Angola Stopa inflacije

Cijena

Tečaj

10,11 %

Promjena +/-

-0,77 %

Promjena %

-7,08 %

Trenutna vrijednost Stopa inflacije u Angola je 10,11 %. Stopa inflacije u Angola smanjila se na 10,11 % na datum 01. 06. 2026., nakon što je bila 10,88 % na datum 01. 05. 2026.. Od 01. 01. 2001. do 01. 06. 2026., prosječni BDP u Angola bio je 31,34 %. Najviša vrijednost je dosegnuta na datum 01. 01. 2001. sa 241,08 %, dok je najniža vrijednost zabilježena na datum 01. 06. 2014. sa 6,89 %.

Izvor: Instituto Nacional de Estatística, Angola

The current value of Stopa inflacije in Angola is 10,11%. Stopa inflacije in Angola decreased to 10,11% from 10,88%.Stopa inflacije in Angola averaged 31,34% from 01. 01. 2001. until 01. 06. 2026..The all-time high was 241,08% (01. 01. 2001.)and the record low was 6,89% (01. 06. 2014.).

Stopa inflacije

Stopa inflacije

  • Max

Stopa inflacije
Date
Stopa inflacije
11. sij 2025.
16,56 %
12. sij 2025.
15,70 %
1. sij 2026.
14,56 %
2. sij 2026.
13,35 %
3. sij 2026.
12,42 %
4. sij 2026.
11,58 %
5. sij 2026.
10,88 %
6. sij 2026.
10,11 %
Access this data via the Eulerpool API

Stopa inflacije Povijest

Stopa inflacije — Povijest
DatumVrijednost
10,11 %
10,88 %
11,58 %
12,42 %
13,35 %
14,56 %
15,7 %
16,56 %
17,43 %
18,16 %
...

Stopa inflacije

U Angoli, Indeks potrošačkih cijena (CPI) mjeri promjenu tijekom vremena u trošku fiksne košarice od 240 dobara i usluga. Najvažnije komponente u CPI-u su Hrana i bezalkoholna pića (56 posto ukupne težine). Razni proizvodi i usluge čine 7 posto; Transport 7 posto; Stanovanje, voda, struja, plin i ostala goriva 5 posto; a Namještaj, kućanski predmeti i održavanje 5 posto. Indeks također uključuje: Komunikaciju (4 posto); Odjeću i obuću (4 posto); Zdravlje (3 posto); Restorane i hotele (3 posto); Obrazovanje (3 posto); Rekreaciju i kulturu (2 posto) te Alkoholna pića i duhan (2 posto).

