Tarifna retorika: Trumpovi carine mogli bi natjerati potrošače dublje u džep

U sklopu svoje predizborne kampanje Donald Trump je najavio namjeru uvesti stopu carine od 60 posto na sve proizvode iz Kine, dok bi drugi važni trgovinski partneri mogli očekivati carine između 10 i 25 posto. Ove drastične trgovinske mjere mogle bi znatno povećati cijene mnogih potrošačkih dobara, a ekonomisti procjenjuju da bi iPhone 16, čija je početna cijena 1.000 dolara, pod Trumpovom politikom mogao poskupjeti za 300 dolara. Trump je potvrdio svoje planove u poruci na Truth Social, najavljujući dodatne carine protiv Kine sve dok zemlja i dalje ne poduzima odgovarajuće mjere protiv uvoza droga poput fentanila u SAD. Tvrdio je da Kina, unatoč obećanjima da će provoditi najteže kazne protiv dilera droga, nije poduzela ništa, te da je problem s drogama dosegao neviđene razmjere. Iako Trump tvrdi da njegova politika neće negativno utjecati na potrošačke cijene, većina ekonomskih stručnjaka mu proturječi. Carine bi na kraju snosili uvoznici, što znači povećane troškove za američke tvrtke i potrošače. Analitičar Chip Lupo iz WalletHub-a savjetuje potrošačima da veće kupovine poput elektronike i namještaja obave ranije, prije nego što moguće povećanje carina ne poskupi cijene. Prema podacima U.S. Census Bureaua, SAD su prošle godine uvezle robu u vrijednosti od 4 bilijuna dolara. Raymond Robertson iz Instututa Mosbacher na Sveučilištu Texas A&M sažeo je situaciju: „Carine su porezi. Porezi podižu cijene.“