Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Novi Kaledonija Stopa nezaposlenosti mladih
Tečaj
Trenutna vrijednost Stopa nezaposlenosti mladih u Novi Kaledonija iznosi 30,9 %. Stopa nezaposlenosti mladih u Novi Kaledonija je porasla na 30,9 % dana 01. 01. 2020., nakon što je bila 25,9 % dana 01. 01. 2019.. Od 01. 01. 2009. do 01. 01. 2022., prosječni BDP u Novi Kaledonija iznosio je 29,77 %. Najviša vrijednost svih vremena ostvarena je dana 01. 01. 2014. s 38,40 %, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 2017. s 24,60 %.
Stopa nezaposlenosti mladih ·
Max
Stopa nezaposlenosti mladih | |
---|---|
01. 01. 2009. | 35,30 % |
01. 01. 2014. | 38,40 % |
01. 01. 2017. | 24,60 % |
01. 01. 2018. | 27,10 % |
01. 01. 2019. | 25,90 % |
01. 01. 2020. | 30,90 % |
Stopa nezaposlenosti mladih Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2020. | 30,9 % |
01. 01. 2019. | 25,9 % |
01. 01. 2018. | 27,1 % |
01. 01. 2017. | 24,6 % |
01. 01. 2014. | 38,4 % |
01. 01. 2009. | 35,3 % |
Slični makroekonomski pokazatelji za Stopa nezaposlenosti mladih
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇳🇨 Populacija | 2,74 mil. | 2,74 mil. | Godišnje |
🇳🇨 Stopa nezaposlenosti | 10,8 % | 11 % | Godišnje |
🇳🇨 Zaposleni | 68.788 | 68.764 | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Australija
Što je Stopa nezaposlenosti mladih
Stopa nezaposlenosti mladih predstavlja ključni makroekonomski pokazatelj koji odražava ekonomsko zdravlje i održivost budućnosti jedne zemlje. Kod eulerpool, naš cilj je pružiti detaljne i precizne informacije o makroekonomskim podacima, a jednim od ključnih aspekata tih podataka svakako se smatra i praćenje stope nezaposlenosti mladih. Stopa nezaposlenosti mladih odnosi se na postotak radno sposobnih mladih osoba (obično u dobi od 15 do 24 godine) koje aktivno traže posao, ali ne mogu pronaći zaposlenje. Povećana stopa nezaposlenosti mladih može imati ozbiljne posljedice za gospodarstvo i društvo. Ona ukazuje na nepravilnosti na tržištu rada, nedostatak prilika za mlade te može odražavati strukturne probleme u obrazovnom sustavu i gospodarskoj politici. Dugotrajna nezaposlenost mladih rezultira smanjenjem radne snage koja ulazi na tržište rada, gubitkom potencijalnog znanja i inovacija koji bi ti mladi ljudi mogli donijeti društvu, te općenito negativnim učincima na ekonomski rast. Niska stopa nezaposlenosti mladih, s druge strane, obično upućuje na zdravo gospodarstvo koje uspijeva integrirati mlade ljude u tržište rada. To često znači da obrazovni sustav dobro priprema mlade ljude za potrebe radnog tržišta te da postoji dovoljno radnih mjesta koja odgovaraju njihovim kvalifikacijama. Finansijska stabilnost i napredak tih mladih ljudi vode do veće potrošnje, jačanja srednje klase i ukupnog gospodarskog prosperiteta. Povijesno gledano, Hrvatska je često imala višu stopu nezaposlenosti mladih nego prosjek Europske unije. Faktori koji doprinose visokoj nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj uključuju manjak radnih mjesta koji odgovaraju kvalifikacijama i vještinama mladih, neprilagođen obrazovni sustav, te nekonkurentno tržište rada zbog raznih regulatornih ograničenja. Industrijski sektori koji zapošljavaju najveći broj mladih ljudi često su oni koji nude nisku sigurnost radnog mjesta i manju mogućnost napredovanja, što dodatno doprinosi nesigurnosti među mladima. U vrijeme ekonomske krize, stopa nezaposlenosti mladih može drastično porasti, jer mladi radnici često postaju prve žrtve otpuštanja. Financijska kriza 2008. godine i kasnija europska dužnička kriza ostavili su trajan trag na zapošljavanje mladih, povećavajući stopu nezaposlenosti mladih u mnogim državama, uključujući i Hrvatsku. Povratak na niže stope nezaposlenosti mladih obično zahtijeva ciljane intervencije u obliku reformi politika tržišta rada, poticaja za otvaranje radnih mjesta za mlade te unapređenja obrazovnog sustava. Eulerpool prezentira detaljne podatke o kretanjima stope nezaposlenosti mladih kako bi analizama pridonijeli boljem razumijevanju i djelotvornijim mjerama politika. Prikupljeni podaci se temelje na čvrstim metodološkim osnovama, uključujući informacije s nacionalnih statističkih zavoda, Eurostata i drugih relevantnih institucija. Redovita ažuriranja i analize osiguravaju da korisnici našeg portala uvijek imaju pristup najnovijim informacijama. Analizirajući stopu nezaposlenosti mladih, važno je također uzeti u obzir demografske trendove. U Hrvatskoj se suočavamo s problemom depopulacije, što dodatno otežava situaciju. Mladi ljudi često emigriraju u potrazi za boljim prilikama, što stvara dodatni manjak radne snage kod kuće. Taj trend može se pratiti kroz migracijske podatke i demografske statistike, koji su također dostupni na našoj platformi. Jedno od potencijalnih rješenja za smanjenje stope nezaposlenosti mladih je jačanje poduzetničkih programa, stimuliranje samozapošljavanja te podrška start-up kulturi. Pružanje mentorstva, financijske potpore i olakšica za mlade poduzetnike može značajno doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta. Drugo rješenje može biti poticanje suradnje između poslodavaca i obrazovnih ustanova kako bi se osiguralo da se obrazovni programi bolje usklađuju s potrebama tržišta rada. Također, važno je poticati mlade na dodatno obrazovanje i stjecanje novih vještina, posebno u sektorima koji su u rastu, kao što su informacijske tehnologije, zelena ekonomija, zdravstvena industrija i slični sektori. Programi stručne prakse, pripravništva i cjeloživotno učenje mogu igrati ključnu ulogu u tome. Na eulerpool platformi, korisnici mogu pratiti sve ove aspekte kroz naš sveobuhvatni sustav vizualizacije podataka, analize i trendova. Naša sposobnost prikupljanja i analize detaljnih i egzaktnih podataka čini nas pouzdanim izvorom informacija za profesionalce u različitim sektorima, od gospodarstvenika, analitičara, donositelja politika do akademske zajednice. U konačnici, praćenje stope nezaposlenosti mladih nije samo pitanje statistike, već ključno za razumijevanje šire ekonomske i socijalne dinamike. Kod eulerpool predani smo osiguravanju da naši korisnici imaju pristup najtočnijim i najnovijim podacima, koji su neophodni za donošenje informiranih odluka i izradu učinkovitih strategija za budući gospodarski razvoj.