Što je Stopa inflacije

Inflacija je jedan od ključnih pokazatelja makroekonomskog stanja neke zemlje, i njezino razumijevanje od izuzetne je važnosti za svakog ekonomista, investitora ili donositelja političkih odluka. Na našoj web stranici, Eulerpool, nudimo detaljne podatke o makroekonomskim varijablama, uključujući inflacijsku stopu, kako bismo omogućili korisnicima da donesu informirane odluke. Inflacija se definira kao rast opće razine cijena dobara i usluga tijekom određenog razdoblja. Inflacijska stopa mjeri brzinu tog rasta i obično se izražava kao postotak na godišnjoj osnovi. Razumijevanje inflacije ključno je za planiranje i održavanje zdrave ekonomije, jer visoke razine inflacije mogu negativno utjecati na kupovnu moć, štednju i investicije. Postoji nekoliko načina mjerenja inflacije, a najčešće korišteni indeks je indeks potrošačkih cijena (CPI). CPI prati promjene u cijenama košarice proizvoda i usluga koje prosječno kućanstvo konzumira. Osim CPI-a, tu je i indeks proizvođačkih cijena (PPI), koji mjeri promjene u cijenama na razini proizvodnje. Ovi indeksi omogućuju praćenje inflacije iz perspektive potrošača i proizvođača, čime se dobiva šira slika o ekonomskim kretanjima. Inflacija može biti uzrokovana različitim faktorima, a jedan od ključnih je povećanje agregatne potražnje. Kada ukupna potrošnja u ekonomiji raste brže od ukupne ponude, cijene rastu. Ovo može biti rezultat povećanja dohotka, sniženih kamatnih stopa, ili drugih faktora koji potiču potrošnju. Drugi važan faktor je troškovna inflacija, koja nastaje kada se povećavaju troškovi proizvodnje uslijed rasta cijena sirovina, plaća ili drugih inputa. Monetarna politika također igra ključnu ulogu u kontroli inflacije. Središnje banke, poput Hrvatske narodne banke, mogu koristiti instrumente poput kamatnih stopa i operacija na otvorenom tržištu kako bi utjecale na količinu novca u opticaju. Kada središnja banka poveća kamatne stope, trošak zaduživanja raste, što može smanjiti potrošnju i investicije, te time smanjiti inflaciju. Nasuprot tome, smanjenje kamatnih stopa može potaknuti potrošnju i investicije, ali uz rizik povećanja inflacije. Fiskalna politika također može utjecati na inflaciju kroz vladinu potrošnju i poreznu politiku. Povećanje vladine potrošnje ili smanjenje poreza može povećati agregatnu potražnju, dok smanjenje potrošnje ili povećanje poreza može imati suprotan efekt. Važno je napomenuti da kombinacija monetarne i fiskalne politike može igrati ključnu ulogu u održavanju stabilne inflacije. U svijetu ekonomskih analiza, razlikujemo nekoliko vrsta inflacije. Umjerena inflacija podrazumijeva postepeni rast cijena, obično do nekoliko postotaka godišnje. Kontrolirana inflacija može poticati gospodarski rast jer potiče potrošnju i investicije. Hiperinflacija, s druge strane, označava ekstremno visoke stope inflacije, gdje cijene rastu izuzetno brzo u kratkom vremenskom razdoblju. Ova situacija može uzrokovati ozbiljne ekonomske probleme kao što su pad kupovne moći, devizne krize i društvene tenzije. Deflacija je suprotna od inflacije i označava pad opće razine cijena. Za razumijevanje i predviđanje inflacije koriste se različiti ekonomski modeli i alati. Na Eulerpool platformi, korisnicima su dostupni povijesni podaci, projekcije i analize koje omogućuju temeljitu analizu inflacijskih trendova. Na taj način, investitori mogu bolje razumjeti kretanja na tržištu, a političari i kreatori politika mogu donositi informirane odluke koje optimiziraju ekonomske uvjete. Praćenje inflacije nije važno samo na nacionalnoj razini, već i na globalnoj. Globalizacija je dovela do međusobne povezanosti svjetskih ekonomija, što znači da inflacijski pritisci u jednoj zemlji mogu utjecati na druge. Na primjer, rast cijena nafte na svjetskom tržištu može povećati troškove proizvodnje i transporta širom svijeta, što može dovesti do globalnog rasta cijena. Također je važno napomenuti da inflacija ima različite učinke na različite društvene skupine. Fiksni dohotci, poput mirovina, mogu gubiti kupovnu moć u uvjetima visoke inflacije, dok vlasnici imovine koja raste s inflacijom, poput nekretnina, mogu profitirati. Zato je važna transparentna i učinkovita ekonomska politika koja balansira interese različitih skupina i osigurava pravednu raspodjelu ekonomskog rasta. Upravljanje inflacijom ostaje izazov za mnoge zemlje, osobito u kontekstu suvremenih makroekonomskih izazova kao što su pandemije, geopolitičke napetosti i klimatske promjene. Efikasno upravljanje zahtijeva kombinaciju preciznih ekonomskih podataka, stručne analize i promišljenih politika. Na Eulerpool platformi, cilj nam je pružiti korisnicima alat koji im omogućuje da prate i analiziraju inflaciju te tako bolje razumiju složene makroekonomske procese. Kao zaključak, praćenje i analiza inflacije ključni su za razumijevanje šireg ekonomskog okruženja i donošenje informiranih odluka. Na Eulerpool web stranici, pružamo sveobuhvatne podatke i analize koje vam omogućuju da pratite kretanje inflacije i druge makroekonomske pokazatelje. Bez obzira jeste li investitor, ekonomist, političar ili jednostavno želite bolje razumjeti ekonomiju, naši resursi pomoći će vam u navigaciji kroz složeni svijet makroekonomskih podataka.

Stopa inflacije Angola — FAQ

What is the current Stopa inflacije in Angola?

The current Stopa inflacije in Angola is 10,11% as of 01. 06. 2026..

How has the Stopa inflacije in Angola changed recently?

The Stopa inflacije in Angola decreased from 10,88% (01. 05. 2026.) to 10,11% (01. 06. 2026.).

What is the all-time high for Stopa inflacije in Angola?

The all-time high for Stopa inflacije in Angola was 241,08%, recorded on 01. 01. 2001..

What is the all-time low for Stopa inflacije in Angola?

The all-time low for Stopa inflacije in Angola was 6,89%, recorded on 01. 06. 2014..

What is the historical average of Stopa inflacije in Angola?

The historical average of Stopa inflacije in Angola is 31,34%, calculated over the period from 01. 01. 2001. to 01. 06. 2026..

Where does the Stopa inflacije data for Angola come from?

The Stopa inflacije data for Angola is sourced from Instituto Nacional de Estatística, Angola and published on Eulerpool.

Više alata i analiza

Besplatni alati i tržišni podaci od Eulerpoola.