Učini najbolje investicije svog života

Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
🇦🇿

Azerbajdžan Indeks korupcije

Tečaj

23 Points
Promjena +/-
-7 Points
Promjena %
-26,42 %

Trenutna vrijednost Indeks korupcije u Azerbajdžan je 23 Points. Indeks korupcije u Azerbajdžan smanjio se na 23 Points dana 01. 01. 2022., nakon što je bio 30 Points dana 01. 01. 2021.. Od 01. 01. 1999. do 01. 01. 2023., prosječni BDP u Azerbajdžan bio je 24,04 Points. Najviša vrijednost svih vremena postignuta je dana 01. 01. 2017. s 31,00 Points, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 2000. s 15,00 Points.

Izvor: Transparency International

Indeks korupcije

  • Max

Indeks korupcije

Indeks korupcije Povijest

DatumVrijednost
01. 01. 2022.23 Points
01. 01. 2021.30 Points
01. 01. 2020.30 Points
01. 01. 2019.30 Points
01. 01. 2018.25 Points
01. 01. 2017.31 Points
01. 01. 2016.30 Points
01. 01. 2015.29 Points
01. 01. 2014.29 Points
01. 01. 2013.28 Points
1
2
3

Slični makroekonomski pokazatelji za Indeks korupcije

ImeTrenutnoPrethodniFrekvencija
🇦🇿
Državna potrošnja
5,253 milijardi AZN1,724 milijardi AZNMjesečno
🇦🇿
Državna potrošnja
3,608 milijardi AZN4,309 milijardi AZNKvartal
🇦🇿
Državna potrošnja u odnosu na BDP
29,6 % of GDP24 % of GDPGodišnje
🇦🇿
Državni proračun
−0,7 % of GDP−1 % of GDPGodišnje
🇦🇿
Dug države prema BDP-u
21,9 % of GDP11,7 % of GDPGodišnje
🇦🇿
Prihodi države
6,555 milijardi AZN3,466 milijardi AZNMjesečno
🇦🇿
Rang korupcije
154 157 Godišnje
🇦🇿
vojni troškovi
3,562 milijardi USD2,991 milijardi USDGodišnje
🇦🇿
Vrijednost državnog proračuna
821,7 mil. AZN1,302 milijardi AZNMjesečno

Indeks percepcije korupcije rangira zemlje i teritorije prema tome koliko se njihova javna uprava percipira kao korumpirana. Ocjena zemlje ili teritorija ukazuje na percipiranu razinu korupcije u javnom sektoru na ljestvici od 0 (vrlo korumpirano) do 100 (vrlo čisto).

