Terminal Access

Učini najbolje investicije svog života

Bloomberg Fair Value
20M Securities
50Y History
10Y Estimates
8.000+ News Daily
Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
🇱🇻

Latvija Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva

Tečaj

458,474 mil. EUR
Promjena +/-
-14,123 mil. EUR
Promjena %
-3,03 %

Trenutna vrijednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva u Latvija iznosi 458,474 mil. EUR. Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva u Latvija smanjio se na 458,474 mil. EUR dana 01. 12. 2024., nakon što je bio 472,597 mil. EUR dana 01. 09. 2024.. Od 01. 03. 1995. do 01. 12. 2024., prosječni BDP u Latvija bio je 358,59 mil. EUR. Sva vremena najviša vrijednost postignuta je dana 01. 09. 2007. s 825,40 mil. EUR, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 1995. s 120,42 mil. EUR.

Izvor: Central Statistical Bureau of Latvia

Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva

  • Max

BDP iz građevinskog sektora

Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva Povijest

DatumVrijednost
01. 12. 2024.458,474 mil. EUR
01. 09. 2024.472,597 mil. EUR
01. 06. 2024.389,227 mil. EUR
01. 03. 2024.243,635 mil. EUR
01. 12. 2023.513,637 mil. EUR
01. 09. 2023.512,679 mil. EUR
01. 06. 2023.399,755 mil. EUR
01. 03. 2023.253,249 mil. EUR
01. 12. 2022.410,161 mil. EUR
01. 09. 2022.440,949 mil. EUR
1
2
3
4
5
...
12

Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva

ImeTrenutnoPrethodniFrekvencija
🇱🇻
BDP iz poljoprivrede
218,667 mil. EUR297,801 mil. EURKvartal
🇱🇻
BDP iz proizvodnje
774,776 mil. EUR787,784 mil. EURKvartal
🇱🇻
BDP iz rudarstva
183,302 mil. EUR194,532 mil. EURKvartal
🇱🇻
BDP po glavi stanovnika
16.703,9 USD16.406,65 USDGodišnje
🇱🇻
BDP po glavi stanovnika PPP
38.333,17 USD37.651,02 USDGodišnje
🇱🇻
BDP po stalnim cijenama
8,351 milijardi EUR8,48 milijardi EURKvartal
🇱🇻
BIP
42,25 milijardi USD38,02 milijardi USDGodišnje
🇱🇻
BIP iz javne uprave
650,268 mil. EUR570,892 mil. EURKvartal
🇱🇻
BIP iz transportnog sektora
433,228 mil. EUR458,735 mil. EURKvartal
🇱🇻
BIP iz usluga
1,523 milijardi EUR1,543 milijardi EURKvartal
🇱🇻
Bruto investicije u dugotrajnu imovinu
2,009 milijardi EUR2,043 milijardi EURKvartal
🇱🇻
Bruto nacionalni dohodak
10,995 milijardi EUR10,123 milijardi EURKvartal
🇱🇻
Godišnja stopa rasta BDP-a
−0,4 %−1 %Kvartal
🇱🇻
Rast BDP-a u cijeloj godini
−0,4 %2,9 %Godišnje
🇱🇻
Stopa rasta BDP
0,1 %−0,2 %Kvartal

