Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Italija Injekcija zaliha prirodnog plina
Tečaj
Trenutna vrijednost Injekcija zaliha prirodnog plina u Italija je 80,355 GWh/d. Injekcija zaliha prirodnog plina u Italija smanjila se na 80,355 GWh/d dana 01. 10. 2024., nakon što je iznosila 121,326 GWh/d dana 01. 09. 2024.. Od 02. 01. 2011. do 29. 10. 2024., prosječni BDP u Italija bio je 282,37 GWh/d. Najveća vrijednost zabilježena je dana 20. 05. 2018. s 1.161,51 GWh/d, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 02. 01. 2011. s 0 GWh/d.
Injekcija zaliha prirodnog plina ·
Max
Injekcija zaliha prirodnog plina | |
---|---|
01. 03. 2011. | 374,45 GWh/d |
01. 04. 2011. | 422,61 GWh/d |
01. 05. 2011. | 538,43 GWh/d |
01. 06. 2011. | 509,10 GWh/d |
01. 07. 2011. | 420,36 GWh/d |
01. 08. 2011. | 460,65 GWh/d |
01. 09. 2011. | 344,97 GWh/d |
01. 10. 2011. | 181,07 GWh/d |
01. 11. 2011. | 33,26 GWh/d |
01. 02. 2012. | 85,03 GWh/d |
01. 03. 2012. | 189,69 GWh/d |
01. 04. 2012. | 502,99 GWh/d |
01. 05. 2012. | 590,56 GWh/d |
01. 06. 2012. | 498,52 GWh/d |
01. 07. 2012. | 419,74 GWh/d |
01. 08. 2012. | 406,97 GWh/d |
01. 09. 2012. | 305,78 GWh/d |
01. 10. 2012. | 207,18 GWh/d |
01. 11. 2012. | 104,80 GWh/d |
01. 12. 2012. | 6,23 GWh/d |
01. 03. 2013. | 75,11 GWh/d |
01. 04. 2013. | 364,74 GWh/d |
01. 05. 2013. | 550,30 GWh/d |
01. 06. 2013. | 585,14 GWh/d |
01. 07. 2013. | 528,06 GWh/d |
01. 08. 2013. | 590,35 GWh/d |
01. 09. 2013. | 319,05 GWh/d |
01. 10. 2013. | 276,84 GWh/d |
01. 11. 2013. | 123,27 GWh/d |
01. 12. 2013. | 233,96 GWh/d |
01. 03. 2014. | 111,87 GWh/d |
01. 04. 2014. | 388,22 GWh/d |
01. 05. 2014. | 652,99 GWh/d |
01. 06. 2014. | 627,94 GWh/d |
01. 07. 2014. | 505,75 GWh/d |
01. 08. 2014. | 348,57 GWh/d |
01. 09. 2014. | 224,20 GWh/d |
01. 10. 2014. | 117,85 GWh/d |
01. 11. 2014. | 51,22 GWh/d |
01. 03. 2015. | 79,20 GWh/d |
01. 04. 2015. | 450,50 GWh/d |
01. 05. 2015. | 682,09 GWh/d |
01. 06. 2015. | 594,39 GWh/d |
01. 07. 2015. | 582,21 GWh/d |
01. 08. 2015. | 610,07 GWh/d |
01. 09. 2015. | 431,98 GWh/d |
01. 10. 2015. | 175,00 GWh/d |
01. 11. 2015. | 102,08 GWh/d |
01. 04. 2016. | 397,03 GWh/d |
01. 05. 2016. | 723,73 GWh/d |
01. 06. 2016. | 762,32 GWh/d |
01. 07. 2016. | 677,06 GWh/d |
01. 08. 2016. | 610,82 GWh/d |
01. 09. 2016. | 434,01 GWh/d |
01. 10. 2016. | 228,02 GWh/d |
01. 03. 2017. | 196,65 GWh/d |
01. 04. 2017. | 473,93 GWh/d |
01. 05. 2017. | 727,28 GWh/d |
01. 06. 2017. | 734,50 GWh/d |
01. 07. 2017. | 611,90 GWh/d |
01. 08. 2017. | 591,56 GWh/d |
01. 09. 2017. | 371,38 GWh/d |
01. 10. 2017. | 253,88 GWh/d |
01. 03. 2018. | 228,03 GWh/d |
01. 04. 2018. | 608,76 GWh/d |
01. 05. 2018. | 910,10 GWh/d |
01. 06. 2018. | 772,79 GWh/d |
01. 07. 2018. | 658,87 GWh/d |
01. 08. 2018. | 581,82 GWh/d |
01. 09. 2018. | 427,03 GWh/d |
01. 10. 2018. | 155,24 GWh/d |
01. 11. 2018. | 22,67 GWh/d |
01. 12. 2018. | 8,51 GWh/d |
01. 01. 2019. | 17,48 GWh/d |
01. 02. 2019. | 16,52 GWh/d |
01. 03. 2019. | 63,85 GWh/d |
01. 04. 2019. | 569,09 GWh/d |
01. 05. 2019. | 768,96 GWh/d |
01. 06. 2019. | 831,17 GWh/d |
01. 07. 2019. | 677,18 GWh/d |
01. 08. 2019. | 587,45 GWh/d |