Što je Indeks korupcije

Indeks Korupcije: Analiza i Utjecaj na Makroekonomiju Indeks korupcije predstavlja jedan od ključnih čimbenika koji mogu značajno utjecati na ekonomsku politiku, ekonomski rast i sveopće makroekonomske pokazatelje jedne zemlje. Naš portal, eulerpool, posvećen je pružanju detaljnih i preciznih makroekonomskih podataka, a indeks korupcije je nezaobilazan dio te ekonomske analize. Cilj ovog članka je ponuditi detaljan pregled pojma indeksa korupcije, načina na koji se on mjeri, te njegovog utjecaja na makroekonomiju, posebno u kontekstu Hrvatske i regije. Korupcija se može definirati kao zloupotreba javne moći za privatni profit. Indeks korupcije, najčešće poznat pod nazivom Indeks percepcije korupcije (CPI - Corruption Perception Index), predstavlja mjerenje percipirane razine korupcije u javnom sektoru zemlje. Ovaj indeks objavljuje organizacija Transparency International, koja prikuplja podatke iz više izvora kao što su ankete i istraživanja koja sprovode razne institucije poput Svjetske banke, Svjetskog gospodarskog foruma i drugih relevantnih organizacija. Indeks korupcije služi kao važan alat za investitore, donositelje politika i analitičare, jer omogućuje bolji uvid u rizike i izazove ulaganja u specifične zemlje. Visok indeks korupcije signalizira visok rizik od korupcije, što može utjecati na donošenje ekonomske politike, efikasnost državne uprave i konačno gospodarski rast i razvoj zemlje. Metodologija mjerenja indeksa korupcije uključuje korištenje raznih istraživačkih instrumenata i pokazatelja. Indeks se izražava na skali od 0 do 100, gdje nula znači visoku razinu percipirane korupcije, a 100 simbolizira vrlo nisku razinu korupcije. Ključno je napomenuti da se radi o percepciji korupcije, koja može, ali ne mora, direktno oslikavati stvarnu prisutnost korupcije. Međutim, percepcija ima veliki utjecaj na investicijsku klimu i poslovno okruženje. Korupcija ima niz negativnih posljedica na makroekonomiju. Prvo i najvažnije, korupcija narušava povjerenje u javne institucije. Kada građani i poduzetnici ne vjeruju u poštenu i efikasnu provedbu vladinih politika, to može dovesti do smanjenog investiranja i veće neformalnosti u gospodarstvu. Visoka razina korupcije također može rezultirati lošijom javnom infrastrukturom, jer se javni resursi često prelijevaju u privatne džepove umjesto da se koriste za javne projekte od općeg interesa. Drugo, korupcija može povećati troškove poslovanja. U zemljama s visokom razinom korupcije, poduzetnici se često suočavaju s dodatnim troškovima u obliku mita ili drugih koruptivnih izdataka. Ovi dodatni troškovi mogu smanjiti konkurentnost poduzeća na međunarodnom tržištu i smanjiti njihovu sposobnost za inovacijama i rastom. Treće, korupcija može negativno utjecati na prikupljanje poreza. Povećana razina korupcije često je povezana s većom poreznom evazijom i izbjegavanjem plaćanja poreza. To dovodi do smanjenog priliva u državni proračun, što ograničava kapacitet vlade da finansira javne usluge poput zdravstva, obrazovanja i socijalne pomoći. Na međunarodnoj razini, postavljeni su različiti okvirni uvjeti i inicijative kako bi se borili protiv korupcije. Primjerice, međunarodne organizacije poput Ujedinjenih naroda i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) promoviraju različite protokole i konvencije koje pomažu zemljama u implementaciji antikorupcijskih mjera. Međutim, uspjeh ovih mjera uvelike ovisi o političkoj volji i institucionalnoj kapacitetu države da provede učinkovite reforme. Hrvatska, kao članica Europske unije, također ima obveze i izazove u pogledu suzbijanja korupcije. Prema posljednjem izvješću Transparencya International, Hrvatska se suočava s izazovima u daljnjem suzbijanju korupcije, osobito u javnim nabavama i pravednosti u provedbi zakona. Unatoč određenim napretcima, percepcija korupcije ostaje problematična, što može narušiti strane investicije i ukupni gospodarski rast. Zaključno, indeks korupcije predstavlja važno mjerilo koje omogućuje bolji uvid u stanje jednog aspekta društva koji ima dubok i širok utjecaj na ekonomsku situaciju. Na našem portalu, eulerpool, pružamo ažurirane podatke o indeksu korupcije, analizirajući ih u kontekstu drugih makroekonomskih pokazatelja. Smanjenje korupcije zahtijeva koordinirane napore svih društvenih subjekata - od vlade, privatnog sektora, do građanskog društva. Samo kroz zajednički i kontinuirani rad moguće je postići trajne promjene koje će unaprijediti ukupnu ekonomsku situaciju i kvalitetu života u Hrvatskoj i šire. Makroekonomski pokazatelji poput indeksa korupcije ključni su za formuliranje uspješnih ekonomskih politika, a njihovo razumijevanje ključno je za svako društvo koje teži održivom razvoju i prosperitetu. Naša misija na eulerpool-u je pružiti sveobuhvatne i precizne podatke koji će pomoći našim korisnicima u donošenju informiranih odluka temeljenih na relevantnim informacijama. Zahvaljujemo vam na pažnji i pozivamo vas da nastavite pratiti naše analize i izvješća kako biste uvijek bili u toku s najnovijim makroekonomskim pokazateljima i trendovima. Indeks korupcije samo je jedan od mnogih čimbenika koje detaljno pratimo i analiziramo u našem nastojanju da pružimo najkvalitetnije podatke i analize za naše korisnike.