Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Sjedinjene Američke Države Prodaja oružja
Tečaj
Trenutna vrijednost prodaje oružja u Sjedinjene Američke Države iznosi 15,592 milijardi SIPRI TIV. Prodaja oružja u Sjedinjene Američke Države porasla je na 15,592 milijardi SIPRI TIV dana 01. 01. 2022., nakon što je bila 11,074 milijardi SIPRI TIV dana 01. 01. 2021.. Od 01. 01. 1950. do 01. 01. 2023., prosječni BDP u Sjedinjene Američke Države iznosio je 10,02 milijardi SIPRI TIV. Najviša vrijednost zabilježena je dana 01. 01. 1976. s 15,88 milijardi SIPRI TIV, dok je najmanja vrijednost zabilježena dana 01. 01. 1950. s 1,39 milijardi SIPRI TIV.
Prodaja oružja ·
Max
Prodaja oružja | |
---|---|
01. 01. 1950. | 1,39 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1951. | 4,06 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1952. | 6,94 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1953. | 9,81 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1954. | 6,10 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1955. | 7,19 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1956. | 8,60 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1957. | 8,60 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1958. | 9,57 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1959. | 7,45 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1960. | 6,16 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1961. | 6,31 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1962. | 6,14 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1963. | 9,38 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1964. | 12,33 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1965. | 11,32 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1966. | 8,40 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1967. | 7,24 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1968. | 8,41 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1969. | 11,81 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1970. | 8,98 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1971. | 11,89 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1972. | 10,76 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1973. | 12,14 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1974. | 12,78 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1975. | 15,62 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1976. | 15,88 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1977. | 14,62 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1978. | 13,90 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1979. | 9,91 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1980. | 10,77 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1981. | 13,64 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1982. | 14,01 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1983. | 13,93 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1984. | 11,86 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1985. | 10,79 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1986. | 11,58 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1987. | 12,18 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1988. | 11,92 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1989. | 11,29 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1990. | 10,66 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1991. | 12,48 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1992. | 14,08 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1993. | 13,77 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1994. | 11,48 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1995. | 11,18 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1996. | 10,84 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1997. | 14,50 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1998. | 15,71 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 1999. | 11,54 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2000. | 7,66 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2001. | 5,60 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2002. | 4,88 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2003. | 5,64 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2004. | 6,84 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2005. | 6,74 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2006. | 7,53 