Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Brazil Rast kredita
Tečaj
Trenutna vrijednost Rast kredita u Brazil iznosi 0,4 %. Rast kredita u Brazil smanjio se na 0,4 % dana 01. 07. 2024., nakon što je bio 1,5 % dana 01. 06. 2024.. Od 01. 04. 2007. do 01. 08. 2024., prosječni BDP u Brazil iznosio je 1,01 %. Povijesni maksimum postignut je dana 01. 09. 2008. s 3,70 %, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 2017. s −1,00 %.
Rast kredita ·
Max
Rast kreditiranja | |
---|---|
01. 04. 2007. | 2,60 % |
01. 05. 2007. | 1,40 % |
01. 06. 2007. | 1,60 % |
01. 07. 2007. | 2,40 % |
01. 08. 2007. | 3,10 % |
01. 09. 2007. | 1,80 % |
01. 10. 2007. | 2,70 % |
01. 11. 2007. | 3,30 % |
01. 12. 2007. | 2,70 % |
01. 01. 2008. | 1,00 % |
01. 02. 2008. | 1,50 % |
01. 03. 2008. | 3,50 % |
01. 04. 2008. | 2,50 % |
01. 05. 2008. | 2,60 % |
01. 06. 2008. | 2,20 % |
01. 07. 2008. | 1,60 % |
01. 08. 2008. | 2,30 % |
01. 09. 2008. | 3,70 % |
01. 10. 2008. | 2,80 % |
01. 11. 2008. | 1,90 % |
01. 12. 2008. | 1,50 % |
01. 01. 2009. | 0,10 % |
01. 03. 2009. | 1,10 % |
01. 04. 2009. | 0,50 % |
01. 05. 2009. | 1,00 % |
01. 06. 2009. | 1,30 % |
01. 07. 2009. | 2,40 % |
01. 08. 2009. | 1,50 % |
01. 09. 2009. | 1,50 % |
01. 10. 2009. | 1,40 % |
01. 11. 2009. | 1,50 % |
01. 12. 2009. | 2,00 % |
01. 01. 2010. | 0,70 % |
01. 02. 2010. | 0,80 % |
01. 03. 2010. | 1,10 % |
01. 04. 2010. | 1,10 % |
01. 05. 2010. | 2,10 % |
01. 06. 2010. | 2,10 % |
01. 07. 2010. | 1,30 % |
01. 08. 2010. | 2,20 % |
01. 09. 2010. | 2,00 % |
01. 10. 2010. | 1,90 % |
01. 11. 2010. | 2,10 % |
01. 12. 2010. | 1,60 % |
01. 01. 2011. | 0,40 % |
01. 02. 2011. | 1,30 % |
01. 03. 2011. | 1,00 % |
01. 04. 2011. | 1,40 % |
01. 05. 2011. | 1,60 % |
01. 06. 2011. | 1,50 % |
01. 07. 2011. | 1,20 % |
01. 08. 2011. | 1,80 % |
01. 09. 2011. | 2,20 % |
01. 10. 2011. | 0,80 % |
01. 11. 2011. | 1,90 % |
01. 12. 2011. | 2,30 % |
01. 02. 2012. | 0,40 % |
01. 03. 2012. | 1,90 % |
01. 04. 2012. | 1,30 % |
01. 05. 2012. | 1,70 % |
01. 06. 2012. | 1,50 % |
01. 07. 2012. | 0,80 % |
01. 08. 2012. | 1,20 % |
01. 09. 2012. | 1,10 % |
01. 10. 2012. | 1,40 % |
01. 11. 2012. | 1,50 % |
01. 12. 2012. | 2,50 % |
01. 02. 2013. | 0,70 % |
01. 03. 2013. | 1,80 % |
01. 04. 2013. | 0,90 % |
01. 05. 2013. | 1,60 % |
01. 06. 2013. | 1,80 % |
01. 07. 2013. | 0,50 % |
01. 08. 2013. | 1,30 % |
01. 09. 2013. | 0,70 % |
01. 10. 2013. | 0,30 % |
01. 11. 2013. | 1,60 % |
01. 12. 2013. | 2,40 % |
01. 01. 2014. | 0,10 % |
01. 02. 2014. | 0,50 % |
01. 03. 2014. | 1,00 % |
01. 04. 2014. | 0,70 % |
01. 05. 2014. | 1,00 % |
01. 06. 2014. | 1,00 % |
01. 07. 2014. | 0,20 % |
01. 08. 2014. | 0,90 % |
01. 09. 2014. | 1,40 % |
01. 10. 2014. | 0,80 % |
01. 11. 2014. | 1,30 % |
01. 12. 2014. | 2,10 % |
01. 01. 2015. | 0,10 % |
01. 02. 2015. | 0,40 % |
01. 03. 2015. | 1,20 % |
01. 05. 2015. | 0,70 % |
01. 06. 2015. | 0,60 % |
01. 07. 2015. | 0,30 % |
