Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Estonija Zaposlene Osobe
Tečaj
Trenutna vrijednost Zaposlene Osobe u Estonija je 699.2 . Zaposlene Osobe u Estonija su povećane na 699.2 na 01. 03. 2024., nakon što su bile 698 na 01. 12. 2023.. Od 01. 03. 1989. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Estonija je bio 652.980,85 . Najviša vrijednost svih vremena dosegnuta je na 01. 09. 1989. s 839.100,00 , dok je najniža vrijednost zabilježena na 01. 03. 2010. s 551.600,00 .
Zaposlene Osobe ·
Max
Zaposleni | |
---|---|
01. 03. 1989. | 835.900,00 |
01. 06. 1989. | 838.200,00 |
01. 09. 1989. | 839.100,00 |
01. 12. 1989. | 838.400,00 |
01. 03. 1990. | 827.300,00 |
01. 06. 1990. | 824.600,00 |
01. 09. 1990. | 827.300,00 |
01. 12. 1990. | 826.400,00 |
01. 03. 1991. | 812.700,00 |
01. 06. 1991. | 806.000,00 |
01. 09. 1991. | 805.300,00 |
01. 12. 1991. | 807.100,00 |
01. 03. 1992. | 788.200,00 |
01. 06. 1992. | 771.200,00 |
01. 09. 1992. | 754.600,00 |
01. 12. 1992. | 748.600,00 |
01. 03. 1993. | 713.400,00 |
01. 06. 1993. | 708.000,00 |
01. 09. 1993. | 707.200,00 |
01. 12. 1993. | 703.900,00 |
01. 03. 1994. | 685.200,00 |
01. 06. 1994. | 691.100,00 |
01. 09. 1994. | 696.300,00 |
01. 12. 1994. | 697.800,00 |
01. 03. 1995. | 630.000,00 |
01. 06. 1995. | 632.600,00 |
01. 09. 1995. | 635.500,00 |
01. 12. 1995. | 635.300,00 |
01. 03. 1996. | 616.600,00 |
01. 06. 1996. | 618.400,00 |
01. 09. 1996. | 621.000,00 |
01. 12. 1996. | 621.300,00 |
01. 03. 1997. | 615.300,00 |
01. 06. 1997. | 616.700,00 |
01. 09. 1997. | 617.300,00 |
01. 12. 1997. | 619.700,00 |
01. 03. 1998. | 609.400,00 |
01. 06. 1998. | 609.000,00 |
01. 09. 1998. | 607.100,00 |
01. 12. 1998. | 600.400,00 |
01. 03. 1999. | 579.800,00 |
01. 06. 1999. | 580.100,00 |
01. 09. 1999. | 581.300,00 |
01. 12. 1999. | 576.000,00 |
01. 03. 2000. | 570.400,00 |
01. 06. 2000. | 586.000,00 |
01. 09. 2000. | 596.200,00 |
01. 12. 2000. | 588.500,00 |
01. 03. 2001. | 580.400,00 |
01. 06. 2001. | 582.200,00 |
01. 09. 2001. | 598.600,00 |
01. 12. 2001. | 597.400,00 |
01. 03. 2002. | 583.600,00 |
01. 06. 2002. | 588.400,00 |
01. 09. 2002. | 596.000,00 |
01. 12. 2002. | 591.500,00 |
01. 03. 2003. | 584.600,00 |
01. 06. 2003. | 596.200,00 |
01. 09. 2003. | 616.200,00 |
01. 12. 2003. | 614.800,00 |
01. 03. 2004. | 599.800,00 |
01. 06. 2004. | 604.100,00 |
01. 09. 2004. | 601.000,00 |
01. 12. 2004. | 602.700,00 |
01. 03. 2005. | 600.700,00 |
01. 06. 2005. | 616.200,00 |
01. 09. 2005. | 619.400,00 |
01. 12. 2005. | 625.900,00 |
01. 03. 2006. | 638.400,00 |
01. 06. 2006. | 654.900,00 |
01. 09. 2006. | 656.400,00 |
01. 12. 2006. | 657.100,00 |
01. 03. 2007. | 649.100,00 |
01. 06. 2007. | 660.300,00 |
01. 09. 2007. | 664.100,00 |
01. 12. 2007. | 656.900,00 |
01. 03. 2008. | 656.900,00 |
01. 06. 2008. | 655.400,00 |
01. 09. 2008. | 659.400,00 |
01. 12. 2008. | 652.300,00 |
01. 03. 2009. | 610.000,00 |
01. 06. 2009. | 590.300,00 |
01. 09. 2009. | 596.800,00 |
01. 12. 2009. | 578.400,00 |
01. 03. 2010. | 551.600,00 |
01. 06. 2010. | 556.400,00 |
01. 09. 2010. | 574.100,00 |
