Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Australija Tekući račun
Tečaj
Trenutna vrijednost Tekući račun u Australija iznosi 2,14 milijardi AUD. Tekući račun u Australija smanjio se na 2,14 milijardi AUD dana 01. 06. 2023., nakon što je bio 6,356 milijardi AUD dana 01. 03. 2023.. Od 01. 09. 1959. do 01. 06. 2024., prosječni BDP u Australija iznosio je −4,51 milijardi AUD. Najveća vrijednost svih vremena dosegnuta je dana 01. 09. 2021. s 22,09 milijardi AUD, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 12. 2015. s −21,61 milijardi AUD.
Tekući račun ·
Max
Tečajna lista | |
---|---|
01. 12. 1959. | 3,00 mil. AUD |
01. 06. 1961. | 2,00 mil. AUD |
01. 09. 1961. | 28,00 mil. AUD |
01. 12. 1961. | 100,00 mil. AUD |
01. 03. 1962. | 28,00 mil. AUD |
01. 06. 1962. | 1,00 mil. AUD |
01. 12. 1963. | 103,00 mil. AUD |
01. 03. 1964. | 41,00 mil. AUD |
01. 06. 1972. | 139,00 mil. AUD |
01. 09. 1972. | 199,00 mil. AUD |
01. 12. 1972. | 278,00 mil. AUD |
01. 03. 1973. | 258,00 mil. AUD |
01. 06. 1973. | 223,00 mil. AUD |
01. 09. 1973. | 64,00 mil. AUD |
01. 12. 1973. | 68,00 mil. AUD |
01. 06. 1975. | 43,00 mil. AUD |
01. 06. 2019. | 3,23 milijardi AUD |
01. 09. 2019. | 6,79 milijardi AUD |
01. 12. 2019. | 1,48 milijardi AUD |
01. 03. 2020. | 5,69 milijardi AUD |
01. 06. 2020. | 14,41 milijardi AUD |
01. 09. 2020. | 9,96 milijardi AUD |
01. 12. 2020. | 13,27 milijardi AUD |
01. 03. 2021. | 19,94 milijardi AUD |
01. 06. 2021. | 19,20 milijardi AUD |
01. 09. 2021. | 22,09 milijardi AUD |
01. 12. 2021. | 3,63 milijardi AUD |
01. 03. 2022. | 3,54 milijardi AUD |
01. 06. 2022. | 12,13 milijardi AUD |
01. 12. 2022. | 6,82 milijardi AUD |
01. 03. 2023. | 6,36 milijardi AUD |
01. 06. 2023. | 2,14 milijardi AUD |
Tekući račun Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 06. 2023. | 2,14 milijardi AUD |
01. 03. 2023. | 6,356 milijardi AUD |
01. 12. 2022. | 6,817 milijardi AUD |
01. 06. 2022. | 12,131 milijardi AUD |
01. 03. 2022. | 3,539 milijardi AUD |
01. 12. 2021. | 3,626 milijardi AUD |
01. 09. 2021. | 22,093 milijardi AUD |
01. 06. 2021. | 19,196 milijardi AUD |
01. 03. 2021. | 19,944 milijardi AUD |
01. 12. 2020. | 13,266 milijardi AUD |
Slični makroekonomski pokazatelji za Tekući račun
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇦🇺 Dolasci turista | 658.81 | 658.97 | Mjesečno |
🇦🇺 Indeks terorizma | 1,475 Points | 1,83 Points | Godišnje |
🇦🇺 Inozemni dug | 2,452 Bio. AUD | 2,426 Bio. AUD | Kvartal |
🇦🇺 Izvozi | 43,32 milijardi AUD | 44,45 milijardi AUD | Mjesečno |
🇦🇺 Prodaja oružja | 67 mil. SIPRI TIV | 33 mil. SIPRI TIV | Godišnje |
🇦🇺 Proizvodnja sirove nafte | 256 BBL/D/1K | 263 BBL/D/1K | Mjesečno |
🇦🇺 Strane izravne investicije | 45 milijardi AUD | 91,4 milijardi AUD | Godišnje |
🇦🇺 Tečajna lista prema BDP-u | −0,7 % of GDP | 0,4 % of GDP | Kvartal |
🇦🇺 Tokovi kapitala | 9,247 milijardi AUD | 9,684 milijardi AUD | Kvartal |
🇦🇺 Trgovačka bilanca | 6,548 milijardi AUD | 4,841 milijardi AUD | Mjesečno |
🇦🇺 Trgovački uvjeti | 119,9 points | 128,7 points | Kvartal |
🇦🇺 Uvozi | 36,772 milijardi AUD | 39,609 milijardi AUD | Mjesečno |
🇦🇺 Zlatne rezerve | 79,85 Tonnes | 79,85 Tonnes | Kvartal |
Tekući račun je zbroj trgovinske bilance (izvoz minus uvoz dobara i usluga), neto faktorskih prihoda (kao što su kamate i dividende) i neto transfernih plaćanja (kao što je inozemna pomoć).
