Učini najbolje investicije svog života

Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
🇳🇬

Nigerija Stopa nezaposlenosti mladih

Tečaj

7,2 %
Promjena +/-
+0,3 %
Promjena %
+4,26 %

Trenutna vrijednost Stopa nezaposlenosti mladih u Nigerija iznosi 7,2 %. Stopa nezaposlenosti mladih u Nigerija je porasla na 7,2 % dana 01. 06. 2023., nakon što je bila 6,9 % dana 01. 03. 2023.. Od 01. 03. 2014. do 01. 09. 2023., prosječni BDP u Nigerija iznosio je 22,97 %. Najviša vrijednost svih vremena ostvarena je dana 01. 12. 2020. s 53,40 %, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 2023. s 6,90 %.

Izvor: National Bureau of Statistics, Nigeria

Stopa nezaposlenosti mladih

  • Max

Stopa nezaposlenosti mladih

Stopa nezaposlenosti mladih Povijest

DatumVrijednost
01. 06. 2023.7,2 %
01. 03. 2023.6,9 %
01. 12. 2022.8,3 %
01. 12. 2020.53,4 %
01. 06. 2020.40,8 %
01. 09. 2018.36,5 %
01. 06. 2018.38 %
01. 03. 2018.36 %
01. 12. 2017.32,8 %
01. 09. 2017.33,1 %
1
2
3

Slični makroekonomski pokazatelji za Stopa nezaposlenosti mladih

ImeTrenutnoPrethodniFrekvencija
🇳🇬
Minimalne plaće
65 NGN/Month30 NGN/MonthGodišnje
🇳🇬
Populacija
218,5 mil. 213,4 mil. Godišnje
🇳🇬
Stopa nezaposlenosti
5 %4,2 %Kvartal
🇳🇬
Stopa zaposlenosti
75,6 %77,1 %Kvartal

Što je Stopa nezaposlenosti mladih

Stopa nezaposlenosti mladih predstavlja ključni makroekonomski pokazatelj koji odražava ekonomsko zdravlje i održivost budućnosti jedne zemlje. Kod eulerpool, naš cilj je pružiti detaljne i precizne informacije o makroekonomskim podacima, a jednim od ključnih aspekata tih podataka svakako se smatra i praćenje stope nezaposlenosti mladih. Stopa nezaposlenosti mladih odnosi se na postotak radno sposobnih mladih osoba (obično u dobi od 15 do 24 godine) koje aktivno traže posao, ali ne mogu pronaći zaposlenje. Povećana stopa nezaposlenosti mladih može imati ozbiljne posljedice za gospodarstvo i društvo. Ona ukazuje na nepravilnosti na tržištu rada, nedostatak prilika za mlade te može odražavati strukturne probleme u obrazovnom sustavu i gospodarskoj politici. Dugotrajna nezaposlenost mladih rezultira smanjenjem radne snage koja ulazi na tržište rada, gubitkom potencijalnog znanja i inovacija koji bi ti mladi ljudi mogli donijeti društvu, te općenito negativnim učincima na ekonomski rast. Niska stopa nezaposlenosti mladih, s druge strane, obično upućuje na zdravo gospodarstvo koje uspijeva integrirati mlade ljude u tržište rada. To često znači da obrazovni sustav dobro priprema mlade ljude za potrebe radnog tržišta te da postoji dovoljno radnih mjesta koja odgovaraju njihovim kvalifikacijama. Finansijska stabilnost i napredak tih mladih ljudi vode do veće potrošnje, jačanja srednje klase i ukupnog gospodarskog prosperiteta. Povijesno gledano, Hrvatska je često imala višu stopu nezaposlenosti mladih nego prosjek Europske unije. Faktori koji doprinose visokoj nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj uključuju manjak radnih mjesta koji odgovaraju kvalifikacijama i vještinama mladih, neprilagođen obrazovni sustav, te nekonkurentno tržište rada zbog raznih regulatornih ograničenja. Industrijski sektori koji zapošljavaju najveći broj mladih ljudi često su oni koji nude nisku sigurnost radnog mjesta i manju mogućnost napredovanja, što dodatno doprinosi nesigurnosti među mladima. U vrijeme ekonomske krize, stopa nezaposlenosti mladih može drastično porasti, jer mladi radnici često postaju prve žrtve otpuštanja. Financijska kriza 2008. godine i kasnija europska dužnička kriza ostavili su trajan trag na zapošljavanje mladih, povećavajući stopu nezaposlenosti mladih u mnogim državama, uključujući i Hrvatsku. Povratak na niže stope nezaposlenosti mladih obično zahtijeva ciljane intervencije u obliku reformi politika tržišta rada, poticaja za otvaranje radnih mjesta za mlade te unapređenja obrazovnog sustava. Eulerpool prezentira detaljne podatke o kretanjima stope nezaposlenosti mladih kako bi analizama pridonijeli boljem razumijevanju i djelotvornijim mjerama politika. Prikupljeni podaci se temelje na čvrstim metodološkim osnovama, uključujući informacije s nacionalnih statističkih zavoda, Eurostata i drugih relevantnih institucija. Redovita ažuriranja i analize osiguravaju da korisnici našeg portala uvijek imaju pristup najnovijim informacijama. Analizirajući stopu nezaposlenosti mladih, važno je također uzeti u obzir demografske trendove. U Hrvatskoj se suočavamo s problemom depopulacije, što dodatno otežava situaciju. Mladi ljudi često emigriraju u potrazi za boljim prilikama, što stvara dodatni manjak radne snage kod kuće. Taj trend može se pratiti kroz migracijske podatke i demografske statistike, koji su također dostupni na našoj platformi. Jedno od potencijalnih rješenja za smanjenje stope nezaposlenosti mladih je jačanje poduzetničkih programa, stimuliranje samozapošljavanja te podrška start-up kulturi. Pružanje mentorstva, financijske potpore i olakšica za mlade poduzetnike može značajno doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta. Drugo rješenje može biti poticanje suradnje između poslodavaca i obrazovnih ustanova kako bi se osiguralo da se obrazovni programi bolje usklađuju s potrebama tržišta rada. Također, važno je poticati mlade na dodatno obrazovanje i stjecanje novih vještina, posebno u sektorima koji su u rastu, kao što su informacijske tehnologije, zelena ekonomija, zdravstvena industrija i slični sektori. Programi stručne prakse, pripravništva i cjeloživotno učenje mogu igrati ključnu ulogu u tome. Na eulerpool platformi, korisnici mogu pratiti sve ove aspekte kroz naš sveobuhvatni sustav vizualizacije podataka, analize i trendova. Naša sposobnost prikupljanja i analize detaljnih i egzaktnih podataka čini nas pouzdanim izvorom informacija za profesionalce u različitim sektorima, od gospodarstvenika, analitičara, donositelja politika do akademske zajednice. U konačnici, praćenje stope nezaposlenosti mladih nije samo pitanje statistike, već ključno za razumijevanje šire ekonomske i socijalne dinamike. Kod eulerpool predani smo osiguravanju da naši korisnici imaju pristup najtočnijim i najnovijim podacima, koji su neophodni za donošenje informiranih odluka i izradu učinkovitih strategija za budući gospodarski razvoj.