Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Australija Doprinos vanjske potražnje bruto domaćem proizvodu (BDP)
Tečaj
Trenutna vrijednost Doprinos vanjske potražnje bruto domaćem proizvodu (BDP) u Australija iznosi 0,8 %. Doprinos vanjske potražnje bruto domaćem proizvodu (BDP) u Australija smanjila se na 0,8 % dana 01. 06. 2023., nakon što je bila 1,7 % dana 01. 12. 2022.. Od 01. 12. 1959. do 01. 03. 2024., prosječan BDP u Australija iznosio je −0,04 %. Najviša vrijednost ikada postignuta je dana 01. 06. 1961. s 4,30 %, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 1968. s −3,10 %.
Doprinos vanjske potražnje bruto domaćem proizvodu (BDP) ·
Max
Doprinos BDP-a kroz vanjsku potražnju | |
---|---|
01. 12. 1959. | 1,80 % |
01. 12. 1960. | 0,50 % |
01. 03. 1961. | 1,80 % |
01. 06. 1961. | 4,30 % |
01. 12. 1961. | 2,00 % |
01. 12. 1962. | 1,70 % |
01. 09. 1963. | 0,70 % |
01. 12. 1963. | 1,50 % |
01. 12. 1964. | 0,60 % |
01. 06. 1965. | 0,30 % |
01. 12. 1965. | 0,70 % |
01. 03. 1966. | 0,60 % |
01. 06. 1966. | 1,10 % |
01. 06. 1967. | 1,20 % |
01. 12. 1967. | 0,10 % |
01. 06. 1968. | 1,80 % |
01. 12. 1968. | 1,40 % |
01. 06. 1969. | 0,70 % |
01. 09. 1969. | 0,80 % |
01. 09. 1970. | 0,70 % |
01. 12. 1970. | 0,40 % |
01. 06. 1971. | 1,00 % |
01. 09. 1971. | 0,10 % |
01. 12. 1971. | 1,30 % |
01. 06. 1972. | 0,90 % |
01. 12. 1972. | 0,40 % |
01. 09. 1974. | 0,10 % |
01. 12. 1974. | 1,60 % |
01. 03. 1975. | 1,80 % |
01. 06. 1975. | 1,00 % |
01. 06. 1976. | 0,30 % |
01. 09. 1976. | 0,40 % |
01. 06. 1977. | 0,20 % |
01. 09. 1977. | 0,90 % |
01. 12. 1977. | 1,40 % |
01. 12. 1978. | 0,40 % |
01. 03. 1979. | 1,50 % |
01. 09. 1979. | 0,40 % |
01. 12. 1979. | 0,90 % |
01. 12. 1980. | 0,60 % |
01. 03. 1981. | 0,20 % |
01. 03. 1982. | 0,70 % |
01. 06. 1982. | 0,40 % |
01. 09. 1982. | 0,70 % |
01. 12. 1982. | 0,50 % |
01. 06. 1983. | 0,50 % |
01. 12. 1983. | 0,50 % |
01. 06. 1984. | 0,10 % |
01. 03. 1985. | 0,90 % |
01. 06. 1985. | 0,90 % |
01. 12. 1985. | 0,60 % |
01. 06. 1986. | 0,20 % |
01. 09. 1986. | 1,70 % |
01. 12. 1986. | 0,40 % |
01. 03. 1987. | 0,10 % |
01. 06. 1987. | 0,20 % |
01. 06. 1989. | 0,10 % |
01. 12. 1989. | 0,30 % |
01. 03. 1990. | 0,60 % |
01. 06. 1990. | 1,20 % |
01. 12. 1990. | 1,10 % |
01. 03. 1991. | 0,80 % |
01. 06. 1991. | 0,80 % |
01. 03. 1992. | 0,20 % |
01. 12. 1992. | 0,10 % |
01. 03. 1993. | 0,30 % |
01. 06. 1993. | 0,10 % |
01. 09. 1993. | 0,10 % |
01. 12. 1993. | 0,30 % |
01. 03. 1995. | 0,20 % |
01. 06. 1995. | 0,10 % |
01. 09. 1995. | 0,90 % |
01. 03. 1996. | 0,50 % |
01. 03. 1997. | 0,40 % |
01. 06. 1997. | 1,30 % |
01. 06. 1998. | 0,60 % |
01. 12. 1998. | 0,30 % |
01. 12. 1999. | 0,60 % |
01. 06. 2000. | 0,20 % |
