Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Norveška Bruto domaći proizvod (BDP) od rudarstva
Tečaj
Trenutna vrijednost Bruto domaći proizvod (BDP) od rudarstva u Norveška iznosi 1,574 milijardi NOK. Bruto domaći proizvod (BDP) od rudarstva u Norveška porastao je na 1,574 milijardi NOK dana 01. 12. 2023., nakon što je iznosio 1,558 milijardi NOK dana 01. 09. 2023.. Od 01. 03. 1978. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Norveška iznosio je 1,72 milijardi NOK. Najviša vrijednost zabilježena je dana 01. 06. 2008. s 2,80 milijardi NOK, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 12. 1982. s 870,00 mil. NOK.
Bruto domaći proizvod (BDP) od rudarstva ·
Max
BDP iz rudarstva | |
---|---|
01. 03. 1978. | 1,38 milijardi NOK |
01. 06. 1978. | 1,41 milijardi NOK |
01. 09. 1978. | 1,33 milijardi NOK |
01. 12. 1978. | 1,53 milijardi NOK |
01. 03. 1979. | 1,39 milijardi NOK |
01. 06. 1979. | 1,41 milijardi NOK |
01. 09. 1979. | 1,41 milijardi NOK |
01. 12. 1979. | 1,44 milijardi NOK |
01. 03. 1980. | 1,37 milijardi NOK |
01. 06. 1980. | 1,27 milijardi NOK |
01. 09. 1980. | 1,26 milijardi NOK |
01. 12. 1980. | 1,14 milijardi NOK |
01. 03. 1981. | 1,22 milijardi NOK |
01. 06. 1981. | 1,26 milijardi NOK |
01. 09. 1981. | 1,22 milijardi NOK |
01. 12. 1981. | 1,18 milijardi NOK |
01. 03. 1982. | 1,26 milijardi NOK |
01. 06. 1982. | 1,19 milijardi NOK |
01. 09. 1982. | 1,17 milijardi NOK |
01. 12. 1982. | 870,00 mil. NOK |
01. 03. 1983. | 1,20 milijardi NOK |
01. 06. 1983. | 1,37 milijardi NOK |
01. 09. 1983. | 1,29 milijardi NOK |
01. 12. 1983. | 1,33 milijardi NOK |
01. 03. 1984. | 1,29 milijardi NOK |
01. 06. 1984. | 1,27 milijardi NOK |
01. 09. 1984. | 1,27 milijardi NOK |
01. 12. 1984. | 1,28 milijardi NOK |
01. 03. 1985. | 1,25 milijardi NOK |
01. 06. 1985. | 1,15 milijardi NOK |
01. 09. 1985. | 1,22 milijardi NOK |
01. 12. 1985. | 1,28 milijardi NOK |
01. 03. 1986. | 1,28 milijardi NOK |
01. 06. 1986. | 1,43 milijardi NOK |
01. 09. 1986. | 1,35 milijardi NOK |
01. 12. 1986. | 1,36 milijardi NOK |
01. 03. 1987. | 1,38 milijardi NOK |
01. 06. 1987. | 1,41 milijardi NOK |
01. 09. 1987. | 1,40 milijardi NOK |
01. 12. 1987. | 1,35 milijardi NOK |
01. 03. 1988. | 1,26 milijardi NOK |
01. 06. 1988. | 1,25 milijardi NOK |
01. 09. 1988. | 1,28 milijardi NOK |
01. 12. 1988. | 1,15 milijardi NOK |
01. 03. 1989. | 1,37 milijardi NOK |
01. 06. 1989. | 1,34 milijardi NOK |
01. 09. 1989. | 1,38 milijardi NOK |
01. 12. 1989. | 1,35 milijardi NOK |
01. 03. 1990. | 1,33 milijardi NOK |
01. 06. 1990. | 1,31 milijardi NOK |
01. 09. 1990. | 1,30 milijardi NOK |
01. 12. 1990. | 1,36 milijardi NOK |
01. 03. 1991. | 1,39 milijardi NOK |
01. 06. 1991. | 1,33 milijardi NOK |
01. 09. 1991. | 1,30 milijardi NOK |
01. 12. 1991. | 1,31 milijardi NOK |
