Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Danska Državni prihodi
Tečaj
Trenutna vrijednost Državni prihodi u Danska iznosi 359,643 milijardi DKK. Državni prihodi u Danska porasli su na 359,643 milijardi DKK na dan 01. 03. 2024., nakon što su bili 357,319 milijardi DKK na dan 01. 12. 2023.. Od 01. 03. 1999. do 01. 06. 2024., prosječni BDP u Danska iznosio je 257,50 milijardi DKK. Najviša vrijednost ikad postignuta je na dan 01. 06. 2024. sa 369,89 milijardi DKK, dok je najniža vrijednost zabilježena na dan 01. 09. 1999. sa 168,43 milijardi DKK.
Državni prihodi ·
Max
Prihodi države | |
---|---|
01. 03. 1999. | 172,05 milijardi DKK |
01. 06. 1999. | 176,21 milijardi DKK |
01. 09. 1999. | 168,43 milijardi DKK |
01. 12. 1999. | 174,92 milijardi DKK |
01. 03. 2000. | 178,68 milijardi DKK |
01. 06. 2000. | 184,12 milijardi DKK |
01. 09. 2000. | 179,13 milijardi DKK |
01. 12. 2000. | 182,87 milijardi DKK |
01. 03. 2001. | 182,90 milijardi DKK |
01. 06. 2001. | 189,37 milijardi DKK |
01. 09. 2001. | 182,49 milijardi DKK |
01. 12. 2001. | 187,95 milijardi DKK |
01. 03. 2002. | 186,59 milijardi DKK |
01. 06. 2002. | 191,88 milijardi DKK |
01. 09. 2002. | 184,71 milijardi DKK |
01. 12. 2002. | 189,84 milijardi DKK |
01. 03. 2003. | 189,75 milijardi DKK |
01. 06. 2003. | 195,80 milijardi DKK |
01. 09. 2003. | 188,76 milijardi DKK |
01. 12. 2003. | 197,53 milijardi DKK |
01. 03. 2004. | 203,30 milijardi DKK |
01. 06. 2004. | 208,81 milijardi DKK |
01. 09. 2004. | 202,13 milijardi DKK |
01. 12. 2004. | 216,46 milijardi DKK |
01. 03. 2005. | 219,48 milijardi DKK |
01. 06. 2005. | 228,41 milijardi DKK |
01. 09. 2005. | 219,92 milijardi DKK |
01. 12. 2005. | 226,72 milijardi DKK |
01. 03. 2006. | 228,18 milijardi DKK |
01. 06. 2006. | 238,81 milijardi DKK |
01. 09. 2006. | 226,32 milijardi DKK |
01. 12. 2006. | 233,53 milijardi DKK |
01. 03. 2007. | 236,27 milijardi DKK |
01. 06. 2007. | 242,68 milijardi DKK |
01. 09. 2007. | 234,70 milijardi DKK |
01. 12. 2007. | 240,94 milijardi DKK |
01. 03. 2008. | 236,87 milijardi DKK |
01. 06. 2008. | 251,20 milijardi DKK |
01. 09. 2008. | 234,94 milijardi DKK |
01. 12. 2008. | 249,63 milijardi DKK |
01. 03. 2009. | 225,49 milijardi DKK |
01. 06. 2009. | 241,68 milijardi DKK |
01. 09. 2009. | 230,60 milijardi DKK |
01. 12. 2009. | 228,96 milijardi DKK |
01. 03. 2010. | 242,04 milijardi DKK |
01. 06. 2010. | 249,09 milijardi DKK |
01. 09. 2010. | 240,58 milijardi DKK |
01. 12. 2010. | 247,15 milijardi DKK |
01. 03. 2011. | 247,92 milijardi DKK |
01. 06. 2011. | 254,84 milijardi DKK |
01. 09. 2011. | 246,16 milijardi DKK |
01. 12. 2011. | 258,99 milijardi DKK |
01. 03. 2012. | 254,80 milijardi DKK |
01. 06. 2012. | 262,54 milijardi DKK |
01. 09. 2012. | 253,33 milijardi DKK |
01. 12. 2012. | 264,82 milijardi DKK |
01. 03. 2013. | 260,99 milijardi DKK |
01. 06. 2013. | 270,95 milijardi DKK |
01. 09. 2013. | 256,94 milijardi DKK |
01. 12. 2013. | 268,64 milijardi DKK |
01. 03. 2014. | 270,62 milijardi DKK |
01. 06. 2014. | 281,75 milijardi DKK |
01. 09. 2014. | 278,04 milijardi DKK |