01. 09. 2000. | 1,10 % |
01. 12. 2000. | 0,10 % |
01. 03. 2001. | 1,00 % |
01. 06. 2001. | 0,60 % |
01. 09. 2006. | 0,50 % |
01. 12. 2008. | 1,70 % |
01. 03. 2009. | 2,30 % |
01. 12. 2011. | 0,40 % |
01. 06. 2012. | 0,80 % |
01. 09. 2012. | 0,20 % |
01. 12. 2012. | 0,10 % |
01. 03. 2013. | 0,80 % |
01. 06. 2013. | 0,30 % |
01. 09. 2013. | 0,40 % |
01. 12. 2013. | 0,60 % |
01. 03. 2014. | 1,00 % |
01. 09. 2014. | 0,30 % |
01. 12. 2014. | 0,70 % |
01. 03. 2015. | 0,30 % |
01. 09. 2015. | 1,00 % |
01. 12. 2015. | 0,20 % |
01. 03. 2016. | 0,90 % |
01. 12. 2016. | 0,20 % |
01. 06. 2017. | 0,50 % |
01. 03. 2018. | 0,20 % |
01. 06. 2018. | 0,10 % |
01. 09. 2018. | 0,50 % |
01. 03. 2019. | 0,10 % |
01. 06. 2019. | 0,60 % |
01. 09. 2019. | 0,10 % |
01. 03. 2020. | 0,10 % |
01. 06. 2020. | 1,20 % |
01. 09. 2021. | 0,70 % |
01. 06. 2022. | 0,60 % |
01. 12. 2022. | 1,70 % |
01. 06. 2023. | 0,80 % |
Doprinos vanjske potražnje bruto domaćem proizvodu (BDP) Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 06. 2023. | 0,8 % |
01. 12. 2022. | 1,7 % |
01. 06. 2022. | 0,6 % |
01. 09. 2021. | 0,7 % |
01. 06. 2020. | 1,2 % |
01. 03. 2020. | 0,1 % |
01. 09. 2019. | 0,1 % |
01. 06. 2019. | 0,6 % |
01. 03. 2019. | 0,1 % |
01. 09. 2018. | 0,5 % |
Slični makroekonomski pokazatelji za Doprinos vanjske potražnje bruto domaćem proizvodu (BDP)
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇦🇺 BDP iz građevinskog sektora | 40,178 milijardi AUD | 39,997 milijardi AUD | Kvartal |
🇦🇺 BDP iz komunalnih usluga | 11,671 milijardi AUD | 11,523 milijardi AUD | Kvartal |
🇦🇺 BDP iz poljoprivrede | 16,062 milijardi AUD | 16,1 milijardi AUD | Kvartal |
🇦🇺 BDP iz proizvodnje | 31,293 milijardi AUD | 31,073 milijardi AUD | Kvartal |
🇦🇺 BDP iz rudarstva | 80,318 milijardi AUD | 80,555 milijardi AUD | Kvartal |
🇦🇺 BDP po glavi stanovnika | 61.340,71 USD | 60.972,87 USD | Godišnje |
🇦🇺 BDP po glavi stanovnika PPP | 59.456,39 USD | 59.099,85 USD | Godišnje |
🇦🇺 BDP po stalnim cijenama | 612,18 milijardi AUD | 610,808 milijardi AUD | Kvartal |
🇦🇺 BIP | 1,724 Bio. USD | 1,693 Bio. USD | Godišnje |
🇦🇺 BIP iz javne uprave | 31,481 milijardi AUD | 31,303 milijardi AUD | Kvartal |
🇦🇺 Bruto investicije u dugotrajnu imovinu | 142,919 milijardi AUD | 144,148 milijardi AUD | Kvartal |
🇦🇺 Bruto nacionalni dohodak | 577,955 milijardi AUD | 581,697 milijardi AUD | Kvartal |
🇦🇺 Godišnja stopa rasta BDP-a | 1,1 % | 1,6 % | Kvartal |
🇦🇺 Rast BDP-a u cijeloj godini | 3,1 % | 4,3 % | Godišnje |
🇦🇺 Stopa rasta BDP | 0,1 % | 0,3 % | Kvartal |
U Australiji, doprinos vanjske potražnje BDP-u mjeri ukupni doprinos neto izvoza robe i usluga BDP-u. Doprinos se izračunava kao razlika između doprinosa izvoza i doprinosa uvoza.