01. 12. 2010. | 589.800,00 |
01. 03. 2011. | 585.400,00 |
01. 06. 2011. | 597.000,00 |
01. 09. 2011. | 621.800,00 |
01. 12. 2011. | 608.700,00 |
01. 03. 2012. | 604.500,00 |
01. 06. 2012. | 614.000,00 |
01. 09. 2012. | 625.800,00 |
01. 12. 2012. | 615.400,00 |
01. 03. 2013. | 610.100,00 |
01. 06. 2013. | 632.100,00 |
01. 09. 2013. | 627.100,00 |
01. 12. 2013. | 616.100,00 |
01. 03. 2014. | 605.800,00 |
01. 06. 2014. | 629.500,00 |
01. 09. 2014. | 633.700,00 |
01. 12. 2014. | 630.300,00 |
01. 03. 2015. | 623.100,00 |
01. 06. 2015. | 640.100,00 |
01. 09. 2015. | 661.000,00 |
01. 12. 2015. | 639.400,00 |
01. 03. 2016. | 630.000,00 |
01. 06. 2016. | 657.000,00 |
01. 09. 2016. | 653.300,00 |
01. 12. 2016. | 638.200,00 |
01. 03. 2017. | 646.800,00 |
01. 06. 2017. | 653.500,00 |
01. 09. 2017. | 666.600,00 |
01. 12. 2017. | 667.400,00 |
01. 03. 2018. | 650.500,00 |
01. 06. 2018. | 666.600,00 |
01. 09. 2018. | 666.600,00 |
01. 12. 2018. | 675.300,00 |
01. 03. 2019. | 661.800,00 |
01. 06. 2019. | 667.700,00 |
01. 09. 2019. | 677.300,00 |
01. 12. 2019. | 678.500,00 |
01. 03. 2020. | 670.300,00 |
01. 06. 2020. | 643.900,00 |
01. 09. 2020. | 652.700,00 |
01. 12. 2020. | 659.500,00 |
01. 03. 2021. | 645.200,00 |
01. 06. 2021. | 646.000,00 |
01. 09. 2021. | 663.100,00 |
01. 12. 2021. | 662.600,00 |
01. 03. 2022. | 676.900,00 |
01. 06. 2022. | 677.000,00 |
01. 09. 2022. | 684.300,00 |
01. 12. 2022. | 685.600,00 |
01. 03. 2023. | 703.200,00 |
01. 06. 2023. | 700.100,00 |
01. 09. 2023. | 698.700,00 |
01. 12. 2023. | 698.000,00 |
01. 03. 2024. | 699.200,00 |
Zaposlene Osobe Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 03. 2024. | 699.2 |
01. 12. 2023. | 698 |
01. 09. 2023. | 698.7 |
01. 06. 2023. | 700.1 |
01. 03. 2023. | 703.2 |
01. 12. 2022. | 685.6 |
01. 09. 2022. | 684.3 |
01. 06. 2022. | 677 |
01. 03. 2022. | 676.9 |
01. 12. 2021. | 662.6 |
Slični makroekonomski pokazatelji za Zaposlene Osobe
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇪🇪 Dob umirovljenja muškaraca | 64,75 Years | 64,5 Years | Godišnje |
🇪🇪 Dob žena za umirovljenje | 64,75 Years | 64,5 Years | Godišnje |
🇪🇪 Minimalne plaće | 820 EUR/Month | 820 EUR/Month | Kvartal |
🇪🇪 Nepuno radno vrijeme | 91.8 | 85.3 | Kvartal |
🇪🇪 Nezaposlene osobe | 48.705 | 52.083 | Mjesečno |
🇪🇪 plaće | 1.894 EUR/Month | 1.904 EUR/Month | Kvartal |
🇪🇪 Plaće u proizvodnji | 1.721 EUR/Month | 1.762 EUR/Month | Kvartal |
🇪🇪 Ponude za posao | 3.928 | 3.276 | Mjesečno |
🇪🇪 Populacija | 1,37 mil. | 1,33 mil. | Godišnje |
🇪🇪 Produktivnost | 110,918 points | 110,218 points | Kvartal |
🇪🇪 Promjena zaposlenosti | 0,5 % | 0,6 % | Kvartal |
🇪🇪 Prosječna satnica | 11,61 EUR/Hour | 11,31 EUR/Hour | Kvartal |
🇪🇪 Puno radno vrijeme | 558.6 | 564.4 | Kvartal |
🇪🇪 Rast plaća | 8,8 % | 9,7 % | Kvartal |
🇪🇪 Stopa dugotrajne nezaposlenosti | 1,7 % | 1,4 % | Kvartal |
🇪🇪 Stopa nezaposlenosti | 7,8 % | 6,3 % | Kvartal |
🇪🇪 Stopa nezaposlenosti mladih | 22 % | 22,8 % | Mjesečno |
🇪🇪 Stopa ponude poslova | 1,6 % | 1,6 % | Kvartal |
🇪🇪 Stopa zaposlenosti | 68,4 % | 69,1 % | Kvartal |
