Stopa inflacije Kazahstan

Najnoviji Stopa inflacije za Kazahstan

Tečaj

9,3 %

Promjena +/-

-0,5 %

Prosjek

34,26 %

Povijesni maksimum

2.960,80 %

01. 12. 1992.

Povijesni minimum

1,90 %

01. 12. 1998.

Trenutna vrijednost Stopa inflacije u Kazahstan je 9,3 %. Stopa inflacije u Kazahstan smanjila se na 9,3 % na datum 01. 09. 2026., nakon što je bila 9,8 % na datum 01. 08. 2026.. Od 01. 12. 1992. do 01. 09. 2026., prosječni BDP u Kazahstan bio je 34,26 %. Najviša vrijednost je dosegnuta na datum 01. 12. 1992. sa 2.960,80 %, dok je najniža vrijednost zabilježena na datum 01. 12. 1998. sa 1,90 %.

Izvor: Agency of the Republic of Kazakhstan on Statistics

Stopa inflacije u Kazahstan pao je 01. 09. 2026. sa 9,8 % na 01. 08. 2026. na 9,3 %. Stopa inflacije u Kazahstan iznosio je u prosjeku 34,26 % od 01. 12. 1992. do 01. 09. 2026., dosegnuo je povijesni maksimum od 2.960,80 % na 01. 12. 1992. i rekordni minimum od 1,90 % na 01. 12. 1998..

Stopa inflacije

Stopa inflacije

  • Max

Stopa inflacije
Datum
Stopa inflacije
2. sij 2026.
11,70 %
3. sij 2026.
11,00 %
4. sij 2026.
10,60 %
5. sij 2026.
10,40 %
6. sij 2026.
10,30 %
7. sij 2026.
10,20 %
8. sij 2026.
9,80 %
9. sij 2026.
9,30 %
Pristupite ovim podacima putem Eulerpool API-ja

Stopa inflacije Povijest

Stopa inflacije — Povijest
DatumVrijednost
9,3 %
9,8 %
10,2 %
10,3 %
10,4 %
10,6 %
11 %
11,7 %
12,2 %
12,3 %
...

Stopa inflacije

U Kazahstanu, najvažnija komponenta indeksa potrošačkih cijena su hrana i bezalkoholna pića (37 posto ukupne težine). Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva čine 15 posto; odjeća i obuća 11 posto; a transport 10 posto. Indeks također uključuje: raznu robu i usluge (6 posto); opremu za kućanstvo (5 posto); komunikaciju (4 posto); zdravstvenu skrb (4 posto); obrazovanje (3 posto); rekreaciju i kulturu (3 posto); alkoholna pića i duhan (2 posto); te restorane i hotele (2 posto).

