Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Brazil Bruto dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP)
Tečaj
Trenutna vrijednost Bruto duga u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Brazil iznosi 78,4 % of GDP. Bruto dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Brazil porastao je na 78,4 % of GDP na dan 01. 07. 2024., nakon što je bio 77,8 % of GDP na dan 01. 06. 2024.. Od 01. 04. 2015. do 01. 08. 2024., prosječni BDP u Brazil iznosio je 76,06 % of GDP. Najveća vrijednost zabilježena je na dan 01. 10. 2020. s 90,70 % of GDP, dok je najniža vrijednost zabilježena na dan 01. 04. 2015. s 61,70 % of GDP.
Bruto dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) ·
Max
Ukupni dug prema BDP-u | |
---|---|
01. 04. 2015. | 61,70 % of GDP |
01. 05. 2015. | 62,50 % of GDP |
01. 06. 2015. | 63,00 % of GDP |
01. 07. 2015. | 64,60 % of GDP |
01. 08. 2015. | 65,30 % of GDP |
01. 09. 2015. | 66,00 % of GDP |
01. 10. 2015. | 66,10 % of GDP |
01. 11. 2015. | 65,10 % of GDP |
01. 12. 2015. | 66,20 % of GDP |
01. 01. 2016. | 67,00 % of GDP |
01. 02. 2016. | 67,60 % of GDP |
01. 03. 2016. | 67,30 % of GDP |
01. 04. 2016. | 67,50 % of GDP |
01. 05. 2016. | 68,60 % of GDP |
01. 06. 2016. | 68,50 % of GDP |
01. 07. 2016. | 69,50 % of GDP |
01. 08. 2016. | 70,10 % of GDP |
01. 09. 2016. | 70,70 % of GDP |
01. 10. 2016. | 70,30 % of GDP |
01. 11. 2016. | 70,50 % of GDP |
01. 12. 2016. | 69,50 % of GDP |
01. 01. 2017. | 69,70 % of GDP |
01. 02. 2017. | 70,60 % of GDP |
01. 03. 2017. | 71,60 % of GDP |
01. 04. 2017. | 71,70 % of GDP |
01. 05. 2017. | 72,50 % of GDP |
01. 06. 2017. | 73,10 % of GDP |
01. 07. 2017. | 73,80 % of GDP |
01. 08. 2017. | 73,70 % of GDP |
01. 09. 2017. | 73,90 % of GDP |
01. 10. 2017. | 74,40 % of GDP |
01. 11. 2017. | 74,40 % of GDP |
01. 12. 2017. | 74,00 % of GDP |
01. 01. 2018. | 74,50 % of GDP |
01. 02. 2018. | 75,10 % of GDP |
01. 03. 2018. | 75,30 % of GDP |
01. 04. 2018. | 75,90 % of GDP |
01. 05. 2018. | 77,00 % of GDP |
01. 06. 2018. | 77,20 % of GDP |
01. 07. 2018. | 77,00 % of GDP |
01. 08. 2018. | 77,30 % of GDP |
01. 09. 2018. | 77,20 % of GDP |
01. 10. 2018. | 76,50 % of GDP |
01. 11. 2018. | 77,30 % of GDP |
01. 12. 2018. | 76,70 % of GDP |
01. 01. 2019. | 76,70 % of GDP |
01. 02. 2019. | 77,40 % of GDP |
01. 03. 2019. | 78,40 % of GDP |
01. 04. 2019. | 78,80 % of GDP |
01. 05. 2019. | 78,70 % of GDP |
01. 06. 2019. | 78,70 % of GDP |
01. 07. 2019. | 79,00 % of GDP |
01. 08. 2019. | 79,80 % of GDP |
01. 09. 2019. | 79,00 % of GDP |
01. 10. 2019. | 78,30 % of GDP |
01. 11. 2019. | 77,70 % of GDP |
01. 12. 2019. | 75,80 % of GDP |
01. 01. 2020. | 76,10 % of GDP |
01. 02. 2020. | 76,50 % of GDP |
01. 03. 2020. | 78,40 % of GDP |
01. 04. 2020. | 79,70 % of GDP |
01. 05. 2020. | 81,90 % of GDP |
01. 06. 2020. | 85,50 % of GDP |
01. 07. 2020. | 86,50 % of GDP |
01. 08. 2020. | 88,80 % of GDP |
01. 09. 2020. | 90,60 % of GDP |
01. 10. 2020. | 90,70 % of GDP |
01. 11. 2020. | 88,10 % of GDP |
01. 12. 2020. | 89,30 % of GDP |
01. 01. 2021. | 89,70 % of GDP |
01. 02. 2021. | 90,00 % of GDP |
01. 03. 2021. | 89,10 % of GDP |
01. 04. 2021. | 86,70 % of GDP |
01. 05. 2021. | 84,50 % of GDP |
01. 06. 2021. | 84,00 % of GDP |
01. 07. 2021. | 83,80 % of GDP |
01. 08. 2021. | 82,70 % of GDP |
01. 09. 2021. | 83,00 % of GDP |
01. 10. 2021. | 82,90 % of GDP |
01. 11. 2021. | 81,10 % of GDP |
01. 12. 2021. | 80,30 % of GDP |
01. 01. 2022. | 79,60 % of GDP |
