Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Nizozemska Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva
Tečaj
Trenutna vrijednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva u Nizozemska iznosi 10,72 milijardi EUR. Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva u Nizozemska smanjio se na 10,72 milijardi EUR dana 01. 03. 2024., nakon što je bio 11,044 milijardi EUR dana 01. 12. 2023.. Od 01. 03. 1995. do 01. 06. 2024., prosječni BDP u Nizozemska bio je 8,70 milijardi EUR. Sva vremena najviša vrijednost postignuta je dana 01. 03. 2023. s 11,51 milijardi EUR, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 1995. s 5,96 milijardi EUR.
Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva ·
Max
BDP iz građevinskog sektora | |
---|---|
01. 03. 1995. | 5,96 milijardi EUR |
01. 06. 1995. | 6,87 milijardi EUR |
01. 09. 1995. | 6,02 milijardi EUR |
01. 12. 1995. | 7,02 milijardi EUR |
01. 03. 1996. | 6,11 milijardi EUR |
01. 06. 1996. | 7,94 milijardi EUR |
01. 09. 1996. | 8,02 milijardi EUR |
01. 12. 1996. | 8,03 milijardi EUR |
01. 03. 1997. | 7,04 milijardi EUR |
01. 06. 1997. | 7,77 milijardi EUR |
01. 09. 1997. | 7,86 milijardi EUR |
01. 12. 1997. | 7,88 milijardi EUR |
01. 03. 1998. | 7,88 milijardi EUR |
01. 06. 1998. | 7,88 milijardi EUR |
01. 09. 1998. | 8,01 milijardi EUR |
01. 12. 1998. | 7,81 milijardi EUR |
01. 03. 1999. | 8,30 milijardi EUR |
01. 06. 1999. | 8,47 milijardi EUR |
01. 09. 1999. | 8,53 milijardi EUR |
01. 12. 1999. | 8,60 milijardi EUR |
01. 03. 2000. | 8,61 milijardi EUR |
01. 06. 2000. | 8,77 milijardi EUR |
01. 09. 2000. | 8,55 milijardi EUR |
01. 12. 2000. | 8,77 milijardi EUR |
01. 03. 2001. | 8,82 milijardi EUR |
01. 06. 2001. | 8,73 milijardi EUR |
01. 09. 2001. | 8,81 milijardi EUR |
01. 12. 2001. | 8,93 milijardi EUR |
01. 03. 2002. | 8,89 milijardi EUR |
01. 06. 2002. | 8,53 milijardi EUR |
01. 09. 2002. | 8,77 milijardi EUR |
01. 12. 2002. | 8,43 milijardi EUR |
01. 03. 2003. | 8,30 milijardi EUR |
01. 06. 2003. | 8,37 milijardi EUR |
01. 09. 2003. | 8,30 milijardi EUR |
01. 12. 2003. | 8,12 milijardi EUR |
01. 03. 2004. | 8,17 milijardi EUR |
01. 06. 2004. | 7,95 milijardi EUR |
01. 09. 2004. | 8,00 milijardi EUR |
01. 12. 2004. | 8,15 milijardi EUR |
01. 03. 2005. | 8,22 milijardi EUR |
01. 06. 2005. | 8,46 milijardi EUR |
01. 09. 2005. | 8,47 milijardi EUR |
01. 12. 2005. | 8,61 milijardi EUR |
01. 03. 2006. | 8,45 milijardi EUR |
01. 06. 2006. | 8,61 milijardi EUR |
01. 09. 2006. | 8,86 milijardi EUR |
01. 12. 2006. | 9,04 milijardi EUR |
01. 03. 2007. | 9,30 milijardi EUR |
01. 06. 2007. | 9,29 milijardi EUR |
01. 09. 2007. | 9,35 milijardi EUR |
01. 12. 2007. | 9,41 milijardi EUR |
01. 03. 2008. | 9,71 milijardi EUR |
01. 06. 2008. | 9,77 milijardi EUR |
01. 09. 2008. | 9,60 milijardi EUR |
01. 12. 2008. | 9,56 milijardi EUR |
01. 03. 2009. | 9,95 milijardi EUR |
01. 06. 2009. | 9,41 milijardi EUR |
