Homeoffice smanjuje potražnju za uredima - Njemačke metropole pred zaokretom

Transformacija radnog svijeta, koja je uspostavila home office, uzrokuje zamjetan pad potražnje za uredskim prostorima u velikim gradovima Njemačke. Do tog zaključka dolazi nova studija Instituta Ifo u suradnji s nekretninskim savjetnikom Colliers. Trend rada od kuće vodi do očekivanog minusa od dvanaest posto u području uredskih prostora u Berlinu, Hamburgu, Münchenu, Kölnu, Frankfurtu, Stuttgartu i Düsseldorfu do 2030. godine. Pad potražnje odgovara otprilike 11,5 milijuna kvadratnih metara manje uredskog prostora koji će biti potreban u navedenim metropolama. Simon Krause iz Instituta Ifo ističe da je home office postao rutina za četvrtinu zaposlenika, kao i za otprilike dvije trećine tvrtki. Posebno u velikim korporacijama i sektorima s visokim udjelom home officea osjeća se ovaj razvoj. Na tržištu uredskih nekretnina, koje se prema istraživačima nalazi na stabilnoj razini home officea već otprilike dvije godine, stvara se time promijenjena slika. S ponudbene strane, rastući prazni prostori i povećanje podugovora o najmu svjedoče o padajućoj poželjnosti uredskih prostora. Stopa praznih prostora, koja je prije nekoliko godina bila ispod tri posto, do kraja 2023. povećala se na preko šest posto. Udio podugovora o najmu čak se u istom razdoblju učetverostručio. Andreas Trumpp iz Colliersa, koji se pojavljuje kao koautor studije, ne prognozira brz oporavak tržišta. Prosječno trajanje ugovora o najmu ureda od sedam godina dovodi do vremenski odgođenog učinka trenutnih trendova. Činjenica je da prema procjeni Colliersa i Ifoa 60 posto uredskih nekretnina u Njemačkoj bit će obilježeno posljedicama home officea i tvrtke bi mogle smanjiti svoje površine u prosjeku za petinu. Globalni razvoj pokazuje da je posebno u Sjedinjenim Američkim Državama zbog manje potražnje za uredskim prostorima stvoren pritisak na odgovarajuće tržište nekretnina. Ovaj se trend očituje i u Njemačkoj, gdje financijske institucije poput Aareal Bank i Landesbank Helaba moraju formirati veće rezerve za potencijalne kreditne gubitke u području poslovnih nekretnina. Nadzornici banaka izražavaju svoje zabrinutosti i pažljivo prate situaciju.