Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Bugarska Početak gradnje stanova
Tečaj
Trenutna vrijednost Početak gradnje stanova u Bugarska iznosi 1.389 Jedinice. Početak gradnje stanova u Bugarska je smanjen na 1.389 Jedinice dana 01. 03. 2024., nakon što je bio 1.535 Jedinice dana 01. 12. 2023.. Od 01. 03. 2010. do 01. 06. 2024., prosječni BDP u Bugarska iznosio je 920,17 Jedinice. Najveća vrijednost je postignuta dana 01. 06. 2024. s 1.703,00 Jedinice, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 2012. s 382,00 Jedinice.
Početak gradnje stanova ·
Max
Početak gradnje | |
---|---|
01. 03. 2010. | 462,00 units |
01. 06. 2010. | 785,00 units |
01. 09. 2010. | 757,00 units |
01. 12. 2010. | 611,00 units |
01. 03. 2011. | 459,00 units |
01. 06. 2011. | 732,00 units |
01. 09. 2011. | 721,00 units |
01. 12. 2011. | 640,00 units |
01. 03. 2012. | 382,00 units |
01. 06. 2012. | 683,00 units |
01. 09. 2012. | 660,00 units |
01. 12. 2012. | 601,00 units |
01. 03. 2013. | 399,00 units |
01. 06. 2013. | 665,00 units |
01. 09. 2013. | 687,00 units |
01. 12. 2013. | 591,00 units |
01. 03. 2014. | 504,00 units |
01. 06. 2014. | 812,00 units |
01. 09. 2014. | 600,00 units |
01. 12. 2014. | 544,00 units |
01. 03. 2015. | 543,00 units |
01. 06. 2015. | 847,00 units |
01. 09. 2015. | 741,00 units |
01. 12. 2015. | 619,00 units |
01. 03. 2016. | 601,00 units |
01. 06. 2016. | 836,00 units |
01. 09. 2016. | 830,00 units |
01. 12. 2016. | 720,00 units |
01. 03. 2017. | 639,00 units |
01. 06. 2017. | 1.281,00 units |
01. 09. 2017. | 982,00 units |
01. 12. 2017. | 779,00 units |
01. 03. 2018. | 723,00 units |
01. 06. 2018. | 1.128,00 units |
01. 09. 2018. | 1.038,00 units |
01. 12. 2018. | 935,00 units |
01. 03. 2019. | 871,00 units |
01. 06. 2019. | 1.203,00 units |
01. 09. 2019. | 1.156,00 units |
01. 12. 2019. | 993,00 units |
01. 03. 2020. | 847,00 units |
01. 06. 2020. | 979,00 units |
01. 09. 2020. | 1.282,00 units |
01. 12. 2020. | 1.008,00 units |
01. 03. 2021. | 998,00 units |
01. 06. 2021. | 1.410,00 units |
01. 09. 2021. | 1.357,00 units |
01. 12. 2021. | 1.319,00 units |
01. 03. 2022. | 1.269,00 units |
01. 06. 2022. | 1.388,00 units |
01. 09. 2022. | 1.559,00 units |
01. 12. 2022. | 1.252,00 units |
01. 03. 2023. | 1.272,00 units |
01. 06. 2023. | 1.515,00 units |
01. 09. 2023. | 1.528,00 units |
01. 12. 2023. | 1.535,00 units |
01. 03. 2024. | 1.389,00 units |
Početak gradnje stanova Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 03. 2024. | 1.389 Jedinice |
01. 12. 2023. | 1.535 Jedinice |
01. 09. 2023. | 1.528 Jedinice |
01. 06. 2023. | 1.515 Jedinice |
01. 03. 2023. | 1.272 Jedinice |
01. 12. 2022. | 1.252 Jedinice |
01. 09. 2022. | 1.559 Jedinice |
01. 06. 2022. | 1.388 Jedinice |
01. 03. 2022. | 1.269 Jedinice |
01. 12. 2021. | 1.319 Jedinice |
Slični makroekonomski pokazatelji za Početak gradnje stanova
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇧🇬 Cijene stambenih nekretnina | 10,07 % | 9,2 % | Kvartal |
🇧🇬 Dozvole za gradnju | 1.935 Units | 1.823 Units | Kvartal |
🇧🇬 Građevinska proizvodnja | 2,8 % | 3,4 % | Mjesečno |
🇧🇬 Indeks cijena kuća YoY | 10,1 % | 9,2 % | Kvartal |
🇧🇬 Indeks stambenog sektora | 206,42 points | 192,78 points | Kvartal |
🇧🇬 Stopa vlasništva domova | 86,1 % | 85 % | Godišnje |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Početak gradnje stanova
Housing Starts ili početak gradnje stambenih objekata predstavlja ključan makroekonomski pokazatelj koji pruža uvid u zdravlje građevinskog sektora i šireg gospodarstva. Na našoj profesionalnoj web stranici, eulerpool, specijaliziranoj za prikazivanje makroekonomskih podataka, Housing Starts smatra se jednim od pouzdanijih pokazatelja ekonomske aktivnosti. Ovaj pokazatelj utječe na više ekonomskih sektora, uključujući građevinarstvo, proizvodnju, trgovinu, financije, pa čak i na javne politike. Za početak, važno je razumjeti kako se definira Housing Starts. U osnovi, to je broj novih stambenih jedinica čija je gradnja započela tijekom određenog vremenskog razdoblja, obično izraženog kao mjesečni ili godišnji podatak. Uključuje obiteljske kuće, višestambene zgrade i druge vrste stambenih jedinica. Podaci o početku gradnje dolaze iz različitih izvora, uključujući vlade, građevinske udruge i istraživačke institucije. Housing Starts je važan iz nekoliko razloga. Prvo, predstavlja direktan indikator