01. 09. 2009. | 9,01 milijardi EUR |
01. 12. 2009. | 8,57 milijardi EUR |
01. 03. 2010. | 8,17 milijardi EUR |
01. 06. 2010. | 8,35 milijardi EUR |
01. 09. 2010. | 8,12 milijardi EUR |
01. 12. 2010. | 7,90 milijardi EUR |
01. 03. 2011. | 8,79 milijardi EUR |
01. 06. 2011. | 8,20 milijardi EUR |
01. 09. 2011. | 8,01 milijardi EUR |
01. 12. 2011. | 7,79 milijardi EUR |
01. 03. 2012. | 7,63 milijardi EUR |
01. 06. 2012. | 7,58 milijardi EUR |
01. 09. 2012. | 7,57 milijardi EUR |
01. 12. 2012. | 7,18 milijardi EUR |
01. 03. 2013. | 6,88 milijardi EUR |
01. 06. 2013. | 6,98 milijardi EUR |
01. 09. 2013. | 7,14 milijardi EUR |
01. 12. 2013. | 7,26 milijardi EUR |
01. 03. 2014. | 7,09 milijardi EUR |
01. 06. 2014. | 6,96 milijardi EUR |
01. 09. 2014. | 7,07 milijardi EUR |
01. 12. 2014. | 7,91 milijardi EUR |
01. 03. 2015. | 7,47 milijardi EUR |
01. 06. 2015. | 7,71 milijardi EUR |
01. 09. 2015. | 7,64 milijardi EUR |
01. 12. 2015. | 7,94 milijardi EUR |
01. 03. 2016. | 8,21 milijardi EUR |
01. 06. 2016. | 8,23 milijardi EUR |
01. 09. 2016. | 8,54 milijardi EUR |
01. 12. 2016. | 8,67 milijardi EUR |
01. 03. 2017. | 8,84 milijardi EUR |
01. 06. 2017. | 8,94 milijardi EUR |
01. 09. 2017. | 9,12 milijardi EUR |
01. 12. 2017. | 9,36 milijardi EUR |
01. 03. 2018. | 9,13 milijardi EUR |
01. 06. 2018. | 9,55 milijardi EUR |
01. 09. 2018. | 9,51 milijardi EUR |
01. 12. 2018. | 9,89 milijardi EUR |
01. 03. 2019. | 9,96 milijardi EUR |
01. 06. 2019. | 10,02 milijardi EUR |
01. 09. 2019. | 10,29 milijardi EUR |
01. 12. 2019. | 10,08 milijardi EUR |
01. 03. 2020. | 10,25 milijardi EUR |
01. 06. 2020. | 9,58 milijardi EUR |
01. 09. 2020. | 10,05 milijardi EUR |
01. 12. 2020. | 10,04 milijardi EUR |
01. 03. 2021. | 10,20 milijardi EUR |
01. 06. 2021. | 10,27 milijardi EUR |
01. 09. 2021. | 10,40 milijardi EUR |
01. 12. 2021. | 10,55 milijardi EUR |
01. 03. 2022. | 10,93 milijardi EUR |
01. 06. 2022. | 10,96 milijardi EUR |
01. 09. 2022. | 10,95 milijardi EUR |
01. 12. 2022. | 11,13 milijardi EUR |
01. 03. 2023. | 11,51 milijardi EUR |
01. 06. 2023. | 11,17 milijardi EUR |
01. 09. 2023. | 11,05 milijardi EUR |
01. 12. 2023. | 11,04 milijardi EUR |
01. 03. 2024. | 10,72 milijardi EUR |
Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 03. 2024. | 10,72 milijardi EUR |
01. 12. 2023. | 11,044 milijardi EUR |
01. 09. 2023. | 11,053 milijardi EUR |
01. 06. 2023. | 11,167 milijardi EUR |
01. 03. 2023. | 11,508 milijardi EUR |
01. 12. 2022. | 11,134 milijardi EUR |
01. 09. 2022. | 10,952 milijardi EUR |
01. 06. 2022. | 10,964 milijardi EUR |
01. 03. 2022. | 10,932 milijardi EUR |
01. 12. 2021. | 10,553 milijardi EUR |
Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇳🇱 BDP iz komunalnih usluga | 984 mil. EUR | 1,098 milijardi EUR | Kvartal |
🇳🇱 BDP iz poljoprivrede | 3,51 milijardi EUR | 3,546 milijardi EUR | Kvartal |
🇳🇱 BDP iz proizvodnje | 24,351 milijardi EUR | 23,692 milijardi EUR | Kvartal |