01. 03. 1992. | 1,42 milijardi NOK |
01. 06. 1992. | 1,40 milijardi NOK |
01. 09. 1992. | 1,40 milijardi NOK |
01. 12. 1992. | 1,41 milijardi NOK |
01. 03. 1993. | 1,18 milijardi NOK |
01. 06. 1993. | 1,21 milijardi NOK |
01. 09. 1993. | 1,25 milijardi NOK |
01. 12. 1993. | 1,18 milijardi NOK |
01. 03. 1994. | 1,33 milijardi NOK |
01. 06. 1994. | 1,43 milijardi NOK |
01. 09. 1994. | 1,55 milijardi NOK |
01. 12. 1994. | 1,59 milijardi NOK |
01. 03. 1995. | 1,40 milijardi NOK |
01. 06. 1995. | 1,53 milijardi NOK |
01. 09. 1995. | 1,47 milijardi NOK |
01. 12. 1995. | 1,53 milijardi NOK |
01. 03. 1996. | 1,78 milijardi NOK |
01. 06. 1996. | 1,74 milijardi NOK |
01. 09. 1996. | 1,67 milijardi NOK |
01. 12. 1996. | 1,85 milijardi NOK |
01. 03. 1997. | 1,89 milijardi NOK |
01. 06. 1997. | 1,92 milijardi NOK |
01. 09. 1997. | 1,99 milijardi NOK |
01. 12. 1997. | 1,95 milijardi NOK |
01. 03. 1998. | 1,67 milijardi NOK |
01. 06. 1998. | 1,75 milijardi NOK |
01. 09. 1998. | 1,72 milijardi NOK |
01. 12. 1998. | 1,61 milijardi NOK |
01. 03. 1999. | 1,86 milijardi NOK |
01. 06. 1999. | 1,76 milijardi NOK |
01. 09. 1999. | 1,95 milijardi NOK |
01. 12. 1999. | 1,90 milijardi NOK |
01. 03. 2000. | 1,79 milijardi NOK |
01. 06. 2000. | 1,84 milijardi NOK |
01. 09. 2000. | 1,77 milijardi NOK |
01. 12. 2000. | 1,99 milijardi NOK |
01. 03. 2001. | 2,08 milijardi NOK |
01. 06. 2001. | 2,06 milijardi NOK |
01. 09. 2001. | 2,10 milijardi NOK |
01. 12. 2001. | 2,23 milijardi NOK |
01. 03. 2002. | 2,36 milijardi NOK |
01. 06. 2002. | 2,22 milijardi NOK |
01. 09. 2002. | 2,35 milijardi NOK |
01. 12. 2002. | 2,05 milijardi NOK |
01. 03. 2003. | 2,02 milijardi NOK |
01. 06. 2003. | 2,03 milijardi NOK |
01. 09. 2003. | 1,88 milijardi NOK |
01. 12. 2003. | 2,12 milijardi NOK |
01. 03. 2004. | 1,95 milijardi NOK |
01. 06. 2004. | 2,03 milijardi NOK |
01. 09. 2004. | 2,31 milijardi NOK |
01. 12. 2004. | 2,21 milijardi NOK |
01. 03. 2005. | 2,19 milijardi NOK |
01. 06. 2005. | 2,08 milijardi NOK |
01. 09. 2005. | 1,91 milijardi NOK |
01. 12. 2005. | 1,92 milijardi NOK |
01. 03. 2006. | 2,02 milijardi NOK |
01. 06. 2006. | 2,28 milijardi NOK |
01. 09. 2006. | 2,21 milijardi NOK |
01. 12. 2006. | 2,41 milijardi NOK |
01. 03. 2007. | 2,70 milijardi NOK |
01. 06. 2007. | 2,11 milijardi NOK |
01. 09. 2007. | 2,61 milijardi NOK |
01. 12. 2007. | 2,66 milijardi NOK |
01. 03. 2008. | 2,54 milijardi NOK |
01. 06. 2008. | 2,80 milijardi NOK |
01. 09. 2008. | 2,51 milijardi NOK |
01. 12. 2008. | 2,55 milijardi NOK |
01. 03. 2009. | 1,84 milijardi NOK |
01. 06. 2009. | 1,86 milijardi NOK |
01. 09. 2009. | 2,00 milijardi NOK |
01. 12. 2009. | 2,06 milijardi NOK |
01. 03. 2010. | 2,06 milijardi NOK |
01. 06. 2010. | 2,36 milijardi NOK |
01. 09. 2010. | 2,37 milijardi NOK |
01. 12. 2010. | 2,23 milijardi NOK |
