Nakon prvog izravnog napada Irana na Izrael, zemlja se suočava s presudnom sigurnosno-političkom dilemom. Premijer Benjamin Netanyahu i njegovo ratno vijeće, koje uključuje ministra obrane Yoava Gallanta i bivšeg ministra obrane Bennyja Gantza, stoje pred teškom odlukom o tome kako reagirati na prelazak te crvene linije.

Tijekom napada ispaljeno je preko 300 raketa i dronova, od kojih je većinu presreo sustav uz pomoć SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Jordana. Iako je materijalna šteta bila mala i ozlijeđena je samo sedmogodišnja djevojčica, simbolično značenje napada je značajno.

Izrael sada mora pronaći odgovor dovoljno snažan da pošalje jasnu poruku Iranu, a da ne riskira daljnju eskalaciju. Mogućnosti uključuju izravne vojne udare na iranske ciljeve do prikrivenih operacija i kibernetičkih napada koji su već uspješno iskorišteni protiv iranskih interesa.

Odluka je također pod utjecajem međunarodnih faktora, uključujući stav SAD-a koji nema interesa za eskalaciju, kao i potrebu za koncentracijom pozornosti na trajni sukob s Hamasom u Gazi.

Međunarodna zajednica, uključujući britanskog ministra vanjskih poslova Davida Camerona, razmatra dodatne sankcije protiv Irana. Odluke koje će se donijeti u narednim danima mogle bi imati dalekosežne posljedice za regionalnu stabilnost i globalne geopolitičke odnose.