🇪🇪 Stopa zaposlenosti | 74,2 % | 73,7 % | Kvartal |
🇪🇪 Troškovi rada | 169,076 points | 165,25 points | Kvartal |
U Estoniji, zaposlene osobe su pojedinci s minimalno potrebnom dobi koji rade određeno vrijeme za poduzeće.
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Zaposlene Osobe
Makroekonomska kategorija "Zaposlene osobe" čini ključnu komponentu analize tržišta rada i ekonomskog stanja neke zemlje. Uloga zaposlenih osoba u makroekonomskoj perspektivi dalekosežna je jer odražava opću produktivnost i vitalnost ekonomije te igra ključnu ulogu u oblikovanju politike zapošljavanja i socijalne politike. Naš portal eulerpool, specijaliziran za prikazivanje makroekonomskih podataka, posebnu pažnju posvećuje ovoj kategoriji zbog njene važnosti u razumijevanju ukupnog ekonomskog zdravlja. Zaposlene osobe definiraju se kao pojedinci koji aktivno sudjeluju u tržištu rada i doprinose proizvodnji dobara i usluga, bilo kroz formalno zapošljavanje ili samozapošljavanje. Ishod zaposlenosti nije samo mjerljiv kroz broj ljudi koji rade, već i kroz kvalitetu zaposlenja, uključujući aspekte kao što su radni uvjeti, sigurnost radnog mjesta, primanja, i mogućnosti za profesionalni rast. Kao takva, stopa zaposlenosti predstavlja vitalni makroekonomski indikator koji analitičarima pruža uvid u aktualne ekonomske trendove i potencijalne izazove. Jedan od ključnih pokazatelja u ovoj kategoriji je stopa zaposlenosti, koja se računa kao omjer zaposlenih osoba prema ukupnoj radno sposobnoj populaciji. Ova stopa omogućuje stručnjacima analizu tržišta rada, ali i oblikovanje politika koje bi mogle potaknuti povećanje zaposlenosti. Niska stopa zaposlenosti može signalizirati prisutnost strukturnih problema u ekonomiji, kao što su nedostatak radnih mjesta, neusklađenost između potreba tržišta rada i dostupnih vještina, ili neadekvatne stimulacijske mjere za otvaranje novih radnih mjesta. U kontrastu, visoka stopa zaposlenosti može ukazivati na pozitivne ekonomske uvjete, ali i izazvati potencijalne probleme kao što su preopterećenost radne snage ili inflacijski pritisci zbog rastućih troškova rada. Demografska struktura zaposlenih osoba također pruža značajne uvide u stanje tržišta rada. Na primjer, analiza prema dobnoj skupini omogućava razumijevanje dinamike između mlađih i starijih radnika. U modernim ekonomijama, posebna pažnja posvećuje se zaposlenosti mladih zbog visokih stopa nezaposlenosti u ovoj dobnoj skupini, što može izazvati dugoročne negativne posljedice na ekonomsku održivost i društvenu koheziju. Slično tome, zaposlenost starijih osoba postaje sve važnija tema kako se očekivani životni vijek povećava i kako se mijenja struktura radne snage. Rodna struktura zaposlenosti također predstavlja važan segment u analizi zaposlenih osoba. Podaci o sudjelovanju žena i muškaraca na tržištu rada omogućuju bolje razumijevanje rodnih nejednakosti i oblikovanje politika koje bi potaknule ravnopravnost spolova u zapošljavanju. Unatoč napretku, još uvijek postoje značajne razlike u stopama zaposlenosti između muškaraca i žena, kao i u