Makro stranice za druge zemlje u Australija
Što je Doprinos vanjske potražnje bruto domaćem proizvodu (BDP)
Doprinos vanjske potražnje BDP-u (Bruto domaći proizvod) je ključna komponenta makroekonomske analize koja omogućava detaljno razumijevanje ekonomskih performansi jedne države. Naša web stranica, eulerpool, specijalizirana je za prikazivanje makroekonomskih podataka, a ova tema je jedna od najvažnijih za razumijevanje ekonomske dinamike. Dakle, kako bismo temeljito razumjeli doprinos vanjske potražnje BDP-u, potrebno je poznavati osnovne pojmove poput strukture BDP-a, uloge izvoza i uvoza te različitih čimbenika koji utječu na vanjsku potražnju. Prvo, definirajmo što je to BDP. Bruto domaći proizvod je ukupna novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih unutar granica jedne zemlje u određenom vremenskom razdoblju, obično godine dana. BDP se može podijeliti na nekoliko sastavnica: osobna potrošnja, investicije, javna potrošnja i neto izvoz (razlika između izvoza i uvoza). Doprinos vanjske potražnje odnosi se, dakle, na komponentu neto izvoza. Vanjska potražnja može značajno utjecati na ukupni BDP jedne zemlje. Kada je izvoz jedne zemlje veći od uvoza, tada neto izvoz pridonosi povećanju BDP-a. S druge strane, kada je uvoz veći od izvoza, neto izvoz ima negativan doprinos BDP-u. Iz tog razloga, analiziranje doprinosa vanjske potražnje BDP-u pomaže u razumijevanju koliko je neka zemlja ekonomski ovisna o međunarodnim tržištima. Eulerpool pruža korisnicima detaljnu i sveobuhvatnu analizu makroekonomskih podataka uključujući podatke o izvozu i uvozu, čime se omogućuje dublji uvid u ekonomsku situaciju zemlje. Podaci o izvozu pružaju informacije o robama i uslugama koje zemlja prodaje na međunarodnom tržištu, dok podaci o uvozu prikazuju vrijednost dobara i usluga koje zemlja kupuje iz inozemstva. Stoga, neto izvoz može biti pokazatelj ekonomske konkurentnosti zemlje i njezine pozicije na globalnom tržištu. Jedan od važnih čimbenika koji utječu na vanjsku potražnju je razina tečajne politike. Tečaj valute može imati veliki utjecaj na izvoz i uvoz. Kada domaća valuta deprecira, izvoz postaje konkurentniji na međunarodnom tržištu jer stranim kupcima postaje jeftiniji. Suprotno tome, aprecijacija domaće valute može smanjiti izvoz budući da postaje skuplji za strane kupce. Također, tečaj valute utječe i na cijenu uvezenih dobara, što može utjecati na domaću potražnju za uvezenim proizvodima. Na našoj stranici eulerpool, korisnici mogu također pratiti podatke o trgovinskom deficitu i suficitu. Trgovinski deficit nastaje kada je vrijednost uvoza veća od vrijednosti izvoza, dok trgovački suficit nastaje kada je vrijednost izvoza veća od vrijednosti uvoza. Ovi pokazatelji pružaju važne informacije o tome koliko zemlja troši na kupovinu stranih dobara i usluga u usporedbi s onim koliko zarađuje od prodaje domaćih dobara i usluga inozemstvu. Geopolitički čimbenici također igraju značajnu ulogu u određivanju vanjske potražnje. Promjene u međunarodnim odnosima, trgovinskim sporazumima i carinskim politikama mogu značajno utjecati na izvoz i uvoz. Na primjer, uvođenje carina ili trgovinskih barijera može smanjiti izvoz, dok sklapanje povoljnih trgovinskih sporazuma može povećati prilike za izvoz. Važno je također napomenuti da vanjska potražnja nije samo važna za velike ekonomije, već ima značajan utjecaj i na manje zemlje koje se često oslanjaju na izvoz kao glavni izvor prihoda. U tim slučajevima, ekonomske politike koje podržavaju i potiču izvoz mogu biti ključni elementi kako bi se osiguralo ekonomsko blagostanje i stabilnost. Naša platforma eulerpool želi osigurati korisnicima pristup najnovijim i najtočnijim makroekonomskim podacima kako bi mogli donositi informirane odluke. Razumijevanje doprinosa vanjske potražnje BDP-u pruža cjelovit uvid u ekonomsku situaciju, osiguravajući bolje planiranje i strategiranje, bilo da je riječ o ulaganjima, poslovnim odlukama ili donošenju ekonomskih politika. Zaključno, doprinos vanjske potražnje BDP-u ključan je za sveobuhvatnu makroekonomsku analizu. Praćenje i razumijevanje ove komponente omogućava bolji uvid u ekonomsku konkurentnost zemlje, utjecaj međunarodnih odnosa i trgovinskih politika te omogućava bolje planiranje ekonomskih aktivnosti. Naša platforma eulerpool posvećena je pružanju svih potrebnih alata i podataka kako bismo osigurali najprecizniju i najdetaljniju makroekonomsku analizu za naše korisnike.