01. 08. 2015. | 0,80 % |
01. 09. 2015. | 1,00 % |
01. 11. 2015. | 0,60 % |
01. 12. 2015. | 1,30 % |
01. 05. 2016. | 0,20 % |
01. 11. 2016. | 0,30 % |
01. 12. 2016. | 0,10 % |
01. 03. 2017. | 0,20 % |
01. 06. 2017. | 0,40 % |
01. 10. 2017. | 0,20 % |
01. 11. 2017. | 0,40 % |
01. 12. 2017. | 0,80 % |
01. 03. 2018. | 0,70 % |
01. 04. 2018. | 0,30 % |
01. 05. 2018. | 0,50 % |
01. 06. 2018. | 0,70 % |
01. 08. 2018. | 1,00 % |
01. 09. 2018. | 0,50 % |
01. 11. 2018. | 1,10 % |
01. 12. 2018. | 1,60 % |
01. 02. 2019. | 0,30 % |
01. 03. 2019. | 0,80 % |
01. 05. 2019. | 0,60 % |
01. 06. 2019. | 0,30 % |
01. 08. 2019. | 1,10 % |
01. 09. 2019. | 1,10 % |
01. 10. 2019. | 0,40 % |
01. 11. 2019. | 1,20 % |
01. 12. 2019. | 1,70 % |
01. 02. 2020. | 0,50 % |
01. 03. 2020. | 2,80 % |
01. 05. 2020. | 0,30 % |
01. 06. 2020. | 0,70 % |
01. 07. 2020. | 1,30 % |
01. 08. 2020. | 1,90 % |
01. 09. 2020. | 2,10 % |
01. 10. 2020. | 1,50 % |
01. 11. 2020. | 2,00 % |
01. 12. 2020. | 1,60 % |
01. 02. 2021. | 0,70 % |
01. 03. 2021. | 1,50 % |
01. 04. 2021. | 0,50 % |
01. 05. 2021. | 1,10 % |
01. 06. 2021. | 0,90 % |
01. 07. 2021. | 1,30 % |
01. 08. 2021. | 1,70 % |
01. 09. 2021. | 2,20 % |
01. 10. 2021. | 1,50 % |
01. 11. 2021. | 1,80 % |
01. 12. 2021. | 1,80 % |
01. 02. 2022. | 1,00 % |
01. 03. 2022. | 1,40 % |
01. 04. 2022. | 0,80 % |
01. 05. 2022. | 1,10 % |
01. 06. 2022. | 1,60 % |
01. 07. 2022. | 0,70 % |
01. 08. 2022. | 1,50 % |
01. 09. 2022. | 1,80 % |
01. 10. 2022. | 1,00 % |
01. 11. 2022. | 1,30 % |
01. 12. 2022. | 1,50 % |
01. 01. 2023. | 0,20 % |
01. 03. 2023. | 1,00 % |
01. 05. 2023. | 0,50 % |
01. 06. 2023. | 0,50 % |
01. 07. 2023. | 0,10 % |
01. 08. 2023. | 1,30 % |
01. 09. 2023. | 1,10 % |
01. 10. 2023. | 0,40 % |
01. 11. 2023. | 1,20 % |
01. 12. 2023. | 1,60 % |
01. 02. 2024. | 0,30 % |
01. 03. 2024. | 1,70 % |
01. 04. 2024. | 0,30 % |
01. 05. 2024. | 0,60 % |
01. 06. 2024. | 1,50 % |
01. 07. 2024. | 0,40 % |
Rast kredita Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 07. 2024. | 0,4 % |
01. 06. 2024. | 1,5 % |
01. 05. 2024. | 0,6 % |
01. 04. 2024. | 0,3 % |
01. 03. 2024. | 1,7 % |
01. 02. 2024. | 0,3 % |
01. 12. 2023. | 1,6 % |
01. 11. 2023. | 1,2 % |
01. 10. 2023. | 0,4 % |
01. 09. 2023. | 1,1 % |
Slični makroekonomski pokazatelji za Rast kredita
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇧🇷 Bilanca središnje banke | 4,099 Bio. BRL | 4,127 Bio. BRL | Kvartal |
🇧🇷 Devizne rezerve | 369,214 milijardi USD | 363,282 milijardi USD | Mjesečno |
🇧🇷 Kamatna stopa | 10,75 % | 10,5 % | frequency_daily |
🇧🇷 Količina novca M2 | 6,364 Bio. BRL | 6,308 Bio. BRL | Mjesečno |
🇧🇷 Krediti privatnom sektoru | 848,611 milijardi BRL | 845,754 milijardi BRL | Mjesečno |
🇧🇷 Kvota rezervi u gotovini | 21 % | 21 % | Mjesečno |
🇧🇷 M3 novčana agregacija | 11,39 Bio. BRL | 11,238 Bio. BRL | Mjesečno |
🇧🇷 Međubankovna stopa | 9,29 % | 9,29 % | frequency_daily |
