Donald Trump planira povratak carina kao sredstvo za zaštitu američkih radnih mjesta. No, iskustva iz prošlosti pokazuju da carine, ako su loše osmišljene, često koštaju više radnih mjesta nego što ih spašavaju. Za donositelje političkih odluka presudan je diferencirani pristup kako bi se potaknula industrijska dodana vrijednost bez ometanja proizvodnih mreža.

Oko 20 posto uvoza u SAD otpada na takozvane međuproizvode koji se dalje prerađuju u domaćoj proizvodnji. Carine na te komponente mogu imati dalekosežne posljedice. Primjerice, Trumpova carina na čelik od 25 posto iz 2018. godine dovela je do povećanja troškova proizvodnje u nizvodnim industrijama poput automobilske i strojne industrije. Ovi sektori, koji imaju znatno više zaposlenih nego proizvodnja čelika, zabilježili su gubitke radnih mjesta koji su premašili dobitke čelične industrije.

Ein besseres Design trgovinskih barijera ipak može ciljati zaštitu radnih mjesta. Carine na gotove proizvode pokazale su se djelotvornijima, osobito kada prisiljavaju strane proizvođače da premjeste svoju proizvodnju u SAD. To ilustrira industrija perilica rublja: Tek su globalne carine od 2018. natjerale Samsung i LG da premjeste svoju proizvodnju u SAD, što je u konačnici stvorilo nova radna mjesta – ali uz veće potrošačke cijene.

U industrijama poput proizvodnje poluvodiča ili proizvodnje baterija za električna vozila, carine bi mogle igrati važnu ulogu. Ove industrije zahtijevaju masivna ulaganja i visokospecijaliziranu proizvodnju, zbog čega strani konkurenti mogu manje fleksibilno reagirati na trgovinske barijere. Istovremeno, isti faktori otežavaju brzo uspostavljanje domaćih proizvodnih kapaciteta. Ciljana zaštita mogla bi pomoći američkim tvrtkama u postizanju strateških učinaka na razini.

Takozvana „porez na piletinu“ carina iz 1964. godine na uvezene pick-up kamione pomogla je američkim proizvođačima poput Forda i General Motorsa da desetljećima drže dominantnu tržišnu poziciju. S druge strane, carine na kineske autodijelove iz 2018. godine djelovale su drugačije: samo su povećale troškove za američke automobilske proizvođače, a nisu dovele do značajnog porasta zaposlenosti.

Današnji globalni lanci opskrbe – poput onih iza iPhonea, koji kombinira američku inovaciju i azijsku proizvodnju – zahtijevaju moderno razumijevanje carina. Političke mjere trebale bi se usredotočiti na industrije visoke tehnologije u kojima SAD već imaju stručnost te se ciljano usmjeriti na krajnje proizvode kako bi se izbjegli dodatni troškovi duž opskrbnog lanca.