01. 12. 2014. | 289,02 milijardi DKK |
01. 03. 2015. | 260,00 milijardi DKK |
01. 06. 2015. | 272,08 milijardi DKK |
01. 09. 2015. | 268,45 milijardi DKK |
01. 12. 2015. | 286,10 milijardi DKK |
01. 03. 2016. | 268,00 milijardi DKK |
01. 06. 2016. | 280,08 milijardi DKK |
01. 09. 2016. | 274,12 milijardi DKK |
01. 12. 2016. | 284,33 milijardi DKK |
01. 03. 2017. | 284,76 milijardi DKK |
01. 06. 2017. | 288,21 milijardi DKK |
01. 09. 2017. | 279,01 milijardi DKK |
01. 12. 2017. | 292,96 milijardi DKK |
01. 03. 2018. | 286,48 milijardi DKK |
01. 06. 2018. | 293,12 milijardi DKK |
01. 09. 2018. | 285,48 milijardi DKK |
01. 12. 2018. | 291,79 milijardi DKK |
01. 03. 2019. | 314,02 milijardi DKK |
01. 06. 2019. | 314,43 milijardi DKK |
01. 09. 2019. | 304,75 milijardi DKK |
01. 12. 2019. | 312,84 milijardi DKK |
01. 03. 2020. | 306,35 milijardi DKK |
01. 06. 2020. | 306,39 milijardi DKK |
01. 09. 2020. | 301,83 milijardi DKK |
01. 12. 2020. | 334,86 milijardi DKK |
01. 03. 2021. | 340,55 milijardi DKK |
01. 06. 2021. | 348,58 milijardi DKK |
01. 09. 2021. | 335,52 milijardi DKK |
01. 12. 2021. | 349,68 milijardi DKK |
01. 03. 2022. | 338,66 milijardi DKK |
01. 06. 2022. | 346,45 milijardi DKK |
01. 09. 2022. | 337,43 milijardi DKK |
01. 12. 2022. | 352,30 milijardi DKK |
01. 03. 2023. | 347,83 milijardi DKK |
01. 06. 2023. | 354,51 milijardi DKK |
01. 09. 2023. | 346,59 milijardi DKK |
01. 12. 2023. | 357,32 milijardi DKK |
01. 03. 2024. | 359,64 milijardi DKK |
Državni prihodi Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 03. 2024. | 359,643 milijardi DKK |
01. 12. 2023. | 357,319 milijardi DKK |
01. 09. 2023. | 346,589 milijardi DKK |
01. 06. 2023. | 354,513 milijardi DKK |
01. 03. 2023. | 347,832 milijardi DKK |
01. 12. 2022. | 352,295 milijardi DKK |
01. 09. 2022. | 337,434 milijardi DKK |
01. 06. 2022. | 346,447 milijardi DKK |
01. 03. 2022. | 338,662 milijardi DKK |
01. 12. 2021. | 349,679 milijardi DKK |
Slični makroekonomski pokazatelji za Državni prihodi
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇩🇰 Državna potrošnja | 349,717 milijardi DKK | 320,395 milijardi DKK | Kvartal |
🇩🇰 Državna potrošnja | 148 mil. DKK | 146,3 mil. DKK | Kvartal |
🇩🇰 Državna potrošnja u odnosu na BDP | 46,8 % of GDP | 44,9 % of GDP | Godišnje |
🇩🇰 Državni dug | 646,433 milijardi DKK | 642,371 milijardi DKK | Mjesečno |
🇩🇰 Državni proračun | 3,1 % of GDP | 3,3 % of GDP | Godišnje |
🇩🇰 Dug države prema BDP-u | 29,3 % of GDP | 29,8 % of GDP | Godišnje |
🇩🇰 Indeks korupcije | 90 Points | 90 Points | Godišnje |
🇩🇰 Rang korupcije | 1 | 1 | Godišnje |
🇩🇰 vojni troškovi | 8,145 milijardi USD | 5,475 milijardi USD | Godišnje |
🇩🇰 Vrijednost državnog proračuna | 6,655 milijardi DKK | 25,684 milijardi DKK | Kvartal |
🇩🇰 Zahtjevi za azil | 215 persons | 155 persons | Mjesečno |
Vladini prihodi odnose se na sve primitke koje vlada dobiva, uključujući poreze, carine, prihode od državnih poduzeća, kapitalne prihode i inozemnu pomoć. Vladini prihodi su dio izračuna proračunske ravnoteže vlade.