🇧🇷 Monetarna baza M0 | 434,609 milijardi BRL | 432,839 milijardi BRL | Mjesečno |
🇧🇷 Obujam novca M1 | 672,138 milijardi BRL | 661,927 milijardi BRL | Mjesečno |
🇧🇷 Stopa kamate na depozite. | 7,7 % | 10,95 % | Mjesečno |
Rast kredita u Brazilu odnosi se na mjesečnu promjenu u ukupnom iznosu izdanih kredita, uključujući javne i privatne zajmove.
Makro stranice za druge zemlje u Amerika
- 🇦🇷Argentina
- 🇦🇼Aruba
- 🇧🇸Bahami
- 🇧🇧Barbados
- 🇧🇿Belize
- 🇧🇲Bermuda
- 🇧🇴Bolivija
- 🇨🇦Kanada
- 🇰🇾Kajmanski otoci
- 🇨🇱Čile
- 🇨🇴Kolumbija
- 🇨🇷Costa Rica
- 🇨🇺Kuba
- 🇩🇴Dominikanska Republika
- 🇪🇨Ecuador
- 🇸🇻Salvador
- 🇬🇹Guatemala
- 🇬🇾Guyana
- 🇭🇹Haiti
- 🇭🇳Honduras
- 🇯🇲Jamajka
- 🇲🇽Meksiko
- 🇳🇮Nikaragva
- 🇵🇦Panama
- 🇵🇾Paragvaj
- 🇵🇪Peru
- 🇵🇷Puerto Rico
- 🇸🇷Surinam
- 🇹🇹Trinidad i Tobago
- 🇺🇸Sjedinjene Američke Države
- 🇺🇾Urugvaj
- 🇻🇪Venezuela
- 🇦🇬Antigva i Barbuda
- 🇩🇲Dominika
- 🇬🇩Grenada
Što je Rast kredita
Na Eulerpoolu, jednoj od vodećih platformi za prikazivanje makroekonomskih podataka, kategorija 'Rast Kredita' predstavlja ključnu komponentu za razumijevanje ekonomske dinamike i predviđanje budućih tržišnih trendova. Rast kredita je jedan od najvažnijih pokazatelja koji ekonomisti, investitori, analitičari i kreatori politika koriste za analizu stanja gospodarstva. Ovaj pokazatelj nije samo ogledalo trenutnog stanja u financijskom sektoru već i prozor u buduće ekonomske aktivnosti. Rast kredita odnosi se na mjeru kojom se krediti šire unutar ekonomije. Ovo uključuje kredite koje banke i druge financijske institucije nude kućanstvima, poduzećima i vladama. Kada promatramo rast kredita, važno je razumjeti nekoliko ključnih aspekata koji doprinose ovom pokazatelju, uključujući kamatne stope, ponudu i potražnju za kreditima, te regulatorne okvire koje oblikuju financijske institucije. Jedan od najvažnijih faktora koji definira rast kredita je monetarna politika središnje banke. Kada središnja banka smanjuje kamatne stope, troškovi zaduživanja se smanjuju, čime se potiče poduzeća i pojedince na uzimanje više kredita. Ovo zauzvrat ubrzava ekonomski rast jer omogućava lakši pristup kapitalu potrebnom za investicije i potrošnju. Suprotno tome, kada se kamatne stope povećavaju, zaduživanje postaje skuplje i manje privlačno, što može usporiti rast kredita i, posljedično, ekonomski rast. Ponuda i potražnja za kreditima također igraju odlučujuću ulogu. U zdravom gospodarstvu s visokim stopama zaposlenosti i rastućim prihodima, potražnja za kreditima obično raste jer potrošači imaju sigurnost u svojoj sposobnosti vraćanja duga. S druge strane, financijske institucije također trebaju imati kapacitet i volju za odobravanjem više kredita, što je često uvjetovano njihovom solventnošću i regulativnim zahtjevima. Regulativni faktori koje nameću centralne banke i druge nadzorne institucije također imaju ogroman utjecaj na rast kredita. Na primjer, zahtjevi za kapitalnom