Učini najbolje investicije svog života

Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
🇬🇲

Gambija Povjerenje poslovnog sektora

Tečaj

26 bodovi
Promjena +/-
-9 bodovi
Promjena %
-29,51 %

Trenutna vrijednost Povjerenja poslovnog sektora u Gambija iznosi 26 bodovi. Povjerenje poslovnog sektora u Gambija je smanjeno na 26 bodovi dana 01. 12. 2020., nakon što je bilo 35 bodovi dana 01. 09. 2020.. Od 01. 09. 2017. do 01. 09. 2022., prosječni BDP u Gambija iznosio je 22,10 bodovi. Najviša vrijednost svih vremena dosegnuta je dana 01. 12. 2019. s 72,00 bodovi, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 09. 2022. s −60,00 bodovi.

Izvor: Central Bank of The Gambia

Povjerenje poslovnog sektora

  • Max

Poslovna klima

Povjerenje poslovnog sektora Povijest

DatumVrijednost
01. 12. 2020.26 bodovi
01. 09. 2020.35 bodovi
01. 12. 2019.72 bodovi
01. 09. 2019.68 bodovi
01. 06. 2019.62 bodovi
01. 03. 2019.59 bodovi
01. 12. 2018.57 bodovi
01. 09. 2018.44 bodovi
01. 06. 2018.48 bodovi
01. 03. 2018.43 bodovi
1
2

Slični makroekonomski pokazatelji za Povjerenje poslovnog sektora

ImeTrenutnoPrethodniFrekvencija

Što je Povjerenje poslovnog sektora

Poslovno povjerenje, poznato i kao poslovna očekivanja ili poslovna klima, ključan je indikator makroekonomskog stanja gospodarstva. Na našoj profesionalnoj web stranici, Eulerpool, posvećeni smo pružanju preciznih i ažuriranih makroekonomskih podataka kako bismo vam pomogli razumjeti složene čimbenike koji utječu na poslovno povjerenje. U ovom tekstu duboko ćemo uroniti u značenje, važnost i utjecaj poslovnog povjerenja na gospodarstvo Hrvatske. Poslovno povjerenje mjeri se anketama koje provode službene statističke agencije, istraživačke institucije ili konzultantske tvrtke među poslovnim liderima i menadžerima. Ove ankete uključuju pitanja o trenutnoj poslovnoj situaciji, očekivanjima za budućnost, te percepciji općih ekonomskih uvjeta. Rezultati anketa zatim se agregiraju u poslovne indekse povjerenja koji pružaju kvantitativnu mjeru sentimenta u poslovnoj zajednici. Visoka razina poslovnog povjerenja često je znak da poduzeća očekuju gospodarski rast, što može dovesti do povećanja ulaganja, zapošljavanja i inovacija. Suprotno tome, niska razina povjerenja može signalizirati zabrinutost zbog gospodarskih poteškoća, što može dovesti do smanjenja investicija, otpuštanja radnika i smanjenja proizvodnje. U Hrvatskoj, poslovno povjerenje odražava specifične ekonomske, političke i društvene okolnosti zemlje. Stabilnost poslovnog okruženja, učinkovitost pravnog sustava, razina birokracije i korupcije, te politička stabilnost ključni su faktori koji utječu na spremnost poslovnih lidera da investiraju i proširuju svoje poslovanje. Jedan od značajnih elemenata poslovnog povjerenja je makroekonomska stabilnost. U Hrvatskoj, čimbenici poput inflacije, tečaja kune, kamatnih stopa i stanja državnog duga igraju značajnu ulogu u oblikovanju poslovnog sentimenta. Primjerice, visoka inflacija može narušiti kupovnu moć građana, povećati troškove zaduživanja i smanjiti profitabilnost poduzeća, što negativno utječe na poslovno povjerenje. Drugi ključan čimbenik je dostupnost financiranja i kapitala. U Hrvatskoj, bankarski sektor igra dominantnu ulogu u financiranju poduzeća, pa promjene u bankarskom sustavu mogu značajno utjecati na poslovno povjerenje. Ako banke pooštravaju uvjete kreditiranja ili povećavaju kamatne stope, poduzeća mogu postati manje spremna ulagati i širiti se, što dovodi do smanjenja poslovnog povjerenja. Regulatorni okvir i administrativne barijere također su ključni faktori koji utječu na poslovno povjerenje. Hrvatska je u prošlosti bila poznata po složenim i dugotrajnim administrativnim postupcima, što je često obeshrabrivalo poduzetnike. Reforme koje pojednostavljuju regulaciju, smanjuju birokraciju i poboljšavaju transparentnost mogu bitno povećati poslovno povjerenje. Osim gospodarskih čimbenika, društveni čimbenici poput kvalificirane radne snage i obrazovnog sustava također utječu na poslovno povjerenje. Poslodavci u Hrvatskoj često navode nedostatak kvalificirane radne snage kao veliki problem. Poboljšanje obrazovnog sustava i ulaganje u profesionalno usavršavanje zaposlenika mogu značajno doprinijeti povećanju poslovnog povjerenja. Važno je napomenuti da poslovno povjerenje nije samo odraz trenutačnih ekonomskih uvjeta, već i očekivanja za budućnost. Ako poduzeća vjeruju da će ekonomski uvjeti ostati stabilni ili se poboljšati, bit će sklonija ulaganjima i proširenju poslovanja. Nasuprot tome, ako očekuju ekonomske poteškoće ili političku nestabilnost, bit će sklonija štednji i smanjenju ulaganja. Jedan od alata koji se koristi za mjerenje poslovnog povjerenja u Hrvatskoj je Indeks poslovne klime, koji se temelji na redovnim anketama među poduzećima različitih sektora, uključujući industriju, građevinarstvo, trgovinu i usluge. Ovaj indeks pruža sveobuhvatan pregled poslovnog sentimenta i predstavlja važan alat za ekonomske analitičare, investitore i donositelje politika. Dugoročno gledano, poboljšanje poslovnog povjerenja može imati višestruke pozitivne efekte na gospodarstvo. Viša razina povjerenja može potaknuti ulaganja, povećati zaposlenost, poboljšati produktivnost i posljedično dovesti do većeg ekonomskog rasta. Stoga je važno kontinuirano pratiti i analizirati faktore koji utječu na poslovno povjerenje kako bi se mogle pravovremeno provoditi mjere za njegovo poboljšanje. Eulerpool pruža detaljne i ažurirane podatke o poslovnom povjerenju u Hrvatskoj, omogućujući vam da pratite ovaj ključni indikator i razumijete kako se mijenja kroz vrijeme. Naša platforma omogućuje pristup širokom spektru makroekonomskih podataka, pružajući vam alat za sveobuhvatnu analizu gospodarskih trendova. Zaključno, poslovno povjerenje predstavlja vitalni aspekt makroekonomskog zdravlja zemlje. U Hrvatskoj, ono odražava mnoštvo ekonomskih, političkih i društvenih faktora koji zajedno oblikuju poslovni sentiment. Kontinuirano praćenje i analiza ovih čimbenika ključni su za razumijevanje i unapređenje poslovnog okruženja. Na Eulerpool stranici posvećeni smo pružanju relevantnih podataka i analiza kako biste mogli donositi informirane odluke i bolje razumjeti dinamiku gospodarskih trendova.