Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Norveška Državni prihodi
Tečaj
Trenutačna vrijednost Državni prihodi u Norveška iznosi 566,575 milijardi NOK. Državni prihodi u Norveška su smanjeni na 566,575 milijardi NOK na dan 01. 03. 2024., nakon što su iznosili 637,274 milijardi NOK na dan 01. 12. 2023.. Od 01. 03. 1991. do 01. 03. 2024., prosječni bruto domaći proizvod u Norveška iznosio je 250,35 milijardi NOK. Najveća vrijednost dosegnuta je na dan 01. 12. 2022. s 788,34 milijardi NOK, dok je najniža vrijednost zabilježena na dan 01. 09. 1993. s 50,60 milijardi NOK.
Državni prihodi ·
Max
Prihodi države | |
---|---|
01. 03. 1991. | 59,41 milijardi NOK |
01. 06. 1991. | 94,54 milijardi NOK |
01. 09. 1991. | 52,63 milijardi NOK |
01. 12. 1991. | 115,53 milijardi NOK |
01. 03. 1992. | 59,66 milijardi NOK |
01. 06. 1992. | 93,06 milijardi NOK |
01. 09. 1992. | 52,61 milijardi NOK |
01. 12. 1992. | 116,05 milijardi NOK |
01. 03. 1993. | 62,53 milijardi NOK |
01. 06. 1993. | 97,95 milijardi NOK |
01. 09. 1993. | 50,60 milijardi NOK |
01. 12. 1993. | 118,72 milijardi NOK |
01. 03. 1994. | 71,87 milijardi NOK |
01. 06. 1994. | 95,27 milijardi NOK |
01. 09. 1994. | 58,73 milijardi NOK |
01. 12. 1994. | 127,60 milijardi NOK |
01. 03. 1995. | 71,46 milijardi NOK |
01. 06. 1995. | 101,50 milijardi NOK |
01. 09. 1995. | 60,40 milijardi NOK |
01. 12. 1995. | 149,58 milijardi NOK |
01. 03. 1996. | 75,49 milijardi NOK |
01. 06. 1996. | 121,27 milijardi NOK |
01. 09. 1996. | 70,35 milijardi NOK |
01. 12. 1996. | 165,82 milijardi NOK |
01. 03. 1997. | 90,96 milijardi NOK |
01. 06. 1997. | 150,67 milijardi NOK |
01. 09. 1997. | 81,32 milijardi NOK |
01. 12. 1997. | 155,25 milijardi NOK |
01. 03. 1998. | 91,03 milijardi NOK |
01. 06. 1998. | 151,90 milijardi NOK |
01. 09. 1998. | 75,62 milijardi NOK |
01. 12. 1998. | 152,79 milijardi NOK |
01. 03. 1999. | 96,18 milijardi NOK |
01. 06. 1999. | 141,72 milijardi NOK |
01. 09. 1999. | 90,83 milijardi NOK |
01. 12. 1999. | 170,84 milijardi NOK |
01. 03. 2000. | 126,68 milijardi NOK |
01. 06. 2000. | 180,23 milijardi NOK |
01. 09. 2000. | 110,07 milijardi NOK |
01. 12. 2000. | 226,67 milijardi NOK |
01. 03. 2001. | 137,42 milijardi NOK |
01. 06. 2001. | 273,18 milijardi NOK |
01. 09. 2001. | 111,25 milijardi NOK |
01. 12. 2001. | 236,60 milijardi NOK |
01. 03. 2002. | 128,85 milijardi NOK |
01. 06. 2002. | 233,20 milijardi NOK |
01. 09. 2002. | 113,16 milijardi NOK |
