Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Bolivija Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Tečaj
Trenutna vrijednost Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Bolivija iznosi 30,1 % of GDP. Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Bolivija porastao je na 30,1 % of GDP dana 01. 01. 2021., nakon što je bio 29,3 % of GDP dana 01. 01. 2020.. Od 01. 01. 2006. do 01. 01. 2022., prosječni BDP u Bolivija iznosio je 19,01 % of GDP. Najviša vrijednost ikada zabilježena je dana 01. 01. 2022. s 33,00 % of GDP, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 2011. s 11,10 % of GDP.
Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP) ·
Max
Inozemni dug prema BDP-u | |
---|---|
01. 01. 2006. | 22,70 % of GDP |
01. 01. 2007. | 13,70 % of GDP |
01. 01. 2008. | 11,60 % of GDP |
01. 01. 2009. | 11,90 % of GDP |
01. 01. 2010. | 11,30 % of GDP |
01. 01. 2011. | 11,10 % of GDP |
01. 01. 2012. | 13,20 % of GDP |
01. 01. 2013. | 15,00 % of GDP |
01. 01. 2014. | 15,20 % of GDP |
01. 01. 2015. | 17,40 % of GDP |
01. 01. 2016. | 18,50 % of GDP |
01. 01. 2017. | 22,30 % of GDP |
01. 01. 2018. | 22,40 % of GDP |
01. 01. 2019. | 24,50 % of GDP |
01. 01. 2020. | 29,30 % of GDP |
01. 01. 2021. | 30,10 % of GDP |
Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP) Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2021. | 30,1 % of GDP |
01. 01. 2020. | 29,3 % of GDP |
01. 01. 2019. | 24,5 % of GDP |
01. 01. 2018. | 22,4 % of GDP |
01. 01. 2017. | 22,3 % of GDP |
01. 01. 2016. | 18,5 % of GDP |
01. 01. 2015. | 17,4 % of GDP |
01. 01. 2014. | 15,2 % of GDP |
01. 01. 2013. | 15 % of GDP |
01. 01. 2012. | 13,2 % of GDP |
Slični makroekonomski pokazatelji za Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇧🇴 Indeks terorizma | 0 Points | 0 Points | Godišnje |
🇧🇴 Inozemni dug | 13,377 milijardi USD | 13,588 milijardi USD | Kvartal |
🇧🇴 Izvozi | 807,718 mil. USD | 839,256 mil. USD | Mjesečno |
🇧🇴 Prijenosi | 335 mil. USD | 387,5 mil. USD | Kvartal |
🇧🇴 Proizvodnja sirove nafte | 21 BBL/D/1K | 22 BBL/D/1K | Mjesečno |
🇧🇴 Strane izravne investicije | −64,53 mil. USD | −174,13 mil. USD | Kvartal |
🇧🇴 Tečajna lista | −780 mil. USD | −277 milijardi USD | Kvartal |
🇧🇴 Tečajna lista prema BDP-u | −2,7 % of GDP | −1,5 % of GDP | Godišnje |
🇧🇴 Tokovi kapitala | −359 mil. USD | −1,264 milijardi USD | Kvartal |
🇧🇴 Trgovačka bilanca | −68,01 mil. USD | −125,6 mil. USD | Mjesečno |
🇧🇴 Trgovački uvjeti | 97,44 points | 91,08 points | Kvartal |
🇧🇴 Uvozi | 703,12 mil. USD | 748,69 mil. USD | Mjesečno |
🇧🇴 Zlatne rezerve | 34,79 Tonnes | 34,79 Tonnes | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Amerika
- 🇦🇷Argentina
- 🇦🇼Aruba
- 🇧🇸Bahami
- 🇧🇧Barbados
- 🇧🇿Belize
- 🇧🇲Bermuda
- 🇧🇷Brazil
- 🇨🇦Kanada
- 🇰🇾Kajmanski otoci
- 🇨🇱Čile
- 🇨🇴Kolumbija
- 🇨🇷Costa Rica
- 🇨🇺Kuba
- 🇩🇴Dominikanska Republika
- 🇪🇨Ecuador
- 🇸🇻Salvador
- 🇬🇹Guatemala
- 🇬🇾Guyana
- 🇭🇹Haiti
- 🇭🇳Honduras
- 🇯🇲Jamajka
- 🇲🇽Meksiko
- 🇳🇮Nikaragva
- 🇵🇦Panama
- 🇵🇾Paragvaj
- 🇵🇪Peru
- 🇵🇷Puerto Rico
- 🇸🇷Surinam
- 🇹🇹Trinidad i Tobago
- 🇺🇸Sjedinjene Američke Države
- 🇺🇾Urugvaj
- 🇻🇪Venezuela
- 🇦🇬Antigva i Barbuda
- 🇩🇲Dominika
- 🇬🇩Grenada
Što je Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Vanjski dug prema BDP-u: Ključan pokazatelj makroekonomske stabilnosti U današnjem složenom globalnom ekonomskom okruženju, jedan od ključnih pokazatelja koji može značajno utjecati na percepciju ekonomske stabilnosti i održivosti neke zemlje je odnos vanjskog duga prema bruto domaćem proizvodu (BDP). Na stranici eulerpool, specijaliziranoj za prikazivanje makroekonomskih podataka, pridajemo veliku važnost ovom pokazatelju. Razmatranje vanjskog duga u kontekstu BDP-a omogućuje dublje razumijevanje ne samo ekonomskih kapaciteta neke zemlje nego i njezine sposobnosti za otplatu dugova i suočavanje s potencijalnim financijskim krizama. Vanjski dug zemlje predstavlja ukupni iznos duga koji ta zemlja duguje inozemnim kreditorima. To uključuje dugove vlade, privatnih kompanija i financijskih institucija prema stranome kapitalu. BDP, s druge strane, je mjera