🇳🇱 BDP iz rudarstva | 793 mil. EUR | 791 mil. EUR | Kvartal |
🇳🇱 BDP po glavi stanovnika | 50.100,19 USD | 50.546,79 USD | Godišnje |
🇳🇱 BDP po glavi stanovnika PPP | 69.335,61 USD | 69.953,67 USD | Godišnje |
🇳🇱 BDP po stalnim cijenama | 201,663 milijardi EUR | 201,88 milijardi EUR | Kvartal |
🇳🇱 BIP | 1,118 Bio. USD | 1,009 Bio. USD | Godišnje |
🇳🇱 BIP iz javne uprave | 16,586 milijardi EUR | 14,215 milijardi EUR | Kvartal |
🇳🇱 BIP iz transportnog sektora | 9,579 milijardi EUR | 8,466 milijardi EUR | Kvartal |
🇳🇱 BIP iz usluga | 42,722 milijardi EUR | 42,226 milijardi EUR | Kvartal |
🇳🇱 Bruto investicije u dugotrajnu imovinu | 41,283 milijardi EUR | 41,107 milijardi EUR | Kvartal |
🇳🇱 Bruto nacionalni dohodak | 201,141 milijardi EUR | 201,961 milijardi EUR | Kvartal |
🇳🇱 Godišnja stopa rasta BDP-a | −0,7 % | −0,4 % | Kvartal |
🇳🇱 Rast BDP-a u cijeloj godini | 0,1 % | 4,33 % | Godišnje |
🇳🇱 Stopa rasta BDP | −0,1 % | 0,3 % | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva
BDP iz građevinskog sektora: Ključni pokretač makroekonomskog razvoja Na portalu eulerpool, možemo razumjeti kako različiti sektori doprinosi ukupnom ekonomskom rastu, a jedan od ključnih sektora koji značajno doprinosi bruto domaćem proizvodu (BDP) je građevinski sektor. Struktura i dinamika BDP-a iz građevinskog sektora daje nam jasniji uvid u makroekonomske trendove i procese, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama diljem svijeta. Ovaj sektor nije samo osnovni pokretač ekonomskih aktivnosti već ima i ključnu ulogu u oblikovanju infrastrukture potrebne za dugoročni gospodarski razvoj. Što je BDP iz građevinskog sektora? Bruto domaći proizvod iz građevinskog sektora odnosi se na ukupnu vrijednost svih građevinskih aktivnosti koje su unutar jedne godine obavljene u nekoj zemlji. To uključuje sve građevinske projekte od izgradnje stambenih zgrada, poslovnih objekata, javne infrastrukture poput cesta i mostova, pa do industrijskih postrojenja i drugih građevinskih zahvata. Kalkulacija BDP-a iz ovog sektora temelji se na ukupnoj novčanoj vrijednosti završene građevinske proizvodnje do dodane vrijednosti koju ta proizvodnja generira. Značaj građevinskog sektora u ukupnom gospodarstvu Građevinski sektor ima višestruku ulogu u ekonomiji. Osim što izravno doprinosi ukupnom BDP-u, indirektno utječe na mnoge druge sektore poput industrije, trgovine, prijevoza i financijskih usluga. Na primjer, potražnja za građevinskim materijalima stimulira rast i proizvodnju u industrijskom sektoru, dok izgradnja novih trgovačkih centara može potaknuti rast u sektoru maloprodaje i usluga. Također, rast građevinskog sektora može pokrenuti nove investicije te otvoriti nova radna mjesta, čime se potiče zaposlenost i smanjuje nezaposlenost. Osim toga, visok stupanj građevinske djelatnosti obično ukazuje na optimizam investitora i povjerenje u ekonomsku stabilnost i rast zemlje. Tijekom