Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Argentina Rang korupcije
Tečaj
Trenutna vrijednost Rang korupcije u Argentina iznosi 94 . Rang korupcije u Argentina je smanjen na 94 na dan 01. 01. 2022., nakon što je bio 96 na dan 01. 01. 2021.. Od 01. 01. 1995. do 01. 01. 2023., prosječni BDP u Argentina iznosio je 84,34 . Najviša vrijednost ikada zabilježena je na dan 01. 01. 2008. s 109,00 , dok je najniža vrijednost zabilježena na dan 01. 01. 1995. s 24,00 .
Rang korupcije ·
Max
Rang korupcije | |
---|---|
01. 01. 1995. | 24,00 |
01. 01. 1996. | 35,00 |
01. 01. 1997. | 42,00 |
01. 01. 1998. | 61,00 |
01. 01. 1999. | 71,00 |
01. 01. 2000. | 52,00 |
01. 01. 2001. | 57,00 |
01. 01. 2002. | 70,00 |
01. 01. 2003. | 92,00 |
01. 01. 2004. | 108,00 |
01. 01. 2005. | 97,00 |
01. 01. 2006. | 93,00 |
01. 01. 2007. | 105,00 |
01. 01. 2008. | 109,00 |
01. 01. 2009. | 106,00 |
01. 01. 2010. | 105,00 |
01. 01. 2011. | 100,00 |
01. 01. 2012. | 102,00 |
01. 01. 2013. | 106,00 |
01. 01. 2014. | 107,00 |
01. 01. 2015. | 107,00 |
01. 01. 2016. | 95,00 |
01. 01. 2017. | 85,00 |
01. 01. 2018. | 85,00 |
01. 01. 2019. | 66,00 |
01. 01. 2020. | 78,00 |
01. 01. 2021. | 96,00 |
01. 01. 2022. | 94,00 |
Rang korupcije Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2022. | 94 |
01. 01. 2021. | 96 |
01. 01. 2020. | 78 |
01. 01. 2019. | 66 |
01. 01. 2018. | 85 |
01. 01. 2017. | 85 |
01. 01. 2016. | 95 |
01. 01. 2015. | 107 |
01. 01. 2014. | 107 |
01. 01. 2013. | 106 |
Slični makroekonomski pokazatelji za Rang korupcije
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇦🇷 Državna potrošnja | 96,67 milijardi ARS | 92,658 milijardi ARS | Kvartal |
🇦🇷 Državni proračun | −2,4 % of GDP | −3,1 % of GDP | Godišnje |
🇦🇷 Dug države prema BDP-u | 88,4 % of GDP | 85,2 % of GDP | Godišnje |
🇦🇷 Indeks korupcije | 37 Points | 38 Points | Godišnje |
🇦🇷 Porezni prihodi | 12,844 Bio. ARS | 11,764 Bio. ARS | Mjesečno |
🇦🇷 Prihodi države | 9,204 Bio. ARS | 6,792 Bio. ARS | Mjesečno |
🇦🇷 vojni troškovi | 3,122 milijardi USD | 4,338 milijardi USD | Godišnje |
🇦🇷 Vrijednost državnog proračuna | 2,332 Bio. ARS | 264,953 milijardi ARS | Mjesečno |
Indeks percepcije korupcije rangira zemlje i teritorije na temelju toga koliko se njihov javni sektor percipira kao korumpiran. Rang zemlje ili teritorije označava njezin položaj u odnosu na druge zemlje i teritorije na indeksu.
Makro stranice za druge zemlje u Amerika
- 🇦🇼Aruba
- 🇧🇸Bahami
- 🇧🇧Barbados
- 🇧🇿Belize
- 🇧🇲Bermuda
- 🇧🇴Bolivija
- 🇧🇷Brazil
- 🇨🇦Kanada
- 🇰🇾Kajmanski otoci
- 🇨🇱Čile
- 🇨🇴Kolumbija
- 🇨🇷Costa Rica
- 🇨🇺Kuba
- 🇩🇴Dominikanska Republika
- 🇪🇨Ecuador
- 🇸🇻Salvador
- 🇬🇹Guatemala
- 🇬🇾Guyana
- 🇭🇹Haiti
- 🇭🇳Honduras
- 🇯🇲Jamajka
- 🇲🇽Meksiko
- 🇳🇮Nikaragva
- 🇵🇦Panama
- 🇵🇾Paragvaj
- 🇵🇪Peru
- 🇵🇷Puerto Rico
- 🇸🇷Surinam
- 🇹🇹Trinidad i Tobago
- 🇺🇸Sjedinjene Američke Države
- 🇺🇾Urugvaj
- 🇻🇪Venezuela
- 🇦🇬Antigva i Barbuda
- 🇩🇲Dominika
- 🇬🇩Grenada
Što je Rang korupcije
Naslov: Korupcijski Rang kao Makroekonomski Indikator: Razumijevanje i Značaj Korupcija je jedan od najsloženijih i najizazovnijih problema s kojima se suočavaju današnja društva. Ona ima dubok utjecaj na mnoge sektore, uključujući gospodarstvo, javnu upravu, pravosuđe i društvene norme. U ovom kontekstu, korupcijski rang kao makroekonomski pokazatelj postaje ključan alat za procjenu i razumijevanje razine korupcije unutar različitih zemalja. Naša web stranica, eulerpool, specijalizirana je za prikazivanje makroekonomskih podataka i pružanje dubljeg uvida u pitanja poput korupcije. Cilj ovog članka je ponuditi sveobuhvatan pregled korupcijskog ranga i njegovog značaja u širem makroekonomskom kontekstu. Korupcija se može definirati kao zloupotreba javne moći za privatnu korist. To može uključivati razne oblike nepravilnosti poput mita, pronevjere, nepropisnog utjecaja i manipulacije poslovnim ili političkim procesima. Korupcijski rang, ili indeks percepcije