ukupne vrijednosti svih roba i usluga proizvedenih unutar granica određene zemlje u određenom vremenskom razdoblju, obično godinu dana. Omjer vanjskog duga prema BDP-u daje uvid u sposobnost zemlje da generira dovoljno ekonomskih sredstava za otplatu tih dugova. Visoki omjer vanjskog duga prema BDP-u može implicirati zaduženost zemlje i njenu potencijalnu nesposobnost za ispunjavanje financijskih obveza bez vanjske pomoći. To može dovesti do nepovoljnih ekonomskih posljedica, uključujući devalvaciju domaće valute, povećane kamatne stope i smanjenu investitorsku privlačnost. Međutim, vanjski dug nije nužno loš. Dug se može koristiti za financiranje rasta i razvoja zemlje, posebno ako se sredstva ulažu u produktivne svrhe koje mogu generirati budući prihod. Na web stranici eulerpool nudimo detaljnu analizu podataka o vanjskom dugu i BDP-u kako bismo omogućili korisnicima da donose informirane odluke. Naši podaci su prikupljeni iz pouzdanih izvora i redovito ažurirani kako bi odražavali najnovije trendove i promjene u globalnoj ekonomiji. Uz detaljne statistike, pružamo i interpretaciju podataka koja može pomoći u shvaćanju širih makroekonomskih konteksta. Kod praćenja omjera vanjskog duga prema BDP-u važno je uzeti u obzir i druge ekonomske varijable kao što su inflacija, kamatne stope, tekući račun platne bilance i devizne rezerve. Na eulerpoolu nudimo integrirane podatke koji omogućuju sveobuhvatan pristup analizi ekonomske situacije. Na taj način, korisnici imaju cjelovit uvid u ekonomski položaj zemlje i mogu bolje procijeniti financijske rizike i prilike. Povijesno gledano, zemlje koje su imale visok omjer vanjskog duga prema BDP-u suočavale su se s nizom izazova. Na primjer, Latinska Amerika u 1980-ima i Azija krajem 1990-ih doživjele su ozbiljne financijske krize djelomično zbog visoke razine vanjskog zaduženja. Takve krize rezultirale su gubitkom povjerenja investitora, smanjenjem stranih ulaganja i potrebom za intervencijom međunarodnih financijskih institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Smanjenje omjera vanjskog duga prema BDP-u može biti ključni korak prema povećanju ekonomske stabilnosti zemlje. To može uključivati mjere fiskalne discipline, strukturne reforme za poticanje rasta i produktivnosti te pažljivo upravljanje deviznim rezervama. Također, diversifikacija izvora prihoda i razvoj domaćih financijskih tržišta mogu smanjiti ovisnost o vanjskom financiranju. Važno je napomenuti da i zemlje s visokim BDP-om mogu imati značajan vanjski dug, ali njihova sposobnost za servisiranje tog duga često je bolja zbog većih prihoda i razvijenijih financijskih sustava. Primjeri takvih zemalja su Sjedinjene Američke Države i Japan, koje unatoč visokom vanjskom dugu uspijevaju održati povjerenje investitora zahvaljujući snažnoj i diversificiranoj ekonomiji. Kontekst globalizacije također igra ključnu ulogu u razumijevanju važnosti omjera vanjskog duga prema BDP-u. U globaliziranom svijetu, ekonomske sudbine zemalja su međusobno povezane. Dug jedne zemlje može utjecati na druge zemlje kroz trgovačke kanale, financijske tokove i izmjene tečajnih politika. Stoga, na eulerpoolu pružamo i podatke koji omogućuju komparativne analize između različitih zemalja, što pomaže korisnicima da bolje razumiju globalne ekonomske odnose. Zaključno, omjer vanjskog duga prema BDP-u je ključan pokazatelj ekonomske stabilnosti i održivosti zemlje. Redovito praćenje ovog pokazatelja, zajedno s drugim relevantnim ekonomskim varijablama, može pružiti dragocjene uvide u stanje nacionalne ekonomije i njene perspektive. Na eulerpoolu, posvećeni smo pružanju točnih, ažuriranih i sveobuhvatnih makroekonomskih podataka kako bismo podržali informirane odluke naših korisnika. U svijetu gdje je ekonomska stabilnost od presudne važnosti, razumijevanje i upravljanje vanjskim dugom u odnosu na BDP može biti ključ za dugoročni uspjeh i prosperitet. Posjetite nas na eulerpool kako biste pristupili najnovijim makroekonomskim podacima i analizam koje vam mogu pomoći da bolje razumijete ekonomske izazove i prilike današnjice.