Učini najbolje investicije svog života

Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
🇦🇿

Azerbajdžan Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga

Tečaj

707,1 mil. AZN
Promjena +/-
+61,8 mil. AZN
Promjena %
+9,14 %

Trenutna vrijednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga u Azerbajdžan iznosi 707,1 mil. AZN. Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga u Azerbajdžan je porastao na 707,1 mil. AZN dana 01. 09. 2023., nakon što je bio 645,3 mil. AZN dana 01. 06. 2023.. Od 01. 03. 2001. do 01. 12. 2023., prosječni BDP u Azerbajdžan je iznosio 423,26 mil. AZN. Najveća vrijednost je postignuta dana 01. 12. 2023. sa 868,50 mil. AZN, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 09. 2001. sa 119,80 mil. AZN.

Izvor: The State Statistical Committee of the Republic of Azerbaijan

Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga

  • Max

BIP iz usluga

Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga Povijest

DatumVrijednost
01. 09. 2023.707,1 mil. AZN
01. 06. 2023.645,3 mil. AZN
01. 03. 2023.610,8 mil. AZN
01. 12. 2022.837 mil. AZN
01. 09. 2022.678,9 mil. AZN
01. 06. 2022.626,9 mil. AZN
01. 03. 2022.592,1 mil. AZN
01. 12. 2021.815,6 mil. AZN
01. 09. 2021.659 mil. AZN
01. 06. 2021.608,8 mil. AZN
1
2
3
4
5
...
10

Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga

ImeTrenutnoPrethodniFrekvencija
🇦🇿
BDP iz građevinskog sektora
1,127 milijardi AZN971,7 mil. AZNKvartal
🇦🇿
BDP iz komunalnih usluga
45,1 mil. AZN38,1 mil. AZNKvartal
🇦🇿
BDP iz poljoprivrede
429,8 mil. AZN817,9 mil. AZNKvartal
🇦🇿
BDP iz proizvodnje
625,8 mil. AZN521,9 mil. AZNKvartal
🇦🇿
BDP iz rudarstva
3,565 milijardi AZN3,136 milijardi AZNKvartal
🇦🇿
BDP po glavi stanovnika
5.674,48 USD5.595,26 USDGodišnje
🇦🇿
BDP po glavi stanovnika PPP
21.349,35 USD21.051,27 USDGodišnje
🇦🇿
BDP po stalnim cijenama
9,783 milijardi AZN9,212 milijardi AZNKvartal
🇦🇿
BIP
72,36 milijardi USD78,81 milijardi USDGodišnje
🇦🇿
BIP iz javne uprave
149,2 mil. AZN209,5 mil. AZNKvartal
🇦🇿
BIP iz transportnog sektora
1,43 milijardi AZN1,391 milijardi AZNKvartal
🇦🇿
Bruto investicije u dugotrajnu imovinu
5,92 milijardi AZN5,413 milijardi AZNKvartal
🇦🇿
Bruto nacionalni dohodak
124,842 milijardi AZN91,269 milijardi AZNGodišnje
🇦🇿
Godišnja stopa rasta BDP-a
4 %1,1 %Kvartal
🇦🇿
Mjesečni BDP YoY
4,2 %4,3 %Mjesečno
🇦🇿
Rast BDP-a u cijeloj godini
1,1 %4,62 %Godišnje

Što je Bruto domaći proizvod (BDP) iz usluga

"BDP iz usluga, označen kao ključna makroekonomska kategorija, predstavlja one dijelove bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji proizlaze iz uslužnog sektora. Naš portal, Eulerpool, nastoji pružiti precizne i ažurirane informacije o svim ključnim ekonomskim pokazateljima, uključujući BDP iz usluga. Uslugovni sektor obuhvaća širok spektar aktivnosti, od financijskih usluga, trgovine na malo, informacijskih tehnologija, zdravstva, obrazovanja, turizma do profesionalne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Razumijevanje i analiza ovog segmenta BDP-a su od presudne važnosti za ekonomiste, investitore, kreatore ekonomskih politika i poslovne lidere. Uloga usluga u suvremenim ekonomijama postaje sve značajnija s obzirom na globalni trend prelaska s industrijskih na uslužne ekonomije. U mnogim razvijenim zemljama, uslužni sektor čini najveći udio ukupnog BDP-a. Ova promjena se dogodila zbog tehnološkog napretka, rasta digitalne ekonomije i promjena u potrošačkim navikama. Unutar naše platforme Eulerpool, korisnici mogu pratiti ove trendove i prilagoditi svoje poslovne i investicijske strategije. Uslužni sektor doprinosi ekonomiji na različite načine. Prvo, omogućava zapošljavanje velikog broja radne snage. U mnogim zemljama, većina radne snage je zaposlena upravo u ovom sektoru. Raznolikost poslova koju nudi uslužni sektor čini ga ključnim za stabilnost tržišta rada. Također, usluge često pružaju visokorazvijene profesije kao što su IT stručnjaci, financijski analitičari i medicinski radnici, što doprinosi rastu plaća i ukupne ekonomske produktivnosti. Osim toga, uslužni sektor je ključan za inovacije. Mnoge inovacije u digitalnoj ekonomiji, kao što su fintech, healthtech i edtech, dolaze upravo iz ovog sektora. Inovacije potiču konkurentnost, rast produktivnosti i stvaranje novih tržišta, što dugoročno doprinosi ekonomskom rastu. BDP iz usluga može također poslužiti kao indikator ukupne ekonomske stabilnosti. Na primjer, tijekom ekonomske krize, pad u uslužnom sektoru može signalizirati širenje ekonomskih problema na cijelu ekonomiju. S druge strane, rast u uslužnom sektoru može signalizirati oporavak i prosperitet. Analiza podataka o BDP-u iz usluga može također otkriti geografske i sektorske disparitete. Na primjer, određene regije mogu imati veću koncentraciju specifičnih uslužnih djelatnosti, što može stvoriti regionalne ekonomske neravnoteže. Isto tako, dinamičnost različitih podsektora unutar uslužnog sektora može pružiti detaljan uvid u strukturu i buduće smjerove ekonomije. Podaci o BDP-u iz usluga su ključni za donošenje politika. Kreatori ekonomskih politika koriste te informacije za planiranje državnih intervencija, kao što su subvencije za određene sektore ili regije, porezne olakšice i druge mjere poticaja. Na primjer, bit će važno prepoznati koji podsektori usluga trebaju dodatnu podršku za ubrzanje rasta ili kompenzaciju u slučaju ekonomskog pada. Eulerpool kao platforma ima za cilj pružiti sveobuhvatan uvid u makroekonomske pokazatelje, uključujući BDP iz usluga, kroz točne i pravovremene podatke. Naša platforma omogućava korisnicima pregled trendova, usporedbu između zemalja i regija, te dubinsku analizu pojedinih sektora. Tim stručnjaka kontinuirano radi na prikupljanju i analizi podataka kako bi našim korisnicima omogućili najbolje informacije za donošenje odluka. Kao zaključak, BDP iz usluga nije samo pokazatelj ekonomskog učinka jednog sektora već odražava širu ekonomsku dinamiku, inovacije i stabilnost. Razumijevanje ovog pokazatelja je ključno za sve one koji žele imati dublji uvid u ekonomske procese i donekle predvidjeti buduće trendove. Eulerpool ostaje posvećen pružanju najboljih mogućih podataka i analiza kako bi podržao vaše makroekonomske potrebe i ciljeve. Praćenje BDP-a iz usluga omogućuje bolju pripremljenost za buduće ekonomske izazove i prilike."