Makro stranice za druge zemlje u Australija
Što je Tekući račun
Naravno, mogu vam pomoći s time. Evo kako bi mogao izgledati SEO optimizirani opis kategorije "Tekući račun" na hrvatskom jeziku: --- Tekući račun, poznat i kao bilanca tekućih transakcija, predstavlja jednu od ključnih komponenti makroekonomske bilance svake zemlje. Na eulerpool-u, profesionalnoj platformi za prikaz makroekonomskih podataka, pridajemo iznimnu važnost analizi tekućeg računa zbog njegovog utjecaja na gospodarsku stabilnost i međunarodne financijske odnose. Tekući račun bilježi sve transakcije između rezidenata jedne zemlje i ostatka svijeta u određenom vremenskom razdoblju. Transakcije se dijele na četiri glavne kategorije: trgovinu robom, trgovinu uslugama, primarnim dohotkom te sekundarnim dohotkom. Promjena u bilo kojoj od ovih kategorija može signalizirati važne trendove u gospodarstvu zemlje i njezinih trgovinskih partnera. Trgovina robom obuhvaća sve izvozno-uvozne aktivnosti vezane uz fizičke proizvode. Zemlje s visokim izvoznim kapacitetima mogu ostvariti značajne viškove u bilanci tekućih transakcija, dok one s većim uvozom nego izvozom obično bilježe deficite. Analiza komponenti trgovine robom pomaže stručnjacima da procijene konkurentnost domaćih proizvođača na globalnom tržištu. Trgovina uslugama uključuje prijenos ne-fizičkih dobara, poput turizma, financijskih usluga, prijevoza i drugih profesionalnih usluga. S obzirom na ekonomsku diversifikaciju, sve više država bilježi značajan udio usluga u svojoj bilanci tekućih transakcija. Posebno je zanimljivo pratiti razvoj digitalnih usluga, koje ubrzavaju globalizaciju i smanjuju barijere između tržišta. Primarni dohodak obuhvaća prihode od imovine i radne snage. Tu spadaju plaćanja poput kamata na međunarodne zajmove, dividendi od stranih ulagača te nadnica za privremene strane radnike. Bilanca primarnog dohotka često odražava strukturu međunarodnih investicija i financijskih odnosa. Sekundarni dohodak uključuje prijenose sredstava koji nisu kompenzacija za ekonomsku vrijednost, poput doznaka (npr. novčanih doznaka iseljenika), humanitarne pomoći i međunarodne donacije. Ovaj segment je ključno praćenje za zemlje koje primaju značajne doznake ili ovise o međunarodnoj pomoći. Analiza tekućeg računa nudi vrijedan uvid u ekonomsko zdravlje zemlje. Zemlje s kontinuiranim deficitima u bilanci tekućih transakcija mogu se suočiti s potrebom za vanjskim financiranjem ili monetarnim prilagodbama, dok one s viškovima mogu ojačati svoje devizne rezerve i financijsku stabilnost. Deficiti mogu biti pokazatelji pretjerane potrošnje i slabosti izvoznog sektora, dok viškovi često ukazuju na konkurentnost i produktivnost gospodarstva. Izdvajamo i vezu između tekućeg računa i deviznih tečajeva. Devizni tečajevi često reagiraju na promjene u bilanci tekućih transakcija. Naprimjer, kontinuirani deficit može uzrokovati deprecijaciju domaće valute, dok višak može izazvati aprecijaciju. Ova dinamika posebno je važna za zemlje koje operiraju pod fiksnim ili polu-fiksnim tečajnim režimima. Eulerpool platforma nudi detaljne podatke i analize koje omogućuju korisnicima da dublje razumiju stanje tekućeg računa dotičnih država. Naši podaci uključuju povijesne trendove, usporedbu sa sličnim zemljama te prediktivne modele koji omogućuju donošenje informiranih odluka. Korištenjem naših resursa, analitičari, investitori i donositelji politika mogu bolje razumjeti i predviđati promjene u globalnim ekonomskim uvjetima. Pored praćenja tekućeg računa, važno je analizirati ga u kontekstu drugih makroekonomskih pokazatelja poput bilance kapitala, izravnih stranih ulaganja, bruto domaćeg proizvoda (BDP) i drugih vezanih ekonomskih metrika. Sinergija između ovih podataka omogućuje sveobuhvatnu sliku gospodarskog stanja te pomaže u prepoznavanju mogućih rizika i prilika. Za više detalja i dublje uvide, pozivamo vas da posjetite eulerpool. Naša platforma kontinuirano ažurira informacije i nudi alate za analizu koji su esencijalni za svakog tko ozbiljno istražuje makroekonomske podatke. Bez obzira jeste li stručnjak, istraživač ili investitor, naši resursi osigurat će vam potrebnu dubinu i preciznost u analizi tekućeg računa i drugih ekonomskih varijabli. Eulerpool je predan pružanju visoko kvalitetnih i točnih ekonomskih podataka, te vjerujemo da će naši korisnici prepoznati vrijednost koju donosimo u svijet makroekonomskih analiza. Stavite svoje povjerenje u našu platformu i iskoristite sve alate i informacije koji su vam dostupni za preciznu i informiranu analizu tekućeg računa. --- Evo SEO optimiziranog opisa za kategoriju 'Tekući račun' na vašoj web stranici eulerpool. Nadam se da vam se sviđa i da će biti koristan za vaše potrebe. Ako trebate još dodatnih informacija ili prilagodbi, slobodno se javite.