01. 03. 2011. | 2,42 milijardi NOK |
01. 06. 2011. | 2,11 milijardi NOK |
01. 09. 2011. | 2,17 milijardi NOK |
01. 12. 2011. | 2,20 milijardi NOK |
01. 03. 2012. | 2,40 milijardi NOK |
01. 06. 2012. | 2,09 milijardi NOK |
01. 09. 2012. | 2,05 milijardi NOK |
01. 12. 2012. | 2,14 milijardi NOK |
01. 03. 2013. | 2,25 milijardi NOK |
01. 06. 2013. | 2,23 milijardi NOK |
01. 09. 2013. | 2,12 milijardi NOK |
01. 12. 2013. | 2,03 milijardi NOK |
01. 03. 2014. | 1,96 milijardi NOK |
01. 06. 2014. | 2,04 milijardi NOK |
01. 09. 2014. | 2,07 milijardi NOK |
01. 12. 2014. | 2,19 milijardi NOK |
01. 03. 2015. | 2,09 milijardi NOK |
01. 06. 2015. | 2,09 milijardi NOK |
01. 09. 2015. | 2,06 milijardi NOK |
01. 12. 2015. | 1,95 milijardi NOK |
01. 03. 2016. | 2,06 milijardi NOK |
01. 06. 2016. | 1,99 milijardi NOK |
01. 09. 2016. | 1,97 milijardi NOK |
01. 12. 2016. | 1,89 milijardi NOK |
01. 03. 2017. | 1,79 milijardi NOK |
01. 06. 2017. | 1,84 milijardi NOK |
01. 09. 2017. | 1,77 milijardi NOK |
01. 12. 2017. | 1,69 milijardi NOK |
01. 03. 2018. | 1,69 milijardi NOK |
01. 06. 2018. | 1,74 milijardi NOK |
01. 09. 2018. | 1,66 milijardi NOK |
01. 12. 2018. | 1,75 milijardi NOK |
01. 03. 2019. | 1,87 milijardi NOK |
01. 06. 2019. | 1,78 milijardi NOK |
01. 09. 2019. | 2,01 milijardi NOK |
01. 12. 2019. | 1,97 milijardi NOK |
01. 03. 2020. | 1,69 milijardi NOK |
01. 06. 2020. | 1,49 milijardi NOK |
01. 09. 2020. | 1,40 milijardi NOK |
01. 12. 2020. | 1,62 milijardi NOK |
01. 03. 2021. | 1,53 milijardi NOK |
01. 06. 2021. | 1,61 milijardi NOK |
01. 09. 2021. | 1,60 milijardi NOK |
01. 12. 2021. | 1,68 milijardi NOK |
01. 03. 2022. | 1,62 milijardi NOK |
01. 06. 2022. | 1,54 milijardi NOK |
01. 09. 2022. | 1,57 milijardi NOK |
01. 12. 2022. | 1,53 milijardi NOK |
01. 03. 2023. | 1,63 milijardi NOK |
01. 06. 2023. | 1,55 milijardi NOK |
01. 09. 2023. | 1,56 milijardi NOK |
01. 12. 2023. | 1,57 milijardi NOK |
Bruto domaći proizvod (BDP) od rudarstva Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 12. 2023. | 1,574 milijardi NOK |
01. 09. 2023. | 1,558 milijardi NOK |
01. 06. 2023. | 1,547 milijardi NOK |
01. 03. 2023. | 1,629 milijardi NOK |
01. 12. 2022. | 1,525 milijardi NOK |
01. 09. 2022. | 1,571 milijardi NOK |
01. 06. 2022. | 1,537 milijardi NOK |
01. 03. 2022. | 1,62 milijardi NOK |
01. 12. 2021. | 1,678 milijardi NOK |
01. 09. 2021. | 1,604 milijardi NOK |
Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) od rudarstva
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇳🇴 BDP iz građevinskog sektora | 57,356 milijardi NOK | 57,519 milijardi NOK | Kvartal |
🇳🇴 BDP iz komunalnih usluga | 7,543 milijardi NOK | 7,421 milijardi NOK | Kvartal |
🇳🇴 BDP iz poljoprivrede | 5,783 milijardi NOK | 5,598 milijardi NOK | Kvartal |