Što je Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva

BDP iz građevinskog sektora: Ključni pokretač makroekonomskog razvoja Na portalu eulerpool, možemo razumjeti kako različiti sektori doprinosi ukupnom ekonomskom rastu, a jedan od ključnih sektora koji značajno doprinosi bruto domaćem proizvodu (BDP) je građevinski sektor. Struktura i dinamika BDP-a iz građevinskog sektora daje nam jasniji uvid u makroekonomske trendove i procese, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama diljem svijeta. Ovaj sektor nije samo osnovni pokretač ekonomskih aktivnosti već ima i ključnu ulogu u oblikovanju infrastrukture potrebne za dugoročni gospodarski razvoj. Što je BDP iz građevinskog sektora? Bruto domaći proizvod iz građevinskog sektora odnosi se na ukupnu vrijednost svih građevinskih aktivnosti koje su unutar jedne godine obavljene u nekoj zemlji. To uključuje sve građevinske projekte od izgradnje stambenih zgrada, poslovnih objekata, javne infrastrukture poput cesta i mostova, pa do industrijskih postrojenja i drugih građevinskih zahvata. Kalkulacija BDP-a iz ovog sektora temelji se na ukupnoj novčanoj vrijednosti završene građevinske proizvodnje do dodane vrijednosti koju ta proizvodnja generira. Značaj građevinskog sektora u ukupnom gospodarstvu Građevinski sektor ima višestruku ulogu u ekonomiji. Osim što izravno doprinosi ukupnom BDP-u, indirektno utječe na mnoge druge sektore poput industrije, trgovine, prijevoza i financijskih usluga. Na primjer, potražnja za građevinskim materijalima stimulira rast i proizvodnju u industrijskom sektoru, dok izgradnja novih trgovačkih centara može potaknuti rast u sektoru maloprodaje i usluga. Također, rast građevinskog sektora može pokrenuti nove investicije te otvoriti nova radna mjesta, čime se potiče zaposlenost i smanjuje nezaposlenost. Osim toga, visok stupanj građevinske djelatnosti obično ukazuje na optimizam investitora i povjerenje u ekonomsku stabilnost i rast zemlje. Tijekom razdoblja ekonomske ekspanzije često svjedočimo povećanom broju investicija u građevinski sektor, dok se tijekom recesije broj takvih investicija smanjuje kao rezultat pada potražnje i opreznosti investitora. Faktori koji utječu na BDP iz građevinskog sektora Nekoliko ključnih faktora može utjecati na varijacije i trendove u BDP-u iz građevinskog sektora, uključujući: 1. **Vladine politike i regulacije**: Propisi o gradnji, porezne olakšice, subvencije i urbanistički planovi mogu značajno utjecati na opseg i tempo građevinskih aktivnosti. 2. **Makroekonomski uvjeti**: Šire ekonomske okolnosti, uključujući stopu rasta BDP-a, inflaciju, kamatne stope i dostupnost kredita, također imaju značajan utjecaj na građevinski sektor. 3. **Demografski trendovi**: Mjesta s brzim demografskim rastom obično trebaju više stambenih i infrastrukturnih objekata, što potiče rast građevinskog sektora. 4. **Tehnološke inovacije**: Uvođenje novih tehnologija i inovacija u građevinski sektor može povećati efikasnost, smanjiti troškove i povećati produktivnost građevinskih projekata. 5. **Investicijska klima**: Povjerenje investitora i dostupnost financiranja ključni su faktori koji potiču ulaganja u nove građevinske projekte. Primjeri iz prakse Hrvatska je dobar primjer zemlje u kojoj građevinski sektor ima značajan utjecaj na ukupni BDP. Tijekom proteklih desetljeća, nekoliko ključnih građevinskih projekata, kao što su izgradnja autocesta, sportskih objekata i turističke infrastrukture, značajno su doprinijeli ekonomskom razvoju zemlje. Posebno je važno naglasiti ulogu građevinskog sektora u razvoju turizma, koji je također jedan od ključnih sektora hrvatskog gospodarstva. Izgradnja novih hotelskih kapaciteta, marina, sportskih i rekreacijskih centara izravno doprinosi povećanju turističkog prometa i prihoda. Izazovi i prilike Iako građevinski sektor igra ključnu ulogu u ekonomskom razvoju, suočava se i s brojnim izazovima. Problematična područja uključuju nedostatak kvalificirane radne snage, visok stupanj birokracije, kašnjenja u realizaciji projekata i složenost urbanističkih i građevinskih procesa. Međutim, tu su i brojne prilike za rast i razvoj, uključujući korištenje novih tehnologija kao što su BIM (Building Information Modeling), zelene građevine i održiva arhitektura, čime se može povećati ekonomska efikasnost i ekološka održivost građevinskog sektora. Zaključak Na portalu eulerpool kontinuirano pratimo BDP iz građevinskog sektora kako bismo pružili točne i ažurirane podatke koji pomažu u boljem razumijevanju ekonomskih trendova. Građevinski sektor je ključni element svakog gospodarstva, s velikim potencijalom za pokretanje rasta, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje kvalitete života. Razumijevanje dinamike i faktora koji utječu na BDP iz građevinskog sektora ključno je za donošenje ispravnih ekonomskih odluka i planiranje održivog razvoja u budućnosti.