sektorima i radnim pozicijama koje zauzimaju. Promicanje rodne ravnopravnosti ključno je ne samo s aspekta socijalne pravde, već i zbog poboljšanja ukupnih ekonomskih performansi. Geografska distribucija zaposlenih osoba omogućava analizu ekonomskih dispariteta između različitih regija. U većini zemalja, urbane sredine obično pokazuju veće stope zaposlenosti u usporedbi s ruralnim područjima. Ova nejednakost može utjecati na regionalni razvoj i zahtijeva ciljane politike za promicanje ravnomjernog ekonomskog rasta. Utjecaj regionalnih ekonomskih centara, infrastrukturna povezanost, te dostupnost obrazovnih i profesionalnih prilika igraju ključnu ulogu u oblikovanju stopa zaposlenosti na lokalnoj razini. Sektorska analiza zaposlenosti dodatno obogaćuje razumijevanje strukture tržišta rada. Različiti ekonomski sektori, kao što su poljoprivreda, industrija, usluge i tehnologija, različito doprinose ukupnoj zaposlenosti. Tradicionalni sektori, poput poljoprivrede i industrije, često pokazuju niže stope rasta zaposlenosti zbog tehnološkog napretka i procesa automatizacije, dok uslužni sektor i tehnologija bilježe značajan porast. Ova dinamika ne samo da reflektira ekonomski razvoj, već i pridonosi oblikovanju obrazovnih i profesionalnih trendova. Makroekonomska analiza zaposlenih osoba također uključuje praćenje promjena u strukturi zaposlenja putem pokazatelja kao što su modaliteti rada (puno radno vrijeme, skraćeno radno vrijeme, privremeni ugovori) i kvaliteta zaposlenja (socijalna sigurnost, prava radnika, radno zakonodavstvo). Fleksibilni oblici rada postaju sve popularniji u modernim ekonomijama, potičući zahtjeve za odgovarajućim regulativama kako bi se osigurala socijalna prava zaposlenih osoba. Globalni ekonomski trendovi i događaji također imaju značajan utjecaj na kategoriju zaposlenih osoba. Globalizacija, tehnološki napredak, ekonomske krize i pandemije, poput COVID-19, formiraju dinamiku tržišta rada. Krize često dovode do povećane nezaposlenosti i zahtijevaju hitne intervencije u obliku ekonomskih i fiskalnih politika kako bi se ublažili negativni efekti i potaknulo oporavak tržišta rada te povratak zaposlenosti na održivu razinu. Naš portal eulerpool posvećen je pružanju detaljnih i ažuriranih podataka o zaposlenosti kako bi analitičari, političari, istraživači i šira javnost mogli donositi informirane odluke. Transparentnost i dostupnost podataka ključna je za razumijevanje složenih ekonomskih odnosa i za osiguranje održivog ekonomskog razvoja. Zaključno, kategorija "Zaposlene osobe" predstavlja srž analize tržišta rada i makroekonomskih istraživanja. Praćenje stope zaposlenosti, demografskih, rodnih i sektorskih struktura zaposlenih, te analiza geografskih dispariteta pruža nezamjenjive uvide u ukupno ekonomsko zdravlje neke zemlje. Uvažavajući složenost i međusobnu povezanost različitih faktora, na platformi eulerpool trudimo se pružiti precizne i sveobuhvatne informacije kako bismo podržali kvalitetnu analizu i donošenje politika usmjerenih na poboljšanje radnih uvjeta i povećanje zaposlenosti.