🇳🇴 BDP iz proizvodnje | 61,715 milijardi NOK | 61,127 milijardi NOK | Kvartal |
🇳🇴 BDP po glavi stanovnika | 78.939,4 USD | 79.434,63 USD | Godišnje |
🇳🇴 BDP po glavi stanovnika PPP | 90.500,85 USD | 91.068,6 USD | Godišnje |
🇳🇴 BDP po stalnim cijenama | 1,131 Bio. NOK | 1,129 Bio. NOK | Kvartal |
🇳🇴 BIP | 485,51 milijardi USD | 593,73 milijardi USD | Godišnje |
🇳🇴 BIP iz javne uprave | 62,886 milijardi NOK | 62,884 milijardi NOK | Kvartal |
🇳🇴 Bruto investicije u dugotrajnu imovinu | 242,481 milijardi NOK | 261,503 milijardi NOK | Kvartal |
🇳🇴 Bruto nacionalni dohodak | 1,368 Bio. NOK | 1,202 Bio. NOK | Kvartal |
🇳🇴 Godišnja stopa rasta BDP-a | −0,8 % | 0,4 % | Kvartal |
🇳🇴 Mjesečni BDP MoM | 0,6 % | −1 % | Mjesečno |
🇳🇴 Rast BDP-a u cijeloj godini | 0,5 % | 3 % | Godišnje |
🇳🇴 Rast BDP-a u sektoru koji nije naftni | 0,2 % | 0,3 % | Kvartal |
🇳🇴 Stopa rasta BDP | 0,2 % | 1,6 % | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Bruto domaći proizvod (BDP) od rudarstva
GDP od rudarstva: Temeljiti uvid u gospodarski doprinos sektora Bruto domaći proizvod (BDP) od rudarstva predstavlja ključni pokazatelj gospodarskog doprinosa industrije vađenja minerala i resursa. U okviru makroekonomskih analiza, sektor rudarstva igra vitalnu ulogu u pružanju osnovnih podataka za razumijevanje ekonomskih performansi jedne zemlje. Ovdje ćemo detaljno istražiti značenje BDP-a od rudarstva, njegove ključne komponente, metodologiju mjerenja i njegov utjecaj na ukupni BDP. Rudarstvo kao industrijski sektor uključuje ekstenzivno vađenje raznih mineralnih resursa, uključujući metale, ugljen, naftu i prirodni plin. Ovi resursi su osnova za mnoge druge industrije, od energetike, preko proizvodnje, do građevinskoga sektora. Dakle, doprinos rudarstva BDP-u može otkriti važnost ovih resursa u širem ekonomskom kontekstu. Jedan od ključnih aspekata BDP-a od rudarstva je njegova mjerenje. Da bismo razumjeli doprinos rudarstva ekonomiji, moramo analizirati vrijednost proizvodnje resursa koji se iskopa iz zemlje. Ovi podaci se prikupljaju kroz različite statističke agencije i često su podložni revizijama zbog promjena u tržišnim cijenama i proizvodnim procesima. Statistički zavodi, poput Državnog zavoda za statistiku (DZS) u Hrvatskoj, pružaju redovna izvješća o industrijskim rezultatima uključujući podatke o rudarstvu. Važno je napomenuti da se BDP od rudarstva obično dijeli na dva glavna segmenta: vađenje energenata (poput nafte i prirodnog plina) i ne-energetsko rudarstvo (poput metala i minerala). Ove kategorije često imaju različite ekonomske dinamike. Na primjer, naftna industrija može biti podložna velikim fluktuacijama zbog promjena u globalnim cijenama nafte, dok rudarenje metala može biti vođeno dugoročnim ugovorima i investicijama u infrastrukturalne projekte. Jedan od glavnih faktora koji utječu