01. 12. 2002. | 215,86 milijardi NOK |
01. 03. 2003. | 126,71 milijardi NOK |
01. 06. 2003. | 229,60 milijardi NOK |
01. 09. 2003. | 106,79 milijardi NOK |
01. 12. 2003. | 237,09 milijardi NOK |
01. 03. 2004. | 129,09 milijardi NOK |
01. 06. 2004. | 244,78 milijardi NOK |
01. 09. 2004. | 117,64 milijardi NOK |
01. 12. 2004. | 254,90 milijardi NOK |
01. 03. 2005. | 138,74 milijardi NOK |
01. 06. 2005. | 285,57 milijardi NOK |
01. 09. 2005. | 129,69 milijardi NOK |
01. 12. 2005. | 306,85 milijardi NOK |
01. 03. 2006. | 164,35 milijardi NOK |
01. 06. 2006. | 332,32 milijardi NOK |
01. 09. 2006. | 143,85 milijardi NOK |
01. 12. 2006. | 354,38 milijardi NOK |
01. 03. 2007. | 173,10 milijardi NOK |
01. 06. 2007. | 361,29 milijardi NOK |
01. 09. 2007. | 152,02 milijardi NOK |
01. 12. 2007. | 343,72 milijardi NOK |
01. 03. 2008. | 200,17 milijardi NOK |
01. 06. 2008. | 404,68 milijardi NOK |
01. 09. 2008. | 222,54 milijardi NOK |
01. 12. 2008. | 355,25 milijardi NOK |
01. 03. 2009. | 230,97 milijardi NOK |
01. 06. 2009. | 347,96 milijardi NOK |
01. 09. 2009. | 176,01 milijardi NOK |
01. 12. 2009. | 296,95 milijardi NOK |
01. 03. 2010. | 212,66 milijardi NOK |
01. 06. 2010. | 352,40 milijardi NOK |
01. 09. 2010. | 185,57 milijardi NOK |
01. 12. 2010. | 314,14 milijardi NOK |
01. 03. 2011. | 240,41 milijardi NOK |
01. 06. 2011. | 389,98 milijardi NOK |
01. 09. 2011. | 279,88 milijardi NOK |
01. 12. 2011. | 313,25 milijardi NOK |
01. 03. 2012. | 324,81 milijardi NOK |
01. 06. 2012. | 360,97 milijardi NOK |
01. 09. 2012. | 287,43 milijardi NOK |
01. 12. 2012. | 317,52 milijardi NOK |
01. 03. 2013. | 325,17 milijardi NOK |
01. 06. 2013. | 375,17 milijardi NOK |
01. 09. 2013. | 291,53 milijardi NOK |
01. 12. 2013. | 299,94 milijardi NOK |
01. 03. 2014. | 336,04 milijardi NOK |
01. 06. 2014. | 352,35 milijardi NOK |
01. 09. 2014. | 286,62 milijardi NOK |
01. 12. 2014. | 303,75 milijardi NOK |
01. 03. 2015. | 323,09 milijardi NOK |
01. 06. 2015. | 335,89 milijardi NOK |
01. 09. 2015. | 286,73 milijardi NOK |
01. 12. 2015. | 281,71 milijardi NOK |
01. 03. 2016. | 308,31 milijardi NOK |
01. 06. 2016. | 328,04 milijardi NOK |
01. 09. 2016. | 272,07 milijardi NOK |
01. 12. 2016. | 254,06 milijardi NOK |
01. 03. 2017. | 316,05 milijardi NOK |
01. 06. 2017. | 324,16 milijardi NOK |
01. 09. 2017. | 281,04 milijardi NOK |
01. 12. 2017. | 304,64 milijardi NOK |
01. 03. 2018. | 335,80 milijardi NOK |
01. 06. 2018. | 341,38 milijardi NOK |