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2007. | 7,96 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2008. | 7,15 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2009. | 7,19 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2010. | 8,39 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2011. | 9,02 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2012. | 8,96 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2013. | 7,69 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2014. | 9,49 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2015. | 9,87 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2016. | 9,47 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2017. | 11,44 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2018. | 9,58 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2019. | 10,91 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2020. | 9,53 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2021. | 11,07 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2022. | 15,59 milijardi SIPRI TIV |
Prodaja oružja Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2022. | 15,592 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2021. | 11,074 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2020. | 9,532 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2019. | 10,908 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2018. | 9,576 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2017. | 11,444 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2016. | 9,465 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2015. | 9,868 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2014. | 9,49 milijardi SIPRI TIV |
01. 01. 2013. | 7,694 milijardi SIPRI TIV |
Slični makroekonomski pokazatelji za Prodaja oružja
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇺🇸 Autoexporti | 76.2 | 68.4 | Mjesečno |
🇺🇸 Dolasci turista | 7,528 mil. | 6,9 mil. | Mjesečno |
🇺🇸 Indeks terorizma | 4,141 Points | 4,799 Points | Godišnje |
🇺🇸 Inozemni dug | 26,467 Bio. USD | 25,985 Bio. USD | Kvartal |
🇺🇸 Izvozi | 263,666 milijardi USD | 261,607 milijardi USD | Mjesečno |
🇺🇸 Izvozi nafte | 8,391 milijardi USD | 9,681 milijardi USD | Mjesečno |
🇺🇸 Neto dugoročni TIC tokovi | 123,1 milijardi USD | 102,6 milijardi USD | Mjesečno |
🇺🇸 Prihodi od turizma | 20,709 milijardi USD | 21,065 milijardi USD | Mjesečno |
🇺🇸 Proizvodnja sirove nafte | 13.401 BBL/D/1K | 13.206 BBL/D/1K | Mjesečno |
🇺🇸 Strane izravne investicije | 73,296 milijardi USD | 67,824 milijardi USD | Kvartal |
🇺🇸 Tečajna lista | −237,645 milijardi USD | −221,784 milijardi USD | Kvartal |
🇺🇸 Tečajna lista prema BDP-u | −3 % of GDP | −3,8 % of GDP | Godišnje |
🇺🇸 Tečajna lista usluga | 73,921 milijardi USD | 73,706 milijardi USD | Kvartal |
🇺🇸 Tjedna proizvodnja sirove nafte | 13,4 mil. Barrels Per Da | 13,5 mil. Barrels Per Da | frequency_weekly |
🇺🇸 Tokovi kapitala | 66,2 milijardi USD | 104,2 milijardi USD | Mjesečno |
🇺🇸 Trgovačka bilanca | −277,727 milijardi USD | −264,616 milijardi USD | Kvartal |
🇺🇸 Trgovačka bilanca | −84,359 milijardi USD | −70,787 milijardi USD | Mjesečno |
🇺🇸 Trgovački uvjeti | 107,849 points | 108,497 points | Kvartal |
🇺🇸 Trgovinska bilanca robe | −100,617 milijardi USD | −97,954 milijardi USD | Mjesečno |
🇺🇸 Uvozi | 338,225 milijardi USD | 330,188 milijardi USD | Mjesečno |
🇺🇸 Zlatne rezerve | 8.133,46 Tonnes | 8.133,46 Tonnes | Kvartal |
Prodaja oružja prikazana je kao Trend-Indikator vrijednosti temeljen na poznatim troškovima proizvodnje jedinica ključnih vrsta oružja, kao što su zrakoplovi, sustavi protuzračne obrane, oružja za protupodmorničko ratovanje, oklopna vozila, artiljerija, motori, projektili, senzori, sateliti, brodovi i drugi. Indikator ima za cilj predstavljati vrijednost prijenosa vojnih resursa, a ne financijsku vrijednost prijenosa.
Makro stranice za druge zemlje u Amerika
- 🇦🇷Argentina
- 🇦🇼Aruba
- 🇧🇸Bahami
- 🇧🇧Barbados
- 🇧🇿Belize
- 🇧🇲Bermuda
- 🇧🇴Bolivija
- 🇧🇷Brazil
- 🇨🇦Kanada
- 🇰🇾Kajmanski otoci
- 🇨🇱Čile
- 🇨🇴Kolumbija
- 🇨🇷Costa Rica
- 🇨🇺Kuba
- 🇩🇴Dominikanska Republika
- 🇪🇨Ecuador
- 🇸🇻Salvador
- 🇬🇹Guatemala
- 🇬🇾Guyana
- 🇭🇹Haiti
- 🇭🇳Honduras
- 🇯🇲Jamajka
- 🇲🇽Meksiko
- 🇳🇮Nikaragva
- 🇵🇦Panama
- 🇵🇾Paragvaj
- 🇵🇪Peru
- 🇵🇷Puerto Rico
- 🇸🇷Surinam
- 🇹🇹Trinidad i Tobago
- 🇺🇾Urugvaj
- 🇻🇪Venezuela
- 🇦🇬Antigva i Barbuda
- 🇩🇲Dominika
- 🇬🇩Grenada
Što je Prodaja oružja