adekvatnošću, kojima se određuje koliko kapitala banka mora držati u rezervi u odnosu na iznos odobrenih kredita, mogu utjecati na sposobnost banaka da proširuju svoje kreditne portfelje. Striktniji zahtjevi obično smanjuju mogućnost banaka da plasiraju nove kredite, dok opuštenija regulativa može potaknuti rast kredita. Rast kredita ima i svoje pozitivne i negativne aspekte. Na pozitivnoj strani, povećana kreditna aktivnost može voditi prema višim investicijama, većoj potražnji za dobrima i uslugama, te općem gospodarskom rastu. Kroz kreditiranje, pojedinci mogu kupiti stanove, poduzeća mogu proširiti svoje pogone, a vlade mogu financirati infrastrukturalne projekte. Sve ovo doprinosi stvaranju novih radnih mjesta, povećanju prihoda i, konačno, rastu BDP-a. Međutim, prebrzi rast kredita može voditi prema ekonomskoj nestabilnosti i financijskim krizama. Prekomjerno zaduživanje može uzrokovati balone u raznim sektorima, poput nekretnina. Kada dužnici nisu sposobni vraćati svoje kredite, može doći do lančanih reakcija koje ugrožavaju cijeli financijski sistem. Stoga, upravljanje rastom kredita zahtijeva pažljivo balansiranje između poticanja gospodarskog rasta i održavanja financijske stabilnosti. Makroekonomski analitičari češto koriste pokazatelje rasta kredita za predviđanje recesije ili ekspanzije. Na primjer, nagli pad u rastu kredita može biti znak nadolazeće recesije, dok stabilan i održiv rast kredita obično sugerira zdravu ekonomsku aktivnost. Stoga, redovito praćenje i analiza trendova rasta kredita omogućava bolji uvid u ekonomske cikluse i pomaže u donošenju informiranih ekonomskih odluka. U kontekstu globalizirane ekonomije, rast kredita u jednoj zemlji može imati implikacije na druge zemlje. Na primjer, značajan rast kredita u velikim ekonomijama poput Sjedinjenih Američkih Država ili Kine može potaknuti globalnu potražnju i trgovinu, dok problemi u njihovom kreditnom sektoru mogu uzrokovati globalne financijske poremećaje. Također, međunarodne financijske institucije često analiziraju podatke o rastu kredita kako bi procijenile rizike i prilike na različitim tržištima. Na Eulerpoolu, naš cilj je pružiti našim korisnicima sveobuhvatan pregled rasta kredita kroz detaljne, ažurirane i točne makroekonomske podatke. Naša platforma omogućava jednostavan pristup podacima o kreditnom rastu, pomažući analitičarima i investitorima da bolje razumiju ekonomske trendove i donose informirane odluke. Bez obzira jeste li profesionalni ekonomist, financijski analitičar ili investitor, naš portal nudi alate i informacije potrebne za dublju i precizniju analizu. Zaključno, rast kredita je kompleksan i višeslojan pokazatelj koji zahtijeva pažljivo praćenje i analizu. Na Eulerpoolu, vjerni smo pružanju najboljih mogućih podataka i alata kako biste mogli učinkovito pratiti, analizirati i razumjeti dinamiku rasta kredita, a time i širi ekonomski pejzaž.