01. 09. 2018. | 324,04 milijardi NOK |
01. 12. 2018. | 349,38 milijardi NOK |
01. 03. 2019. | 359,89 milijardi NOK |
01. 06. 2019. | 378,60 milijardi NOK |
01. 09. 2019. | 314,10 milijardi NOK |
01. 12. 2019. | 354,82 milijardi NOK |
01. 03. 2020. | 361,45 milijardi NOK |
01. 06. 2020. | 297,96 milijardi NOK |
01. 09. 2020. | 302,53 milijardi NOK |
01. 12. 2020. | 326,88 milijardi NOK |
01. 03. 2021. | 340,62 milijardi NOK |
01. 06. 2021. | 324,18 milijardi NOK |
01. 09. 2021. | 349,33 milijardi NOK |
01. 12. 2021. | 488,59 milijardi NOK |
01. 03. 2022. | 527,55 milijardi NOK |
01. 06. 2022. | 633,69 milijardi NOK |
01. 09. 2022. | 718,84 milijardi NOK |
01. 12. 2022. | 788,34 milijardi NOK |
01. 03. 2023. | 643,16 milijardi NOK |
01. 06. 2023. | 765,72 milijardi NOK |
01. 09. 2023. | 448,24 milijardi NOK |
01. 12. 2023. | 637,27 milijardi NOK |
01. 03. 2024. | 566,58 milijardi NOK |
Državni prihodi Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 03. 2024. | 566,575 milijardi NOK |
01. 12. 2023. | 637,274 milijardi NOK |
01. 09. 2023. | 448,244 milijardi NOK |
01. 06. 2023. | 765,719 milijardi NOK |
01. 03. 2023. | 643,162 milijardi NOK |
01. 12. 2022. | 788,337 milijardi NOK |
01. 09. 2022. | 718,838 milijardi NOK |
01. 06. 2022. | 633,69 milijardi NOK |
01. 03. 2022. | 527,551 milijardi NOK |
01. 12. 2021. | 488,592 milijardi NOK |
Slični makroekonomski pokazatelji za Državni prihodi
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇳🇴 Državna potrošnja | 512,813 milijardi NOK | 457,634 milijardi NOK | Kvartal |
🇳🇴 Državna potrošnja | 258,801 milijardi NOK | 257,409 milijardi NOK | Kvartal |
🇳🇴 Državna potrošnja u odnosu na BDP | 46,4 % of GDP | 38,3 % of GDP | Godišnje |
🇳🇴 Državni dug | 708,529 milijardi NOK | 796,757 milijardi NOK | Kvartal |
🇳🇴 Državni proračun | 16,3 % of GDP | 25,6 % of GDP | Godišnje |
🇳🇴 Dug države prema BDP-u | 44,3 % of GDP | 36,5 % of GDP | Godišnje |
🇳🇴 Indeks korupcije | 84 Points | 84 Points | Godišnje |
🇳🇴 Rang korupcije | 4 | 4 | Godišnje |
🇳🇴 vojni troškovi | 8,669 milijardi USD | 8,698 milijardi USD | Godišnje |
🇳🇴 Vrijednost državnog proračuna | 53,762 milijardi NOK | 179,64 milijardi NOK | Kvartal |
🇳🇴 Zahtjevi za azil | 330 persons | 320 persons | Mjesečno |
Vladini prihodi odnose se na sve prihode koje vlada dobiva, uključujući poreze, carinske pristojbe, prihode od državnih poduzeća, kapitalne prihode i stranu pomoć. Vladini prihodi su sastavni dio izračuna budžetskog salda vlade.