01. 02. 2022. | 79,20 % of GDP |
01. 03. 2022. | 78,50 % of GDP |
01. 04. 2022. | 78,30 % of GDP |
01. 05. 2022. | 78,20 % of GDP |
01. 06. 2022. | 78,00 % of GDP |
01. 07. 2022. | 77,60 % of GDP |
01. 08. 2022. | 77,50 % of GDP |
01. 09. 2022. | 77,10 % of GDP |
01. 10. 2022. | 76,80 % of GDP |
01. 11. 2022. | 74,50 % of GDP |
01. 12. 2022. | 73,50 % of GDP |
01. 01. 2023. | 73,10 % of GDP |
01. 02. 2023. | 73,00 % of GDP |
01. 03. 2023. | 73,00 % of GDP |
01. 04. 2023. | 73,20 % of GDP |
01. 05. 2023. | 73,60 % of GDP |
01. 06. 2023. | 73,60 % of GDP |
01. 07. 2023. | 74,10 % of GDP |
01. 08. 2023. | 74,40 % of GDP |
01. 09. 2023. | 74,40 % of GDP |
01. 10. 2023. | 74,70 % of GDP |
01. 11. 2023. | 73,80 % of GDP |
01. 12. 2023. | 74,40 % of GDP |
01. 01. 2024. | 75,00 % of GDP |
01. 02. 2024. | 75,50 % of GDP |
01. 03. 2024. | 76,00 % of GDP |
01. 04. 2024. | 76,20 % of GDP |
01. 05. 2024. | 76,70 % of GDP |
01. 06. 2024. | 77,80 % of GDP |
01. 07. 2024. | 78,40 % of GDP |
Bruto dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 07. 2024. | 78,4 % of GDP |
01. 06. 2024. | 77,8 % of GDP |
01. 05. 2024. | 76,7 % of GDP |
01. 04. 2024. | 76,2 % of GDP |
01. 03. 2024. | 76 % of GDP |
01. 02. 2024. | 75,5 % of GDP |
01. 01. 2024. | 75 % of GDP |
01. 12. 2023. | 74,4 % of GDP |
01. 11. 2023. | 73,8 % of GDP |
01. 10. 2023. | 74,7 % of GDP |
Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP)
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇧🇷 Državna potrošnja | 532,766 milijardi BRL | 442,787 milijardi BRL | Mjesečno |
🇧🇷 Državni dug | 8,424 Bio. BRL | 8,347 Bio. BRL | Mjesečno |
🇧🇷 Državni proračun | −8,9 % of GDP | −4,6 % of GDP | Godišnje |
🇧🇷 Dug države prema BDP-u | 74,42 % of GDP | 71,68 % of GDP | Godišnje |
🇧🇷 Indeks korupcije | 36 Points | 38 Points | Godišnje |
🇧🇷 Prihodi države | 228,873 milijardi BRL | 190,611 milijardi BRL | Mjesečno |
🇧🇷 Rang korupcije | 104 | 94 | Godišnje |
🇧🇷 vojni troškovi | 22,888 milijardi USD | 20,542 milijardi USD | Godišnje |
🇧🇷 Vrijednost državnog proračuna | −138,256 milijardi BRL | −69,638 milijardi BRL | Mjesečno |
Makro stranice za druge zemlje u Amerika
- 🇦🇷Argentina
- 🇦🇼Aruba
- 🇧🇸Bahami
- 🇧🇧Barbados
- 🇧🇿Belize
- 🇧🇲Bermuda
- 🇧🇴Bolivija
- 🇨🇦Kanada
- 🇰🇾Kajmanski otoci
- 🇨🇱Čile
- 🇨🇴Kolumbija
- 🇨🇷Costa Rica
- 🇨🇺Kuba
- 🇩🇴Dominikanska Republika
- 🇪🇨Ecuador
- 🇸🇻Salvador
- 🇬🇹Guatemala
- 🇬🇾Guyana
- 🇭🇹Haiti
- 🇭🇳Honduras
- 🇯🇲Jamajka
- 🇲🇽Meksiko
- 🇳🇮Nikaragva
- 🇵🇦Panama
- 🇵🇾Paragvaj
- 🇵🇪Peru
- 🇵🇷Puerto Rico
- 🇸🇷Surinam
- 🇹🇹Trinidad i Tobago
- 🇺🇸Sjedinjene Američke Države
- 🇺🇾Urugvaj
- 🇻🇪Venezuela
- 🇦🇬Antigva i Barbuda
- 🇩🇲Dominika
- 🇬🇩Grenada
Što je Bruto dug u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP)
Bruto dug prema BDP-u je ključni makroekonomski pokazatelj koji pruža uvid u fiskalno zdravlje države. Ovaj omjer mjeri ukupni iznos duga koji je država akumulirala u odnosu na njezin bruto domaći proizvod (BDP). Kao jedan od najvažnijih pokazatelja ekonomske stabilnosti, omjer bruto duga prema BDP-u je često analiziran od strane ekonomista, investitora i političkih donositelja odluka kako bi se procijenila održivost državnih financija. Eulerpool, kao profesionalna web-stranica za prikazivanje makroekonomskih podataka, pruža detaljnu analizu ovog pokazatelja kako bi korisnicima omogućila informirane odluke. Omjer bruto duga prema BDP-u može se promatrati kao mjera sposobnosti države da servisira svoj dug. Visoka