Prodaja oružja predstavlja ključni segment u analizi makroekonomskih podataka, s dalekosežnim implikacijama za globalnu ekonomiju, geopolitiku i sigurnost. Naš cilj na Eulerpoolu je pružiti precizne i sveobuhvatne informacije o ovom kompleksnom tržištu koje obuhvaća niz ekonomskih, tehničkih i društvenih faktora. U daljnjem tekstu razjasnit ćemo razne aspekte oružja i njegovog utjecaja na svjetsku ekonomiju, s posebnim naglaskom na hrvatsko tržište i šire europske i globalne kontekste. Prvo, važno je razumjeti opseg i dinamiku tržišta prodaje oružja. Globalno tržište oružja uključuje širok spektar proizvoda, od pištolja i lakog naoružanja do tenkova, borbenih aviona i podmornica. Prodaja oružja nije samo ekonomski proces već uključuje i političke odluke, tehnološke inovacije i sigurnosne protokole. Zemlje izvoznice, poput SAD-a, Rusije, Kine i Europske unije, igraju ključne uloge na ovom tržištu. Također, postojeći zakoni i regulative, poput Sporazuma o trgovini oružjem (ATT), imaju značajan utjecaj na obim i pravila međunarodne trgovine oružjem. Hrvatska se posljednjih godina razvija kao značajan akter na tržištu vojne opreme. U posljednjem desetljeću, hrvatski proizvođači vojne opreme, kao što su HS Produkt, Đuro Đaković i drugi, postaju prepoznatljivi na međunarodnom tržištu. Razvoj i proizvodnja visokokvalitetnih vojnih proizvoda omogućuje Hrvatskoj ne samo ekonomski rast nego i jačanje njene geopolitičke pozicije. Prodaja oružja iz Hrvatske izgledala je kao potentan način za povećanje izvoza, stvaranje novih radnih mjesta i jačanje domaće industrije. Važan aspekt je i utjecaj tehnologije na prodaju oružja. S napretkom u području vojne tehnologije, uključujući bespilotne letjelice, cyber oružje i autonomne sustave, mijenja se priroda suvremenih sukoba i potreba za takvim sofisticiranim oružjima raste. Ovo je također prilika za ulagače i inovacijske start-upove koji mogu ponuditi nove proizvode i rješenja. Kroz našu platformu na Eulerpoolu, prateći najnovije trendove u tehnologiji i industriji, korisnici mogu steći vrijedne uvide koji im pomažu da bolje razumiju ovo dinamično tržište. Međunarodne trgovinske politike i embarga također igraju ključnu ulogu u prodaji oružja. Političke odluke, poput sankcija i međunarodnih embarga, mogu značajno utjecati na obime prodaje i dostupnost određene vojne opreme. Na primjer, embargo na prodaju oružja Iranu ili Rusiji ima odbijajući efekt na globalnu trgovinu i prisiljava države i kompanije da traže alternativne tržište i saveznike. Implementacija takvih mjera često je vezana uz sigurnosne procjene, strategijske interese i međunarodne odnose. Ne smijemo zaboraviti niti socijalne aspekte i kontroverze vezane za prodaju oružja. Javnost i organizacije za zaštitu ljudskih prava često izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti da se oružje prodaje ili dostavi u ruke neodgovornih ili pravno upitnih aktera. Povezane su i etičke dileme oko legalnosti i moralnosti prodaje oružja u zemlje koje su u ratnom stanju ili imaju loše ljudskopravaške situacije. Naš zadatak je pružiti transparentne informacije koje će omogućiti našim korisnicima da donesu informirane odluke u vezi s ovim pitanjima. Sigurnost i kontrola nad naoružanjem također su ključne teme. Uvođenje rigoroznih sigurnosnih standarda i kontrolnih mehanizama pomaže sprječavanju ilegalne trgovine oružjem i osigurava da oružje ne završi u pogrešnim rukama. Mehanizmi kao što su praćenje serijskih brojeva, međunarodne suradnje kroz INTERPOL i druge organizacije, kao i nacionalne kaznene evidencije, igraju važnu ulogu u održavanju globalne sigurnosti. Na Eulerpoolu, nastojimo kontinuirano ažurirati našu bazu podataka i analize kako bismo pružili najnovije informacije o tržištu oružja. Naša platforma omogućava pregled i analizu različitih aspekata prodaje oružja, od ekonomskih pokazatelja do geopolitičkih trendova. Koristeći najsuvremenije analitičke alate i metodu dokaznog pristupa, nudimo korisnicima sveobuhvatan i analitički pregled globalnog tržišta oružja. Zaključak je da je prodaja oružja kompleksno i višestruko značajno područje makroekonomske analize koje zahtijeva duboko razumijevanje različitih faktora. Na Eulerpoolu, posvećeni smo pružanju kvalitetnih i preciznih informacija koje će korisnicima omogućiti dublji uvid u ovu ključnu ekonomsku aktivnost. Korisnici naše platforme imat će jedinstvenu priliku da kroz detaljnu analizu shvate sve aspekte i implikacije prodaje oružja, te da ih koriste za daljnje investicije, strateške odluke ili istraživačke projekte.