Što je Stopa inflacije

Inflacija je jedan od ključnih pokazatelja makroekonomskog stanja neke zemlje, i njezino razumijevanje od izuzetne je važnosti za svakog ekonomista, investitora ili donositelja političkih odluka. Na našoj web stranici, Eulerpool, nudimo detaljne podatke o makroekonomskim varijablama, uključujući inflacijsku stopu, kako bismo omogućili korisnicima da donesu informirane odluke. Inflacija se definira kao rast opće razine cijena dobara i usluga tijekom određenog razdoblja. Inflacijska stopa mjeri brzinu tog rasta i obično se izražava kao postotak na godišnjoj osnovi. Razumijevanje inflacije ključno je za planiranje i održavanje zdrave ekonomije, jer visoke razine inflacije mogu negativno utjecati na kupovnu moć, štednju i investicije. Postoji nekoliko načina mjerenja inflacije, a najčešće korišteni indeks je indeks potrošačkih cijena (CPI). CPI prati promjene u cijenama košarice proizvoda i usluga koje prosječno kućanstvo konzumira. Osim CPI-a, tu je i indeks proizvođačkih cijena (PPI), koji mjeri promjene u cijenama na razini proizvodnje. Ovi indeksi omogućuju praćenje inflacije iz perspektive potrošača i proizvođača, čime se dobiva šira slika o ekonomskim kretanjima. Inflacija može biti uzrokovana različitim faktorima, a jedan od ključnih je povećanje agregatne potražnje. Kada ukupna potrošnja u ekonomiji raste brže od ukupne ponude, cijene rastu. Ovo može biti rezultat povećanja dohotka, sniženih kamatnih stopa, ili drugih faktora koji potiču potrošnju. Drugi važan faktor je troškovna inflacija, koja nastaje kada se povećavaju troškovi proizvodnje uslijed rasta cijena sirovina, plaća ili drugih inputa. Monetarna politika također igra ključnu ulogu u kontroli inflacije. Središnje banke, poput Hrvatske narodne banke, mogu koristiti instrumente poput kamatnih stopa i operacija na otvorenom tržištu kako bi utjecale na količinu novca u opticaju. Kada središnja banka poveća kamatne stope, trošak zaduživanja raste, što može smanjiti potrošnju i investicije, te time smanjiti inflaciju. Nasuprot tome, smanjenje kamatnih stopa može potaknuti potrošnju i investicije, ali uz rizik povećanja inflacije. Fiskalna politika također može utjecati na inflaciju kroz vladinu potrošnju i poreznu politiku. Povećanje vladine potrošnje ili smanjenje poreza može povećati agregatnu potražnju, dok smanjenje potrošnje ili povećanje poreza može imati suprotan efekt. Važno je napomenuti da kombinacija monetarne i fiskalne politike može igrati ključnu ulogu u održavanju stabilne inflacije. U svijetu ekonomskih analiza, razlikujemo nekoliko vrsta inflacije. Umjerena inflacija podrazumijeva postepeni rast cijena, obično do nekoliko postotaka godišnje. Kontrolirana inflacija može poticati gospodarski rast jer potiče potrošnju i investicije. Hiperinflacija, s druge strane, označava ekstremno visoke stope inflacije, gdje cijene rastu izuzetno brzo u kratkom vremenskom razdoblju. Ova situacija može uzrokovati ozbiljne ekonomske probleme kao što su pad kupovne moći, devizne krize i društvene tenzije. Deflacija je suprotna od inflacije i označava pad opće razine cijena. Za razumijevanje i predviđanje inflacije koriste se različiti ekonomski modeli i alati. Na Eulerpool platformi, korisnicima su dostupni povijesni podaci, projekcije i analize koje omogućuju temeljitu analizu inflacijskih trendova. Na taj način, investitori mogu bolje razumjeti kretanja na tržištu, a političari i kreatori politika mogu donositi informirane odluke koje optimiziraju ekonomske uvjete. Praćenje inflacije nije važno samo na nacionalnoj razini, već i na globalnoj. Globalizacija je dovela do međusobne povezanosti svjetskih ekonomija, što znači da inflacijski pritisci u jednoj zemlji mogu utjecati na druge. Na primjer, rast cijena nafte na svjetskom tržištu može povećati troškove proizvodnje i transporta širom svijeta, što može dovesti do globalnog rasta cijena. Također je važno napomenuti da inflacija ima različite učinke na različite društvene skupine. Fiksni dohotci, poput mirovina, mogu gubiti kupovnu moć u uvjetima visoke inflacije, dok vlasnici imovine koja raste s inflacijom, poput nekretnina, mogu profitirati. Zato je važna transparentna i učinkovita ekonomska politika koja balansira interese različitih skupina i osigurava pravednu raspodjelu ekonomskog rasta. Upravljanje inflacijom ostaje izazov za mnoge zemlje, osobito u kontekstu suvremenih makroekonomskih izazova kao što su pandemije, geopolitičke napetosti i klimatske promjene. Efikasno upravljanje zahtijeva kombinaciju preciznih ekonomskih podataka, stručne analize i promišljenih politika. Na Eulerpool platformi, cilj nam je pružiti korisnicima alat koji im omogućuje da prate i analiziraju inflaciju te tako bolje razumiju složene makroekonomske procese. Kao zaključak, praćenje i analiza inflacije ključni su za razumijevanje šireg ekonomskog okruženja i donošenje informiranih odluka. Na Eulerpool web stranici, pružamo sveobuhvatne podatke i analize koje vam omogućuju da pratite kretanje inflacije i druge makroekonomske pokazatelje. Bez obzira jeste li investitor, ekonomist, političar ili jednostavno želite bolje razumjeti ekonomiju, naši resursi pomoći će vam u navigaciji kroz složeni svijet makroekonomskih podataka.

Stopa inflacije Kazahstan — FAQ

Koliki je trenutačni Stopa inflacije u Kazahstan?

Trenutačni Stopa inflacije u Kazahstan iznosi 9,3 % na dan 01. 09. 2026..

Kako se Stopa inflacije u Kazahstan nedavno promijenio?

Stopa inflacije u Kazahstan pao je s 9,8 % (01. 08. 2026.) na 9,3 % (01. 09. 2026.).

Koliki je povijesni maksimum Stopa inflacije u Kazahstan?

Povijesni maksimum Stopa inflacije u Kazahstan bio je 2.960,80 % (01. 12. 1992.).

Koliki je povijesni minimum Stopa inflacije u Kazahstan?

Povijesni minimum Stopa inflacije u Kazahstan bio je 1,90 % (01. 12. 1998.).

Koliki je povijesni prosjek Stopa inflacije u Kazahstan?

Povijesni prosjek Stopa inflacije u Kazahstan je 34,26 % od 01. 12. 1992. do 01. 09. 2026..

Odakle dolaze podaci o Stopa inflacije za Kazahstan?

Podaci o Stopa inflacije za Kazahstan dolaze iz Agency of the Republic of Kazakhstan on Statistics i objavljuju se na Eulerpoolu.

Više alata i analiza

Besplatni alati i tržišni podaci od Eulerpoola.