razina duga u odnosu na BDP može ukazivati na probleme s dugoročnom održivošću duga, dok niži omjer signalizira stabilnije fiskalne pozicije. Ovaj pokazatelj nije samo važan za razumijevanje trenutačne ekonomske situacije već i za predviđanje budućih ekonomskih trendova. Jedan od ključnih faktora koji utječu na omjer bruto duga prema BDP-u jest fiskalna politika države. Kroz različite proračunske mjere, vlade mogu pokušati smanjiti razinu duga kroz povećanje prihoda ili smanjenje rashoda. Fiskalna politika koja se fokusira na jačanje gospodarskog rasta može također pozitivno utjecati na ovaj omjer jer povećani BDP smanjuje relativni udio duga. Monetarna politika također igra značajnu ulogu u utjecaju na ovaj omjer. Na primjer, niski kamatni troškovi mogu smanjiti teret servisiranja duga, omogućujući vladama veću fiskalnu fleksibilnost. S druge strane, visoke kamatne stope mogu povećati trošak duga, stvarajući dodatne izazove za zemlje s visokim razinama duga. Osim unutarnjih politika, vanjski faktori također mogu značajno utjecati na omjer bruto duga prema BDP-u. Globalne gospodarske promjene, promjene u deviznim tečajevima i međunarodni trgovinski odnosi mogu djelovati kao vanjski šokovi koji utječu na gospodarski rast i fiskalnu stabilnost. Na primjer, zemlje koje se snažno oslanjaju na izvoz mogu biti podložne šokovima na međunarodnim tržištima, što može utjecati na njihov BDP i sposobnost servisiranja duga. Povijesno gledano, primjeri zemalja s različitim razinama omjera bruto duga prema BDP-u pružaju korisne lekcije. Zemlje poput Japana mogu imati vrlo visoke razine duga, ali zahvaljujući svojim snažnim institucionalnim strukturama i niskim kamatnim stopama, uspijevaju održati stabilnost. S druge strane, zemlje s slabijim institucijama mogu se suočiti s ozbiljnim fiskalnim krizama kada omjer duga prema BDP-u postane previsok. Visoki omjer bruto duga prema BDP-u može imati dugoročne implikacije na gospodarski razvoj zemlje. Može smanjiti sposobnost vlade da investira u ključne sektore poput obrazovanja, zdravstva i infrastrukture. Smanjena javna ulaganja mogu na kraju negativno utjecati na gospodarski rast, stvarajući začarani krug koji je teško prekinuti. Ipak, važnost omjera bruto duga prema BDP-u varira među zemljama budući da se ekonomske strukture i institucionalni okviri razlikuju. Važno je sagledati ovaj pokazatelj u kontekstu šire slike ekonomskog sustava svake pojedine zemlje. Na primjer, zemlje s visokim stupnjem diverzifikacije gospodarstva i snažnim fiskalnim okvirima mogu se bolje nositi s visokim razinama duga u usporedbi s onima koje se oslanjaju na manji broj sektora. Eulerpool pruža detaljne i ažurirane podatke o omjeru bruto duga prema BDP-u za različite zemlje, omogućujući korisnicima detaljnu usporedbu i analizu. Naš sustav omogućava praćenje povijesnih podataka, identifikaciju trendova i procjenu utjecaja različitih ekonomskih politika na ovaj ključni makroekonomski pokazatelj. Konačno, analiza bruto duga prema BDP-u zahtijeva holistički pristup, uzimajući u obzir širok spektar ekonomskih faktora. Naša platforma na Eulerpool-u omogućuje korisnicima pristup sveobuhvatnim alatima za analizu, pomažući im da donesu informirane odluke na temelju pouzdanih podataka. Bilo da ste investitor, donositelj političkih odluka ili istraživač, razumijevanje omjera bruto duga prema BDP-u je ključno za evaluaciju fiskalne održivosti i planiranje budućih ekonomskih strategija.