razdoblja ekonomske ekspanzije često svjedočimo povećanom broju investicija u građevinski sektor, dok se tijekom recesije broj takvih investicija smanjuje kao rezultat pada potražnje i opreznosti investitora. Faktori koji utječu na BDP iz građevinskog sektora Nekoliko ključnih faktora može utjecati na varijacije i trendove u BDP-u iz građevinskog sektora, uključujući: 1. **Vladine politike i regulacije**: Propisi o gradnji, porezne olakšice, subvencije i urbanistički planovi mogu značajno utjecati na opseg i tempo građevinskih aktivnosti. 2. **Makroekonomski uvjeti**: Šire ekonomske okolnosti, uključujući stopu rasta BDP-a, inflaciju, kamatne stope i dostupnost kredita, također imaju značajan utjecaj na građevinski sektor. 3. **Demografski trendovi**: Mjesta s brzim demografskim rastom obično trebaju više stambenih i infrastrukturnih objekata, što potiče rast građevinskog sektora. 4. **Tehnološke inovacije**: Uvođenje novih tehnologija i inovacija u građevinski sektor može povećati efikasnost, smanjiti troškove i povećati produktivnost građevinskih projekata. 5. **Investicijska klima**: Povjerenje investitora i dostupnost financiranja ključni su faktori koji potiču ulaganja u nove građevinske projekte. Primjeri iz prakse Hrvatska je dobar primjer zemlje u kojoj građevinski sektor ima značajan utjecaj na ukupni BDP. Tijekom proteklih desetljeća, nekoliko ključnih građevinskih projekata, kao što su izgradnja autocesta, sportskih objekata i turističke infrastrukture, značajno su doprinijeli ekonomskom razvoju zemlje. Posebno je važno naglasiti ulogu građevinskog sektora u razvoju turizma, koji je također jedan od ključnih sektora hrvatskog gospodarstva. Izgradnja novih hotelskih kapaciteta, marina, sportskih i rekreacijskih centara izravno doprinosi povećanju turističkog prometa i prihoda. Izazovi i prilike Iako građevinski sektor igra ključnu ulogu u ekonomskom razvoju, suočava se i s brojnim izazovima. Problematična područja uključuju nedostatak kvalificirane radne snage, visok stupanj birokracije, kašnjenja u realizaciji projekata i složenost urbanističkih i građevinskih procesa. Međutim, tu su i brojne prilike za rast i razvoj, uključujući korištenje novih tehnologija kao što su BIM (Building Information Modeling), zelene građevine i održiva arhitektura, čime se može povećati ekonomska efikasnost i ekološka održivost građevinskog sektora. Zaključak Na portalu eulerpool kontinuirano pratimo BDP iz građevinskog sektora kako bismo pružili točne i ažurirane podatke koji pomažu u boljem razumijevanju ekonomskih trendova. Građevinski sektor je ključni element svakog gospodarstva, s velikim potencijalom za pokretanje rasta, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje kvalitete života. Razumijevanje dinamike i faktora koji utječu na BDP iz građevinskog sektora ključno je za donošenje ispravnih ekonomskih odluka i planiranje održivog razvoja u budućnosti.