01. 09. 2019. | 391,87 GWh/d |
01. 10. 2019. | 130,37 GWh/d |
01. 11. 2019. | 19,22 GWh/d |
01. 12. 2019. | 3,10 GWh/d |
01. 01. 2020. | 0,02 GWh/d |
01. 12. 2023. | 30,06 GWh/d |
01. 01. 2024. | 59,62 GWh/d |
01. 02. 2024. | 19,79 GWh/d |
01. 03. 2024. | 129,34 GWh/d |
01. 04. 2024. | 369,87 GWh/d |
01. 05. 2024. | 616,01 GWh/d |
01. 06. 2024. | 255,33 GWh/d |
01. 07. 2024. | 235,36 GWh/d |
01. 08. 2024. | 245,69 GWh/d |
01. 09. 2024. | 121,33 GWh/d |
01. 10. 2024. | 80,35 GWh/d |
Injekcija zaliha prirodnog plina Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 10. 2024. | 80,355 GWh/d |
01. 09. 2024. | 121,326 GWh/d |
01. 08. 2024. | 245,689 GWh/d |
01. 07. 2024. | 235,361 GWh/d |
01. 06. 2024. | 255,326 GWh/d |
01. 05. 2024. | 616,006 GWh/d |
01. 04. 2024. | 369,866 GWh/d |
01. 03. 2024. | 129,341 GWh/d |
01. 02. 2024. | 19,794 GWh/d |
01. 01. 2024. | 59,621 GWh/d |
Slični makroekonomski pokazatelji za Injekcija zaliha prirodnog plina
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇮🇹 Inventar zaliha prirodnog plina | 196,637 TWh | 197,015 TWh | frequency_daily |
🇮🇹 Iskorištavanje zaliha prirodnog plina | 28,2 GWh/d | 7,3 GWh/d | frequency_daily |
🇮🇹 Kapacitet zapremine prirodnog plina | 200,077 TWh | 200,077 TWh | frequency_daily |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Injekcija zaliha prirodnog plina
Naravni plinski stoč, poznatiji kao 'Injekcija zaliha prirodnog plina', predstavlja ključnu komponentu u makroekonomskim analizama i tržišnim strategijama. Eulerpool, kao profesionalna web stranica za prikaz makroekonomskih podataka, prepoznaje važnost razumijevanja ove složene teme kako bi našim korisnicima pružila točne i blagovremene informacije. U ovom članku ćemo detaljno razmotriti mehanizme, faktore utjecaja i značaj 'Injekcije zaliha prirodnog plina' za hrvatsko gospodarstvo i šire tržište prirodnog plina. Prirodni plin je jedan od ključnih energenata u suvremenom svijetu, koristeći se u generiranju električne energije, grijanju domaćinstava, kao i u industrijskim procesima. Sezonske promjene potražnje za prirodnim plinom zahtijevaju pažljivo planiranje i upravljanje zalihama, pri čemu injekcija plina igra presudnu ulogu. Injekcija prirodnog plina odnosi se na proces ubrizgavanja i pohrane viška plina u podzemna skladišta tijekom razdoblja niske potražnje, obično tijekom proljeća i ljeta. Ovaj postupak omogućava balansiranje opskrbe i potražnje, što je ključno za stabilnost tržišta plina i cijena. Jedan od glavnih faktora koji utječu na razinu injekcije prirodnog plina je vremenska prognoza. Hladnija zima povećava potražnju za grijanje, smanjujući dostupne zalihe i zahtijevajući veće injekcije tijekom toplijih mjeseci kako bi se osigurala adekvatna opskrba sljedeće zime. S druge strane, blaža zima smanjuje potražnju i ostavlja više plina u skladištima, što može smanjiti potrebu za velikim injekcijama ljeti. Uzimajući u obzir promjene klime i njen utjecaj na sezonalnost, prognoze i planiranje skladišta prirodnog plina postaju sve složeniji. Cijene prirodnog plina na tržištima također značajno utječu na odluke o injekcijama. Kada su cijene niske, kompanijama može