EUR | 19,714 milijardi EUR | Kvartal |
🇦🇹 Državni dug | 290,84 milijardi EUR | 286,89 milijardi EUR | Mjesečno |
🇦🇹 Državni proračun | −2,7 % of GDP | −3,3 % of GDP | Godišnje |
🇦🇹 Dug države prema BDP-u | 77,8 % of GDP | 78,4 % of GDP | Godišnje |
🇦🇹 Indeks korupcije | 71 Points | 71 Points | Godišnje |
🇦🇹 Prihodi države | 10,631 milijardi EUR | 6,824 milijardi EUR | Mjesečno |
🇦🇹 Rang korupcije | 20 | 22 | Godišnje |
🇦🇹 vojni troškovi | 4,41 milijardi USD | 3,613 milijardi USD | Godišnje |
🇦🇹 Vrijednost državnog proračuna | −4,435 milijardi EUR | −5,233 milijardi EUR | Mjesečno |
🇦🇹 Zahtjevi za azil | 1.505 persons | 1.54 persons | Mjesečno |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Kategorija "Vladina potrošnja prema BDP-u" jedno je od ključnih područja makroekonomskih analiza koje pružamo na našoj web stranici, eulerpool. Kao ozbiljna i profesionalna platforma za prikaz makroekonomskih podataka, naš cilj je osigurati precizne i detaljne informacije koje korisnicima omogućuju donošenje informiranih odluka. Ova kategorija igra važnu ulogu u razumijevanju dinamike ekonomske politike i njenog učinka na ukupno gospodarsko zdravlje zemlje. Vladina potrošnja prema BDP-u odnosi se na omjer javnih izdataka u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP). Ovaj pokazatelj pruža jasan uvid u razmjere vladine intervencije u gospodarstvu. Veća vladina potrošnja često znači veću ulogu države u financiranju javnih usluga, infrastrukture i socijalnih programa, dok manja potrošnja može ukazivati na tržišno orijentiraniju gospodarsku politiku. Svaka zemlja ima svoj jedinstveni pristup upravljanju javnim financijama, a praćenje vladine potrošnje kao postotka BDP-a ključno je za razumijevanje tog pristupa. Na primjer, zemlje skandinavskog modela poznate su po visokoj razini vladine potrošnje, što se odražava u njihovim sustavima socijalne skrbi. S druge strane, zemlje s liberalnijom ekonomskom politikom, poput Sjedinjenih Američkih Država, obično imaju niži omjer vladine potrošnje prema BDP-u. Naša platforma, eulerpool, nudi detaljne prikaze i analize ovih podataka kroz različite grafove i statistike. Koristeći naše alate, korisnici mogu brzo i jednostavno identificirati trendove, usporediti zemlje i analizirati povijesne podatke, što im omogućuje donošenje preciznih i uravnoteženih zaključaka. Vladina potrošnja sastoji se od nekoliko ključnih komponenti, uključujući potrošnju na javne usluge poput obrazovanja, zdravstva, obrane, infrastrukture te socijalnih i gospodarskih programa. Visoka razina investicija u ove sektore može potaknuti gospodarski rast kroz povećanje produktivnosti, smanjenje nezaposlenosti i osiguranje socijalne stabilnosti. Međutim, također treba uzeti u obzir moguće negativne učinke visokih izdataka, kao što su povećanje javnog duga i potencijalno smanjenje učinkovitosti privatnog sektora. Važno je razumjeti da omjer vladine potrošnje prema BDP-u ne daje potpunu sliku bez konteksta dodatnih ekonomskih indikatora. Na primjer, visoka razina vladine potrošnje može biti održiva ako je popraćena odgovarajućim prihodima od poreza i nizom drugih prihoda. Nasuprot tome, zemlja s niskim prihodima može se suočiti s izazovima održavanja visoke razine potrošnje, što može dovesti do deficita i stvaranja duga. Eulerpool koristi sofisticirane metode analize kako bi pružio korisnicima duboko razumijevanje ovih dinamika. Naša baza podataka obuhvaća vremenske serije koje omogućuju praćenje promjena kroz godine, kao i usporedbe među zemljama s različitim razinama gospodarskog razvoja i različitim pristupima ekonomskoj politici. Još jedan važan aspekt analize vladine potrošnje prema BDP-u jest razumijevanje njezinog učinka na ekonomsku nejednakost. Države s većom razinom potrošnje često koriste te izdatke za smanjenje nejednakosti kroz redistributivne politike, poput progresivnog oporezivanja i socijalnih transfera. Analizirajući ove podatke, korisnici mogu procijeniti koliko su takve politike učinkovite u različitim gospodarskim kontekstima. Također je ključno analizirati kako se mijenja struktura vladine potrošnje kroz vrijeme. Na primjer, dok zemlje u razvoju mogu povećati potrošnju na osnovnu infrastrukturu i obrazovanje, razvijene zemlje mogu preusmjeriti fokus na zdravstvenu skrb i inovacije. Ove promjene često odražavaju evoluciju gospodarskih potreba i prioriteta. Eulerpool omogućuje korisnicima da prilagode svoje preglede podataka prema različitim kriterijima, uključujući geografske regije, razdoblja i specifične sektore javne potrošnje. Naši interaktivni alati i vizualizacije pomažu korisnicima da koriste podatke na način koji najbolje odgovara njihovim potrebama, bilo da se radi o akademskim istraživanjima, poslovnoj analizi ili donošenju političkih odluka. Uz to, angažman s relevantnim ekonomskim teorijama i istraživanjima pomaže našim korisnicima da kontekstualiziraju podatke i donesu dobro informirane zaključke. Naša professionalna platforma, eulerpool, nudi bogatstvo resursa koji omogućuju duboko razumijevanje kompleksnih ekonomskih pojava i njihovo implikacije na stvarni svijet. Zaključno, analiza vladine potrošnje prema BDP-u pruža ključne uvide u ulogu države u gospodarstvu, ekonomske prioritete i dugoročne razvojne strategije. Na eulerpool platformi, naši korisnici mogu pristupiti detaljnim i preciznim podacima koji im omogućuju donošenje informiranih odluka i razumijevanje složenih makroekonomskih dinamika. Bez obzira na razinu stručnosti ili specifične interese, naši alati i resursi osiguravaju vrhunsku podršku u analizi i interpretaciji ekonomskih podataka.