Učini najbolje investicije svog života

Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
🇩🇪

Njemačka Energetska inflacija

Tečaj

0,98 %
Promjena +/-
-7,27 %
Promjena %
-157,53 %

Trenutna vrijednost Energetske inflacije u Njemačka je 0,98 %. Energetska inflacija u Njemačka smanjena je na 0,98 % dana 01. 09. 2023., nakon što je bila 8,25 % dana 01. 08. 2023.. Od 01. 01. 1992. do 01. 11. 2024., prosječni BDP u Njemačka bio je 3,71 %. Najviša vrijednost svih vremena postignuta je dana 01. 09. 2022. s 36,54 %, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 07. 2009. s −11,40 %.

Izvor: Federal Statistical Office

Energetska inflacija

  • Max

Energetska inflacija

Energetska inflacija Povijest

DatumVrijednost
01. 09. 2023.0,98 %
01. 08. 2023.8,25 %
01. 07. 2023.5,69 %
01. 06. 2023.3,01 %
01. 05. 2023.2,59 %
01. 04. 2023.6,85 %
01. 03. 2023.3,54 %
01. 02. 2023.19,14 %
01. 01. 2023.23,1 %
01. 12. 2022.20,34 %
1
2
3
4
5
...
27

Slični makroekonomski pokazatelji za Energetska inflacija

ImeTrenutnoPrethodniFrekvencija
🇩🇪
CPI Transport
123,8 points124,9 pointsMjesečno
🇩🇪
Harmonizirana stopa inflacije mjesečno
−0,1 %−0,2 %Mjesečno
🇩🇪
Harmonizirana stopa inflacije YoY
1,8 %2 %Mjesečno
🇩🇪
Harmonizirane potrošačke cijene.
129,3 points130,2 pointsMjesečno
🇩🇪
Indeks potrošačkih cijena (CPI)
119,3 points119,2 pointsMjesečno
🇩🇪
Indeks potrošačkih cijena Baden-Württemberg YoY
2,1 %1,9 %Mjesečno
🇩🇪
Indeks potrošačkih cijena Bavarske YoY
1,9 %2,1 %Mjesečno
🇩🇪
Indeks potrošačkih cijena Brandenburg YoY
1,9 %1,8 %Mjesečno
🇩🇪
Indeks potrošačkih cijena Hessen YoY
2 %1,8 %Mjesečno
🇩🇪
Indeks potrošačkih cijena Sjeverna Rajna-Vestfalija YoY
1,5 %1,7 %Mjesečno
🇩🇪
Indeks potrošačkih cijena stanovanja i režijskih troškova
116,3 points116,3 pointsMjesečno
🇩🇪
Inflacija hrane
2,08 %1,84 %Mjesečno
🇩🇪
Inflacija najamnina
2,1 %2,2 %Mjesečno
🇩🇪
Inflacija proizvođačkih cijena mjesečno
0,2 %0 %Mjesečno
🇩🇪
Inflacija usluga
4 %4 %Mjesečno
🇩🇪
Izvozne cijene
114,6 points114,7 pointsMjesečno
🇩🇪
Osnovne potrošačke cijene
116 points116,3 pointsMjesečno
🇩🇪
Proizvođačke cijene
127,7 points127,5 pointsMjesečno
🇩🇪
Promjena cijene proizvođača
−1,6 %−2,2 %Mjesečno
🇩🇪
Sachsen CPI YoY
2,4 %2,6 %Mjesečno
🇩🇪
Stopa inflacije
1,6 %1,9 %Mjesečno
🇩🇪
Stopa inflacije MoM
0 %−0,1 %Mjesečno
🇩🇪
Stopa temeljne inflacije
3 %2,9 %Mjesečno
🇩🇪
Uvozne cijene
112,5 points111,8 pointsMjesečno
🇩🇪
Uvozne cijene mjesečno
−0,4 %−0,4 %Mjesečno
🇩🇪
Uvozne cijene YoY
0,2 %0,9 %Mjesečno
🇩🇪
Veleprodajne cijene
116,1 points117 pointsMjesečno
🇩🇪
Veleprodajne cijene MoM
−0,8 %0,3 %Mjesečno
🇩🇪
Veleprodajne cijene YoY
−1,1 %−0,1 %Mjesečno

Energetski sektor čini 7,4 posto ukupnog njemačkog indeksa potrošačkih cijena (CPI).