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Državni prihodi
Kategorija "Vladini prihodi" na našoj web stranici Eulerpool obuhvaća složene i raznolike vrste primanja kojima suverene države stječu financijska sredstva za financiranje svojih aktivnosti i usluga. Kao profesionalna platforma specijalizirana za prikazivanje makroekonomskih podataka, mi pružamo detaljan uvid u različite aspekte i izvore vladinih prihoda, analizirajući kako se tim prihodima upravlja te koje su njihove ključne komponente i implikacije za šire gospodarstvo. Vladini prihodi, poznati i kao fiskalni prihodi, od presudne su važnosti za održavanje fiskalne stabilnosti i omogućavanje države da ispunjava svoje ekonomske i socijalne obveze. Oni omogućuju vladi financiranje javnih dobara i usluga, kao što su obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura, te socijalno osiguranje. Bez stabilnih i adekvatnih prihoda, vlada bi se suočila s ozbiljnim ograničenjima u provedbi svojih politika i programa. Postoji nekoliko ključnih izvora vladinih prihoda, među kojima najvažniju ulogu imaju porezi. Porezni sustav zemlje, koji uključuje različite vrste poreza poput poreza na dohodak, poreza na dodanu vrijednost (PDV), korporacijski porez, carinske pristojbe i trošarine, predstavlja osnovnu komponentu ukupnih prihoda. Svaka od tih vrsta poreza ima specifične karakteristike i doprinosi u različitim omjerima ovisno o strukturi gospodarskih djelatnosti i socijalnim potrebama stanovništva. Porez na dohodak, primjerice, najčešće se naplaćuje od pojedinaca i kućanstava na osnovu njihovih prihoda. Ovaj porez ima veliku ulogu u redistribuciji bogatstva unutar društva, smanjujući nejednakosti i pružajući financijska sredstva za socijalne programe i javne usluge. S druge strane, porez na dodanu vrijednost (PDV) primjenjuje se na širok spektrum roba i usluga te je značajan izvor prihoda koji ima relativno stabilan tok, budući da se naplaćuje pri svakoj transakciji. Osim poreza, drugi važan izvor vladinih prihoda dolazi iz različitih vrsta pristojbi i naknada koje se naplaćuju za usluge koje pruža vlada. To mogu biti administrativne pristojbe, naknade za izdavanje dozvola i licenci, te sudske pristojbe. Ove pristojbe i naknade igraju dvostruku funkciju – ne samo da prikupljaju sredstva za vladu već i reguliraju ili ograničavaju određene aktivnosti u skladu s politikama javnog interesa. Također, važan komponent vladinih prihoda su prihodi od javnih poduzeća i imovine. Država često posjeduje različite vrste imovine - od poljoprivrednog i šumskog zemljišta do zgrada i infrastrukturnih objekata, kao i kontrolne udjele u raznim poduzećima. Prihodi koji proizlaze iz ovih izvora uključuju najamnine, dividende od vlasničkih udjela, te prihode od prodaje roba i usluga koje pružaju javna poduzeća. Upravljanje ovom imovinom i strateškim resursima radi optimalnog generiranja prihoda često je ključno pitanje za mnoge vlade. Međutim, vladini prihodi nisu uvijek konstantni i stabilni. Fluktuacije u gospodarstvu, promjene u zakonodavstvu, te međunarodni događaji i trendovi mogu značajno utjecati na iznose koji se prikupljaju. Također, fiskalna politika, koja uključuje odluke o visini i strukturi poreza te raspodjeli državne potrošnje, ima veliki utjecaj na ukupne prihode. Važno je za vladu imati fleksibilnost i sposobnost prilagodbe kako bi mogla učinkovito odgovoriti na promjenjive okolnosti i osigurati dugoročnu fiskalnu održivost. Primjena modernih tehnologija i podataka također ima veliki potencijal za poboljšanje učinkovitosti prikupljanja vladinih prihoda. Digitalizacija poreznih sustava, primjena analitike velikih podataka, te korištenje raznih informacijskih sustava može znatno povećati točnost i učinkovitost u naplati poreza i drugih pristojbi, smanjujući tako mogućnosti za prijevare i izbjegavanje poreza. U zaključku, razumijevanje i analiza vladinih prihoda ključno je za svaku državu koja teži održivoj fiskalnoj politici i efikasnom pružanju javnih usluga. Naša web stranica Eulerpool pruža detaljne i ažurirane podatke o svim aspektima vladinih prihoda, omogućavajući istraživačima, analitičarima, političarima i općoj javnosti uvid u ključne komponente i procese koji oblikuju financijsku stabilnost i gospodarski razvoj. Kroz našu platformu omogućavamo dublje razumijevanje kompleksnih dinamika koje stoje iza podataka o vladinim prihodima, pružajući sveobuhvatne analize i uvide potrebne za donošenje informiranih odluka.