biti isplativije povećati injekcije kako bi iskoristili prednost povoljnih cijena, pohranjujući plin za buduću prodaju po višim cijenama. S druge strane, visoke cijene mogu potaknuti kompanije da prodaju više plina odmah, smanjujući količine koje se ubacuju u skladišta. Tržišna likvidnost i volatilnost stoga direktno utječu na strategije injekcija i globalnu ponudu prirodnog plina. Tehnološki napredak također igra važnu ulogu u procesu injekcije zaliha prirodnog plina. Nova istraživanja i razvoj tehnologija omogućavaju efikasnije metode pohrane plina, povećavajući kapacitet skladišta i smanjujući gubitke. Primjena novih tehnologija može smanjiti troškove i povećati sigurnost operacija ubrizgavanja, što je od strateškog značaja za osiguranje stabilne i pouzdane opskrbe prirodnim plinom. Regulatorni okvir i politika također su instrumentalni za dinamiku injekcije zaliha prirodnog plina. Vlade i regulatori postavljaju pravila i standarde koji utječu na operacije skladištenja i ubrizgavanja, kao i na kapacitete skladištenja koje kompanije moraju održavati. U tom kontekstu, energetska politika EU-a, koja sve više teži energetskoj tranziciji prema održivijim izvorima, može imati značajan utjecaj na dugoročne strategije skladištenja i upotrebe prirodnog plina. Makroekonomski učinci injekcija zaliha prirodnog plina na gospodarstvo su višeznačni. Stabilne i adekvatne zalihe plina su od ključne važnosti za održavanje niskih i predvidljivih cijena energije, što može potaknuti gospodarski rast i stabilnost. Nedovoljne zalihe mogu dovesti do rasta cijena energije, što negativno utječe na industriju, poslovanje i domaćinstva, povećavajući inflaciju i smanjujući kupovnu moć. Nadalje, sigurnost opskrbe prirodnim plinom je kritična za energetsku sigurnost države, smanjujući ovisnost o vanjskim izvorima energije. Interakcija između domaćih i međunarodnih tržišta prirodnog plina također ima veliki utjecaj na strategije injekcije. Hrvatska, kao dio europskog energetskog sustava, mora uzeti u obzir geopolitičke čimbenike, trgovinske odnose i međunarodnu politiku energije. Poremećaji u opskrbi izvan Hrvatske mogu izravno utjecati na domaće zalihe i cijene, čineći međunarodne odnose i trgovinu plinom vitalnim dijelom makroekonomske analize. U konačnici, razumijevanje dinamike injekcija zaliha prirodnog plina zahtijeva sveobuhvatnu analizu različitih faktora i njihovih međusobnih interakcija. Eulerpool se posvećuje pružanju najtočnijih i najnovijih podataka kako bi naši korisnici mogli donositi informirane odluke temeljem detaljnih makroekonomskih informacija. Kroz kontinuirano praćenje tržišta i stručno analiziranje podataka, omogućavamo našim korisnicima da bolje razumiju složene procese na tržištu prirodnog plina i optimiziraju svoje portfelje i strategije. Nadamo se da će ovaj detaljan uvid u 'Injekcije zaliha prirodnog plina' biti koristan alat za sve naše korisnike, pomažući im u navigaciji kroz složeni svijet energetskih tržišta i makroekonomskih analiza. Eulerpool će i dalje nastojati pružiti najvrednije uvide i podatke, podržavajući naše korisnike u ostvarivanju njihovih poslovnih i investicijskih ciljeva.