Učini najbolje investicije svog života

Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
🇱🇹

Litva Puno radno vrijeme

Tečaj

1,288 mil.
Promjena +/-
-17.7
Promjena %
-1,36 %

Trenutna vrijednost Puno radno vrijeme u Litva iznosi 1,288 mil. . Puno radno vrijeme u Litva smanjio se na 1,288 mil. dana 01. 12. 2023., nakon što je bio 1,306 mil. dana 01. 09. 2023.. Od 01. 06. 1998. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Litva bio je 1,23 mil. . Povijesno najviša vrijednost postignuta je dana 01. 09. 2005. s 1,33 mil. , dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 2010. s 1,10 mil. .

Izvor: EUROSTAT

Puno radno vrijeme

  • Max

Puno radno vrijeme

Puno radno vrijeme Povijest

DatumVrijednost
01. 12. 2023.1,288 mil.
01. 09. 2023.1,306 mil.
01. 06. 2023.1,304 mil.
01. 03. 2023.1,254 mil.
01. 12. 2022.1,266 mil.
01. 09. 2022.1,318 mil.
01. 06. 2022.1,289 mil.
01. 03. 2022.1,237 mil.
01. 12. 2021.1,241 mil.
01. 09. 2021.1,252 mil.
1
2
3
4
5
...
10

Slični makroekonomski pokazatelji za Puno radno vrijeme

ImeTrenutnoPrethodniFrekvencija
🇱🇹
Dob umirovljenja muškaraca
64,67 Years64,5 YearsGodišnje
🇱🇹
Dob žena za umirovljenje
64,33 Years64 YearsGodišnje
🇱🇹
Minimalne plaće
924 EUR/Month924 EUR/MonthKvartal
🇱🇹
Nepuno radno vrijeme
85.7 84.4 Kvartal
🇱🇹
Nezaposlene osobe
148.556 153.487 Mjesečno
🇱🇹
plaće
2.161 EUR/Month2.110,3 EUR/MonthKvartal
🇱🇹
Plaće u proizvodnji
2.060,7 EUR/Month2.005 EUR/MonthKvartal
🇱🇹
Ponude za posao
27.372 25.876 Kvartal
🇱🇹
Populacija
2,886 mil. 2,857 mil. Godišnje
🇱🇹
Produktivnost
116,7 points116,763 pointsKvartal
🇱🇹
Promjena zaposlenosti
0,2 %1 %Kvartal
🇱🇹
Stopa dugotrajne nezaposlenosti
2,4 %2,3 %Kvartal
🇱🇹
Stopa nezaposlenosti
8,2 %8,6 %Mjesečno
🇱🇹
Stopa nezaposlenosti mladih
16,3 %15,2 %Mjesečno
🇱🇹
Stopa ponude poslova
2,1 %2 %Kvartal
🇱🇹
Stopa zaposlenosti
72,2 %72,9 %Kvartal
🇱🇹
Stopa zaposlenosti
63,8 %63,1 %Kvartal
🇱🇹
Troškovi rada
149,2 points145,2 pointsKvartal
🇱🇹
Zaposleni
1,454 mil. 1,472 mil. Kvartal

