Učini najbolje investicije svog života

Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
🇽🇰

Kosovo Stopa nezaposlenosti mladih

Tečaj

21,4 %
Promjena +/-
-16,6 %
Promjena %
-55,89 %

Trenutna vrijednost Stopa nezaposlenosti mladih u Kosovo iznosi 21,4 %. Stopa nezaposlenosti mladih u Kosovo smanjila se na 21,4 % dana 01. 01. 2022., nakon što je iznosila 38 % dana 01. 01. 2021.. Od 01. 01. 2012. do 01. 01. 2023., prosječni BDP u Kosovo je bio 47,13 %. Najviša vrijednost ikada postignuta je na 01. 01. 2014. s 61,00 %, dok je najniža vrijednost zabilježena na 01. 01. 2023. s 17,30 %.

Izvor: Kosovo Agency of Statistics

Stopa nezaposlenosti mladih

  • Max

Stopa nezaposlenosti mladih

Stopa nezaposlenosti mladih Povijest

DatumVrijednost
01. 01. 2022.21,4 %
01. 01. 2021.38 %
01. 01. 2020.49,1 %
01. 01. 2019.49,4 %
01. 01. 2018.55,4 %
01. 01. 2017.52,7 %
01. 01. 2016.52,4 %
01. 01. 2015.57,7 %
01. 01. 2014.61 %
01. 01. 2013.55,9 %
1
2

Slični makroekonomski pokazatelji za Stopa nezaposlenosti mladih

ImeTrenutnoPrethodniFrekvencija
🇽🇰
Nezaposlene osobe
49.6 49.102 Mjesečno
🇽🇰
Populacija
1,756 mil. 1,773 mil. Godišnje
🇽🇰
Stopa nezaposlenosti
10,9 %12,6 %Godišnje
🇽🇰
Stopa zaposlenosti
36,3 %33,8 %Godišnje
🇽🇰
Stopa zaposlenosti
40,7 %38,6 %Godišnje

Što je Stopa nezaposlenosti mladih

Stopa nezaposlenosti mladih predstavlja ključni makroekonomski pokazatelj koji odražava ekonomsko zdravlje i održivost budućnosti jedne zemlje. Kod eulerpool, naš cilj je pružiti detaljne i precizne informacije o makroekonomskim podacima, a jednim od ključnih aspekata tih podataka svakako se smatra i praćenje stope nezaposlenosti mladih. Stopa nezaposlenosti mladih odnosi se na postotak radno sposobnih mladih osoba (obično u dobi od 15 do 24 godine) koje aktivno traže posao, ali ne mogu pronaći zaposlenje. Povećana stopa nezaposlenosti mladih može imati ozbiljne posljedice za gospodarstvo i društvo. Ona ukazuje na nepravilnosti na tržištu rada, nedostatak prilika za mlade te može odražavati strukturne probleme u obrazovnom sustavu i gospodarskoj politici. Dugotrajna nezaposlenost mladih rezultira smanjenjem radne snage koja ulazi na tržište rada, gubitkom potencijalnog znanja i inovacija koji bi ti mladi ljudi mogli donijeti društvu, te općenito negativnim učincima na ekonomski rast. Niska stopa nezaposlenosti mladih, s druge strane, obično upućuje na zdravo gospodarstvo koje uspijeva integrirati mlade ljude u tržište rada. To često znači da obrazovni sustav dobro priprema mlade ljude za potrebe radnog tržišta te da postoji dovoljno radnih mjesta koja odgovaraju njihovim kvalifikacijama. Finansijska stabilnost i napredak tih mladih ljudi vode do veće potrošnje, jačanja srednje klase i ukupnog gospodarskog prosperiteta. Povijesno gledano, Hrvatska je često imala višu stopu nezaposlenosti mladih nego prosjek Europske unije. Faktori koji doprinose visokoj nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj uključuju manjak radnih mjesta koji odgovaraju kvalifikacijama i vještinama mladih, neprilagođen obrazovni sustav, te nekonkurentno tržište rada zbog raznih regulatornih ograničenja. Industrijski sektori koji zapošljavaju najveći broj mladih ljudi često su oni koji nude nisku sigurnost radnog mjesta i manju mogućnost napredovanja, što dodatno doprinosi nesigurnosti među mladima. U vrijeme ekonomske krize, stopa nezaposlenosti mladih može drastično porasti, jer mladi radnici često postaju prve žrtve otpuštanja. Financijska kriza 2008. godine i kasnija europska dužnička kriza ostavili su trajan trag na zapošljavanje mladih, povećavajući stopu nezaposlenosti mladih u mnogim državama, uključujući i Hrvatsku. Povratak na niže stope nezaposlenosti mladih obično zahtijeva ciljane intervencije u obliku reformi politika tržišta rada, poticaja za otvaranje radnih mjesta za mlade te unapređenja obrazovnog sustava. Eulerpool prezentira detaljne podatke o kretanjima stope nezaposlenosti mladih kako bi analizama pridonijeli boljem razumijevanju i djelotvornijim mjerama politika. Prikupljeni podaci se temelje na čvrstim metodološkim osnovama, uključujući informacije s nacionalnih statističkih zavoda, Eurostata i drugih relevantnih institucija. Redovita ažuriranja i analize osiguravaju da korisnici našeg portala uvijek imaju pristup najnovijim informacijama. Analizirajući stopu nezaposlenosti mladih, važno je također uzeti u obzir demografske trendove. U Hrvatskoj se suočavamo s problemom depopulacije, što dodatno otežava situaciju. Mladi ljudi često emigriraju u potrazi za boljim prilikama, što stvara dodatni manjak radne snage kod kuće. Taj trend može se pratiti kroz migracijske podatke i demografske statistike, koji su također dostupni na našoj platformi. Jedno od potencijalnih rješenja za smanjenje stope nezaposlenosti mladih je jačanje poduzetničkih programa, stimuliranje samozapošljavanja te podrška start-up kulturi. Pružanje mentorstva, financijske potpore i olakšica za mlade poduzetnike može značajno doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta. Drugo rješenje može biti poticanje suradnje između poslodavaca i obrazovnih ustanova kako bi se osiguralo da se obrazovni programi bolje usklađuju s potrebama tržišta rada. Također, važno je poticati mlade na dodatno obrazovanje i stjecanje novih vještina, posebno u sektorima koji su u rastu, kao što su informacijske tehnologije, zelena ekonomija, zdravstvena industrija i slični sektori. Programi stručne prakse, pripravništva i cjeloživotno učenje mogu igrati ključnu ulogu u tome. Na eulerpool platformi, korisnici mogu pratiti sve ove aspekte kroz naš sveobuhvatni sustav vizualizacije podataka, analize i trendova. Naša sposobnost prikupljanja i analize detaljnih i egzaktnih podataka čini nas pouzdanim izvorom informacija za profesionalce u različitim sektorima, od gospodarstvenika, analitičara, donositelja politika do akademske zajednice. U konačnici, praćenje stope nezaposlenosti mladih nije samo pitanje statistike, već ključno za razumijevanje šire ekonomske i socijalne dinamike. Kod eulerpool predani smo osiguravanju da naši korisnici imaju pristup najtočnijim i najnovijim podacima, koji su neophodni za donošenje informiranih odluka i izradu učinkovitih strategija za budući gospodarski razvoj.