aktivnosti u građevinskom sektoru. Visok broj novih projekata može ukazivati na rastuće povjerenje investitora i potrošača, što zauzvrat može doprinijeti gospodarskom rastu. Drugo, ovaj pokazatelj ima kaskadne efekte na druge sektore. Na primjer, rast početaka gradnje često dovodi do povećane potražnje za građevinskim materijalima, alatima i radnom snagom, što može pozitivno utjecati na prateće industrije poput proizvodnje cementa, drvne industrije i distribucije opreme. Ekonomski analitičari i investitori pažljivo prate Housing Starts zbog njegovih prediktivnih sposobnosti. Često se koristi kao rani signal za promjene u ekonomskom ciklusu. Nagli pad u broju novih gradnji može ukazivati na nadolazeću ekonomsku recesiju, dok kontinuirani rast može navijestiti ekspanziju gospodarstva. U kombinaciji s drugim pokazateljima, poput stopa nezaposlenosti, BDP-a i inflacije, pruža sveobuhvatan pregled trenutnog stanja i perspektiva gospodarstva. Javna politika također igra značajnu ulogu u kretanju Housing Starts. Promjene u zakonodavstvu, poreznoj politici, kamatnim stopama i subvencijama mogu imati direktan utjecaj na odluke investitora u građevinskom sektoru. Na primjer, smanjenje kamatnih stopa može potaknuti više obitelji na kupnju novih kuća zbog povoljnijih hipotekarnih uvjeta, što zauzvrat može dovesti do porasta broja novih gradnji. S druge strane, stroži građevinski zakoni ili povećanje poreza na nekretnine mogu negativno utjecati na broj novih projekata. Uloga financijskog sektora u ovom procesu također ne može biti zanemarena. Financijske institucije poput banaka i investicijskih fondova igraju ključnu ulogu u osiguravanju potrebnog kapitala za nove projekte. Stoga, fluktuacije u financijskom sektoru, uključujući promjene kamatnih stopa, dostupnost kredita i ukupnu likvidnost tržišta, mogu imati direktan utjecaj na Housing Starts. Također je važno razmotriti demografske čimbenike koji utječu na početak gradnje. Faktori poput rasta populacije, migracijskih trendova i kućanstava znatno utječu na potražnju za novim stambenim jedinicama. Na primjer, rast populacije u urbanim sredinama obično dovodi do povećane potražnje za višestambenim zgradama, dok starije populacije često preferiraju manje, pristupačne stambene jedinice. Tržište rada je još jedan važan faktor koji utječe na Housing Starts. Visoka zaposlenost i rast plaća pozitivno utječu na povjerenje potrošača i njihovu sposobnost da ulažu u nove domove. S druge strane, visoka nezaposlenost i stagnacija plaća mogu smanjiti potražnju za novim stambenim objektima, što zauzvrat može negativno utjecati na građevinski sektor. Geografski čimbenici također igraju ključnu ulogu. Nemaju sve regije iste uvjete za gradnju novih stambenih objekata. Primjerice, urbanizirane regije s visokim zemljopisnim ograničenjima mogu imati ograničeni prostor za nove projekte, dok ruralne oblasti mogu imati veći potencijal za razvoj novih stambenih zajednica. Klima i prirodni uvjeti, poput seizmičke aktivnosti ili poplavnih područja, također utječu na atraktivnost određenih regija za nova ulaganja. Digitalizacija i tehnološki napredak neizbježno mijenjaju građevinski sektor i, posljedično, utječu na Housing Starts. Moderni građevinski materijali, pametne kuće i napredni građevinski alati smanjuju vrijeme i troškove gradnje, čineći nove projekte izvedivijima i atraktivnijima za investitore. Ubrzanje uvođenja pametnih tehnologija i održivih praksi može dodatno povećati broj početaka gradnje. Konačno, globalni ekonomski trendovi ne mogu biti zanemareni. Globalna financijska kriza, promjene cijena sirovina i međunarodne trgovinske politike mogu imati dalekosežne posljedice na lokalne građevinske projekte i Housing Starts. Svi ovi faktori zajedno čine Housing Starts složenim, ali vrlo korisnim pokazateljem za sve koji su zainteresirani za praćenje i razumijevanje makroekonomskih trendova. Na eulerpool-u, predani smo pružanju točnih, ažuriranih i sveobuhvatnih podataka, kako biste imali najbolji mogući uvid u ovaj važan aspekt ekonomije. Bilo da ste investitor, ekonomist, poslovni lider ili donositelj politika, podaci o Housing Starts koje pružamo mogu vam pomoći u donošenju informiranih odluka i razumijevanju šireg ekonomskog kontektsta. Uvijek smo tu za vas, pružajući vam relevantne i pouzdane podatke koji vam pomažu u navigaciji kroz kompleksni svijet makroekonomije.