Što je Puno radno vrijeme

**Zaposlenost na Puno Radno Vreme: Detaljna Analiza Ekonomskog Pokazatelja** Zaposlenost na puno radno vreme predstavlja ključan ekonomski pokazatelj koji reflektuje zdravstveno stanje jedne ekonomije. Kao stručni i sveobuhvatni web portal za prikazivanje makroekonomskih podataka, Eulerpool je posvećen pružanju najpreciznijih i najnovijih informacija korisnicima. Upravo zbog toga, danas vam donosimo detaljnu analizu kategorije "Zaposlenost na Puno Radno Vreme", u kojoj ćemo obraditi osnovne pojmove, značaj ovog pokazatelja, te utjecaje koje može imati na širu ekonomsku sliku. Na samom početku, važno je razumeti šta podrazumevamo pod pojmom zaposlenosti na puno radno vreme. U najširem smislu, to su svi radnici koji imaju ugovore o radu na puno radno vreme, odnosno oni koji rade najmanje 35 do 40 sati nedeljno. Mnoge zemlje definišu puno radno vreme zakonski te radno vreme može varirati, ali obuhvata radne sate koji premašuju part-time angažman. Značaj zapošljavanja na puno radno vreme ne može biti prenaglašen. Uređene i stabilne tržišne ekonomije često pokazuju visoke stope zaposlenosti na puno radno vreme, što je indikator povoljnog ekonomskog okruženja. Kada povećanje zaposlenosti na puno radno vreme dolazi uz rast realnih plata i produktivnosti, to predstavlja jasne znakove zdravog ekonomskog rasta. Radnici koji su zaposleni na puno radno vreme imaju tendenciju da budu financijski stabilniji, što utiče na njihovu kupovnu moć i potrošačke navike, generišući ciklus daljnjeg ekonomskog rasta. Jedan od glavnih utjecaja zaposlenosti na puno radno vreme na širu ekonomiju je njena povezanost sa državnom potrošnjom i fiskalnom politikom. Višak zaposlenih na puno radno vreme znači više poreznih prihoda za državu, što omogućava veća ulaganja u javne usluge poput zdravstva, obrazovanja i infrastrukture. Ovo dodatno stimulira ekonomski rast i poboljšava kvalitetu života građana. Međutim, visoka stopa zaposlenosti na puno radno vreme može doneti i izazove. U situacijama kada tržište rada postane previše zasićeno zaposlenicima na puno radno vreme, može doći do stagnacije plata i nižeg nivoa zadovoljstva radnika. Radnici mogu osjećati pritisak i stres zbog prekomernog rada, što može rezultirati nižom produktivnošću i učestalošću bolovanja. Kada je u pitanju analiza podataka, Eulerpool omogućuje detaljne uvide u trendove zaposlenosti na puno radno vreme preko vremena. Naš sistem omogućava analizu povijesnih podataka, čineći jasnijim kako su ekonomske politike i globalna ekonomska kretanja utjecala na trendove zaposlenosti. Korisnici mogu pregledati grafikone i tabele koje pokazuju promene u broju zaposlenih na puno radno vreme u različitim industrijama, državama i regijama. Jedan od zanimljivih aspekata analize zaposlenosti na puno radno vreme je i regionalna komparacija. Neke regije i industrije tradicionalno imaju višu stopu zaposlenosti na puno radno vreme u odnosu na druge, što može biti indikativno za ekonomske politike ili prirodne prednosti određenih područja. Na primjer, tehnološke industrije u urbanim sredinama često imaju viši nivo zaposlenosti na puno radno vreme od sektora poljoprivrede u ruralnim područjima. Ovi podaci su od ključne važnosti za donositelje politika, istraživače i ekonomiste koji žele razumeti i oblikovati ekonomsku politiku prema specifičnim potrebama i mogućnostima različitih sektora. Eulerpool takođe pruža korisnicima alate za praćenje uticaja sezonskih faktora i kriznih situacija na zaposlenost na puno radno vreme. Tokom ekonomske krize, kao što je bila Velika recesija 2008. godine ili aktuelna pandemija COVID-19, mnoge kompanije su bile prisiljene smanjiti broj zaposlenih ili skratiti radno vreme. Analizom ovih podataka, možemo pružiti važne uvide o otpornosti različitih sektora i efikasnosti mera ekonomske politike koje su preduzete za smanjenje negativnih efekata na zaposlenost. Jedna od prednosti praćenja zaposlenosti na puno radno vreme putem Eulerpool platforme je mogućnost dublje analize demografskih podataka. Korisnici mogu pregledati kako različite dobne skupine, spolovi, edukacijski nivoi i etničke grupe doprinose stopi zaposlenosti. Ovo omogućava dublje razumevanje diskriminativnih praksi ili drugih socioekonomskih faktora koji utiču na zaposlenost i omogućava razvoj politika za poticanje inkluzivnijeg i pravičnijeg tržišta rada. Sa tehnološkim napretkom i digitalnom transformacijom, karakter rada se značajno menja. Puno radno vreme više nije ograničeno na fizičku prisutnost u kancelariji ili fabrici. Rad na daljinu, fleksibilno radno vreme i gig ekonomija postaju sve više normativ, što otvara nova pitanja o definiciji i merenju zaposlenosti na puno radno vreme. Eulerpool se bavi i ovim pitanjima, pružajući korisnicima aktuelne informacije i analize o tome kako globalni trendovi utiču na zaposlenost na puno radno vreme. Zaključno, zaposlenost na puno radno vreme ostaje jedan od najznačajnijih pokazatelja ekonomske stabilnosti i rasta. Njegovo praćenje i analiza pružaju duboke uvide u efikasnost politika, otpornost ekonomskih sektora i društvenu strukturu rada. Na Eulerpool platformi, posvećeni smo pružanju detaljnih, transparentnih i tačnih podataka koji omogućavaju korisnicima da donose informisane odluke i dublje razumu ekonomske procese. Uz našu pomoć, razumeti i pratiti trendove zaposlenosti na puno radno vreme nikada nije bilo lakše.