korupcije, koristi se za mjerenje percepcije razine korupcije u javnom sektoru različitih zemalja. Ovi pokazatelji temelje se na anketama i stručnim procjenama, čime se omogućuje usporedba među zemljama i praćenje trendova tijekom vremena. Jedan od najpoznatijih indeksa za mjerenje korupcije je Indeks percepcije korupcije (CPI) kojeg objavljuje Transparency International. Ovaj indeks rangira zemlje na skali od 0 do 100, gdje 0 označava visoki nivo korupcije, a 100 vrlo nisku razinu korupcije. Indeks se temelji na procjenama stručnjaka i anketa među poslovnim ljudima i analitičarima. Ovaj rang nije samo broj; on je pokazatelj mnogih socioekonomskih dinamika koje mogu duboko utjecati na zemlju i njezino gospodarstvo. Korupcija ima negativan utjecaj na ekonomski rast jer smanjuje učinkovitost resursa, potiče nelegalne aktivnosti i narušava povjerenje investitora. Na primjer, zemlje s visokim razinama korupcije često bilježe niže stope rasta i poteškoće u privlačenju stranih investicija. Investitori traže stabilne i predvidljive uvjete, a visoka razina korupcije povećava rizik poslovanja i nepovjerenje u pravosudni i regulatorni sustav. Uz ekonomski rast, korupcija utječe i na distribuciju bogatstva unutar zemlje. Visoke razine korupcije često rezultiraju dubokim društvenim i ekonomskim nejednakostima, jer resursi i bogatstvo imaju tendenciju koncentrirati se u rukama nekolicine. Ovo može dovesti do društvene nestabilnosti, povećane kriminalnosti i nepovjerenja u institucije. Javni sektor također pati zbog korupcije. Kad javni službenici budu uključeni u koruptivne aktivnosti, povjerenje građana u državne institucije opada. To može rezultirati smanjenom učinkovitosti javnih službi, lošijom kvalitetom usluga i povećanim troškovima za građane. Na primjer, korupcija u zdravstvu može rezultirati lošijom kvalitetom zdravstvene skrbi, nedostatkom lijekova i opreme, dok korupcija u obrazovanju može dovesti do lošije kvalitete obrazovanja i smanjene dostupnosti obrazovnih resursa. Borba protiv korupcije i poboljšanje korupcijskog ranga zahtijeva sveobuhvatan i sustavan pristup. To uključuje jačanje zakonodavnih okvira, poboljšanje transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru, te promicanje etičkih normi i vrijednosti unutar društva. Ključna je uloga neovisnih tijela poput pravosuđa, revizorskih institucija i medija koji trebaju biti u stanju raditi bez pritisaka i utjecaja. Važnost transparentnosti u javnoj upravi ne može se dovoljno naglasiti. Povećanje transparentnosti pomaže u smanjenju korupcije jer omogućuje građanima i nevladinim organizacijama da nadziru rad državnih institucija. Upotreba digitalnih alata i e-uprave može značajno poboljšati transparentnost i smanjiti prilike za korupciju. Na primjer, online sustavi za javne nabave mogu smanjiti mogućnosti za manipulaciju i mito jer svi postupci postaju transparentniji i dostupniji široj javnosti. Uz to, edukacija i podizanje svijesti među građanima igraju ključnu ulogu u borbi protiv korupcije. Kad su građani bolje informirani o svojim pravima i mehanizmima za prijavu korupcije, spremniji su sudjelovati u antikorupcijskim inicijativama. Nezavisne nevladine organizacije, mediji i educirani građani zajedno mogu stvoriti snažan pritisak za promjene i reforme. Da sumiramo, korupcijski rang je iznimno važan makroekonomski pokazatelj koji pruža uvid u razinu korupcije unutar različitih zemalja. Korupcija negativno utječe na ekonomski rast, društvenu jednakost, učinkovitost javnog sektora i povjerenje građana u institucije. Stoga je borba protiv korupcije ključ za održivi razvoj i blagostanje društva. Na web stranici eulerpool, trudimo se pružiti relevantne i pravovremene informacije kako bismo podigli svijest i omogućili bolje razumijevanje ovog kompleksnog problema. U konačnici, samo zajedničkim naporima možemo stvoriti transparentnija i pravednija društva.