Što je Energetska inflacija

Energetska inflacija je izuzetno važan pojam u makroekonomiji koji ima značajne implikacije na gospodarsku stabilnost i životni standard. Na Eulerpoolu, posvećeni smo pružanju sveobuhvatnih i preciznih podataka o makroekonomskim temama, uključujući energetsku inflaciju, kako bismo osigurali da naši korisnici imaju pristup najnovijim i najrelevantnijim informacijama. Energetska inflacija odnosi se na opći rast cijena energenata poput nafte, prirodnog plina, ugljena i električne energije. Ovo povećanje cijena može imati različite uzroke, a među njima su najznačajniji geopolitika, ponuda i potražnja te regulatorne promjene. Rast cijena energenata može izazvati lančanu reakciju u cijelom gospodarstvu jer energija predstavlja ključnu komponentu u proizvodnji dobara i usluga. Glavni faktor koji vodi do energetske inflacije je ograničena ponuda energenata. Primjerice, politička nestabilnost u regijama bogatim naftom može dovesti do smanjenja proizvodnje, što pak rezultira rastom cijena. Slično tome, prirodne katastrofe ili tehnički problemi u proizvodnim pogonima mogu značajno utjecati na ponudu. Kada ponuda energenata ne može zadovoljiti potražnju, dolazi do rasta cijena. Potražnja za energentima također igra ključnu ulogu u energetskoj inflaciji. Gospodarski rast, posebno u zemljama u razvoju, često vodi do veće potrošnje energije. Industrijalizacija i urbanizacija u ovim zemljama povećavaju potrebu za energijom, što dodatno pojačava pritisak na globalna energetska tržišta. Kada potražnja za energentima nadmaši ponudu, cijene neizbježno rastu. Regulatorne promjene i politike također mogu utjecati na energetsku inflaciju. Primjerice, ekološke regulacije koje zahtijevaju smanjenje emisije ugljičnog dioksida mogu povećati troškove proizvodnje energije. Snažna ovisnost o fosilnim gorivima dodatno pogoršava situaciju, jer prijelaz na obnovljive izvore energije zahtijeva visok početni kapital i vrijeme. Energetska inflacija ima dalekosežne posljedice za gospodarstvo. Prvenstveno, ona može utjecati na rast životnih troškova. Kada cijene energenata rastu, povećavaju se i troškovi proizvodnje, transporta i distribucije dobara. Ovo rezultira višim cijenama za krajnje potrošače, što smanjuje njihovu kupovnu moć i može negativno utjecati na životni standard. Poduzeća su također pogođena energetskom inflacijom. Povećani troškovi energenata mogu smanjiti profitne marže, posebno u energetski intenzivnim industrijama kao što su metalurgija, kemijska industrija i transport. Smanjena profitabilnost može dovesti do smanjenja investicija, što pak može usporiti gospodarski rast. Financijski sektor nije imun na utjecaje energetske inflacije. Rast cijena energenata može povećati inflacijske pritiske u cijelom gospodarstvu, što može dovesti do povećanja kamatnih stopa. Visoke kamatne stope mogu otežati pristup kapitalu za poduzeća i pojedince, te također utjecati na cijene imovine poput nekretnina i dionica. Vlade i središnje banke imaju određene alate za borbu protiv energetske inflacije. Fiskalne politike poput subvencija za energiju mogu pomoći u ublažavanju neposrednih učinaka visokih cijena energenata na potrošače. Međutim, ove mjere su često privremene i mogu dovesti do proračunskih deficita. Monetarne politike, poput povećanja kamatnih stopa, mogu pomoći u kontroliranju inflacije, ali također mogu usporiti gospodarski rast. Dugoročno gledano, diversifikacija izvora energije i prijelaz na obnovljive izvore predstavljaju ključne strategije za smanjenje rizika od energetske inflacije. Investicije u obnovljive izvore energije poput solarne, vjetro i hidroelektrične energije mogu smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i stabilizirati cijene energenata. Tehnološke inovacije i učinkovitija upotreba energije također mogu pomoći u smanjenju potražnje za energentima i stabiliziranju cijena. Energetska inflacija je kompleksan problem koji zahtijeva pažljivu analizu i strateško planiranje. Na Eulerpoolu, nastojimo pružiti najnovije i najpreciznije podatke kako bismo vam pomogli u razumijevanju ovog važnog ekonomskog fenomena. Praćenje globalnih trendova, analiza ponude i potražnje, kao i procjena političkih i regulatornih utjecaja, ključni su za održavanje informiranosti i donošenje pravilnih poslovnih odluka. Kroz našu platformu, možete pristupiti detaljnim podacima i analizama o energetskoj inflaciji, što će vam omogućiti dublje razumijevanje dinamike energetskih tržišta. Bilo da ste investitor, poduzetnik ili donosioc odluka, naši resursi vam mogu pomoći u navigaciji kroz izazove koje donosi energetska inflacija te u prepoznavanju prilika za rast i razvoj. Energetska inflacija ne utječe samo na makroekonomskoj razini, već ima i široke društvene implikacije. Razumijevanje ovog fenomena i učinkovito prilagođavanje strateških planova može značajno doprinijeti gospodarskoj stabilnosti i održivom razvoju. Eulerpool je vaš pouzdan partner u ovom složenom ekonomskom okruženju, pružajući vam alate i uvide potrebne za sigurno i informirano poslovanje.