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Državni prihodi
Kategorija "Vladini prihodi" na našoj web stranici Eulerpool obuhvaća složene i raznolike vrste primanja kojima suverene države stječu financijska sredstva za financiranje svojih aktivnosti i usluga. Kao profesionalna platforma specijalizirana za prikazivanje makroekonomskih podataka, mi pružamo detaljan uvid u različite aspekte i izvore vladinih prihoda, analizirajući kako se tim prihodima upravlja te koje su njihove ključne komponente i implikacije za šire gospodarstvo. Vladini prihodi, poznati i kao fiskalni prihodi, od presudne su važnosti za održavanje fiskalne stabilnosti i omogućavanje države da ispunjava svoje ekonomske i socijalne obveze. Oni omogućuju vladi financiranje javnih dobara i usluga, kao što su obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura, te socijalno osiguranje. Bez stabilnih i adekvatnih prihoda, vlada bi se suočila s ozbiljnim ograničenjima u provedbi svojih politika i programa. Postoji nekoliko ključnih izvora vladinih prihoda, među kojima najvažniju ulogu imaju porezi. Porezni sustav zemlje, koji uključuje različite vrste poreza poput poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost (PDV), korporacijski porez, carinske pristojbe i trošarine, predstavlja osnovnu komponentu ukupnih prihoda. Svaka od tih vrsta poreza ima specifične karakteristike i doprinosi u različitim omjerima ovisno o strukturi gospodarskih djelatnosti i socijalnim potrebama stanovništva. Porez na dohodak, primjerice, najčešće se naplaćuje od pojedinaca i kućanstava na osnovu njihovih prihoda. Ovaj porez ima veliku ulogu u redistribuciji bogatstva unutar društva, smanjujući nejednakosti i pružajući financijska sredstva za socijalne programe i javne usluge. S druge strane, porez na dodanu vrijednost (PDV) primjenjuje se na širok spektrum roba i usluga te je značajan izvor prihoda koji ima relativno stabilan tok, budući da se naplaćuje pri svakoj transakciji. Osim poreza, drugi važan izvor vladinih prihoda dolazi iz različitih vrsta pristojbi i naknada koje se naplaćuju za usluge koje pruža vlada. To mogu biti administrativne pristojbe, naknade za izdavanje dozvola i licenci, te sudske pristojbe. Ove pristojbe i naknade igraju dvostruku funkciju – ne samo da prikupljaju sredstva za vladu već i reguliraju ili ograničavaju određene aktivnosti u skladu s politikama javnog interesa. Također, važan komponent vladinih prihoda su prihodi od javnih poduzeća i imovine. Država često posjeduje različite vrste imovine - od poljoprivrednog i šumskog zemljišta do zgrada i infrastrukturnih objekata, kao i kontrolne udjele u raznim poduzećima. Prihodi koji proizlaze iz ovih izvora uključuju najamnine, dividende od vlasničkih udjela, te prihode od prodaje roba i usluga koje pružaju javna poduzeća. Upravljanje ovom imovinom i strateškim resursima radi optimalnog generiranja prihoda često je ključno pitanje za mnoge vlade. Međutim, vladini prihodi nisu uvijek konstantni i stabilni. Fluktuacije u gospodarstvu, promjene u zakonodavstvu, te međunarodni događaji i trendovi mogu značajno utjecati na iznose koji se prikupljaju. Također, fiskalna politika, koja uključuje odluke o visini i strukturi poreza te raspodjeli državne potrošnje, ima veliki utjecaj na ukupne prihode. Važno je za vladu imati fleksibilnost i sposobnost prilagodbe kako bi mogla učinkovito odgovoriti na promjenjive okolnosti i osigurati dugoročnu fiskalnu održivost. Primjena modernih tehnologija i podataka također ima veliki potencijal za poboljšanje učinkovitosti prikupljanja vladinih prihoda. Digitalizacija poreznih sustava, primjena analitike velikih podataka, te korištenje raznih informacijskih sustava može znatno povećati točnost i učinkovitost u naplati poreza i drugih pristojbi, smanjujući tako mogućnosti za prijevare i izbjegavanje poreza. U zaključku, razumijevanje i analiza vladinih prihoda ključno je za svaku državu koja teži održivoj fiskalnoj politici i efikasnom pružanju javnih usluga. Naša web stranica Eulerpool pruža detaljne i ažurirane podatke o svim aspektima vladinih prihoda, omogućavajući istraživačima, analitičarima, političarima i općoj javnosti uvid u ključne komponente i procese koji oblikuju financijsku stabilnost i gospodarski razvoj. Kroz našu platformu omogućavamo dublje razumijevanje kompleksnih dinamika koje stoje iza podataka o vladinim prihodima, pružajući sveobuhvatne analize i uvide potrebne za donošenje informiranih odluka.