na BDP od rudarstva je cijena resursa na globalnom tržištu. Cijene sirovina poput metala i nafte često su vođene međunarodnom potražnjom i ponudom, ali i geopolitičkim čimbenicima. Na primjer, promjene u politikama izvoza ili sankcije mogu značajno utjecati na cijene i količinu eksploatiranih resursa, čime direktno utječu na ekonomski doprinos sektora rudarstva. Izuzetno je važno razumjeti da BDP od rudarstva ne samo da doprinosi direktno kroz proizvodnju resursa, već i indirektno kroz stvaranje radnih mjesta, razvitak infrastrukture i generiranje fiskalnih prihoda putem poreza i naknada. Sektor rudarstva često zapošljava veliki broj radnika, a razvoj rudarskih projekata može značajno potaknuti lokalne ekonomije, posebno u razvijenim regijama. Osim toga, tehnološki napredak igra važnu ulogu u povećanju efikasnosti rudarenja i smanjenju troškova proizvodnje. Ulaganja u nove tehnologije mogu značajno unaprijediti produktivnost sektora, čime se povećava njegov doprinos BDP-u. Primjeri uključuju automatizaciju procesa vađenja, korištenje naprednih geoloških istraživanja i optimizaciju lanca opskrbe. Ne smijemo zanemariti ni ekološke aspekte rudarstva, koje također imaju dugoročan utjecaj na BDP. Regulacije koje zahtijevaju održive prakse i minimiziranje ekoloških utjecaja mogu povećati troškove proizvodnje, ali također dugoročno osiguravaju održivost sektora, što je ključno za stabilan doprinos BDP-u. Ekološke inicijative i usklađenost sa standardima zaštite okoliša postaju sve važniji faktori u procjeni ekonomske vrijednosti rudarskih projekata. Analyza BDP-a od rudarstva na našoj platformi, eulerpool, omogućuje korisnicima detaljan i pristupačan uvid u ekonomske performanse ovog sektora. Naše alate omogućavaju vizualizaciju i komparaciju podataka kroz vrijeme, čime se olakšava analiza trendova i donošenje informiranih odluka. Pratimo ključne pokazatelje kao što su količina proizvedenih resursa, tržišne cijene, te utjecaj međunarodnih trgovinskih politika na ovaj sektor. Na kraju, ključno je razumjeti da BDP od rudarstva predstavlja samo jedan dio makroekonomske slike, ali je značajan element u analizama nacionalne ekonomije. S obzirom na njegov potencijal za generiranje velikih prihoda i pokretanje drugih sektora industrije, razumijevanje dinamike BDP-a od rudarstva i faktora koji na njega utječu, pomaže u oblikovanju učinkovitih ekonomskih politika i strateških investicija. Naša misija na eulerpool je pružiti najpouzdanije i najpreciznije makroekonomske podatke, uključujući BDP od rudarstva, kako bi korisnicima omogućili dublje razumijevanje ekonomskih trendova i podržali donošenje informiranih poslovnih odluka. Bilo da ste investitor, istraživač ili kreator politika, naš alat pruža sve potrebne analize za razumijevanje složenih ekonomskih sustava.