Dug javnih proračuna u Njemačkoj porastao je krajem 2023. godine na rekordnu razinu od 2,45 bilijuna eura, što je porast od 3,3 posto ili 77,4 milijarde eura u usporedbi s prethodnom godinom. Taj razvoj utjecao je na dug savezne vlade, saveznih pokrajina, općina i saveza općina, kao i na socijalno osiguranje, uključujući sve izvanproračunske fondove. Posebice je savezna vlada zabilježila najizrazitiji porast od 4,7 posto ili 76 milijardi eura, što je prvenstveno posljedica povećane potrebe za financiranjem zbog energetske krize. Nasuprot tomu, dugovanja pokrajina su smanjena, njihova se zaduženost smanjila za 1,9 posto ili 11,5 milijardi eura na 595,4 milijarde eura.

Ključni pokretač rasta saveznog duga bio je povećanje zaduživanja Fonda za stabilizaciju gospodarstva Energetika za 137 posto na 71,7 milijardi eura. S druge strane, zaduženje posebnog fonda za stabilizaciju gospodarstva Corona smanjilo se za gotovo 30 posto na 36,9 milijardi eura. Novo je dodano posebno imovinsko društvo Bundeswehr s dugom od 5,8 milijardi eura.

Kod općina i zajednica općina zabilježen je porast duga za preko devet posto na 153,6 milijardi eura, pri čemu su općine u Baden-Württembergu zabilježile najveći porast za 14,5 posto. Također je zabilježen blagi porast duga od 3,2 posto kod socijalnog osiguranja, čiji dug sada iznosi 22,3 milijuna eura.

Posebno je važno istaknuti utjecaj dugova poduzeća javnog gradskog prijevoza, koji su od drugog kvartala 2023. godine uključeni u ukupni izračun. Bez njih bi dugovi bili manji za 2,9 posto. Vjerovnici ovih dugova su iz nejavnog sektora, uključujući kreditne institucije i privatne tvrtke.

Ovi brojevi odražavaju financijske izazove s kojima će se država suočiti u nadolazećim godinama, posebice u pogledu suočavanja s posljedicama krize i financiranja važnih javnih zadaća.