Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Latvija Bilanca banke
Tečaj
Trenutna vrijednost Bilanca banke u Latvija je 28,135 milijardi EUR. Bilanca banke u Latvija smanjila se na 28,135 milijardi EUR dana 01. 06. 2024., nakon što je bila 28,248 milijardi EUR dana 01. 05. 2024.. Od 01. 06. 2010. do 01. 06. 2024., prosječni BDP u Latvija bio je 27,24 milijardi EUR. Najviša vrijednost svih vremena dosegnuta je dana 01. 11. 2015. s 32,74 milijardi EUR, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 2020. s 21,50 milijardi EUR.
Bilanca banke ·
Max
Bilanca banaka | |
---|---|
01. 06. 2010. | 29,71 milijardi EUR |
01. 07. 2010. | 29,54 milijardi EUR |
01. 08. 2010. | 29,90 milijardi EUR |
01. 09. 2010. | 29,47 milijardi EUR |
01. 10. 2010. | 29,56 milijardi EUR |
01. 11. 2010. | 29,90 milijardi EUR |
01. 12. 2010. | 30,65 milijardi EUR |
01. 01. 2011. | 30,14 milijardi EUR |
01. 02. 2011. | 29,84 milijardi EUR |
01. 03. 2011. | 29,66 milijardi EUR |
01. 04. 2011. | 29,65 milijardi EUR |
01. 05. 2011. | 29,26 milijardi EUR |
01. 06. 2011. | 29,02 milijardi EUR |
01. 07. 2011. | 28,73 milijardi EUR |
01. 08. 2011. | 28,96 milijardi EUR |
01. 09. 2011. | 29,01 milijardi EUR |
01. 10. 2011. | 28,98 milijardi EUR |
01. 11. 2011. | 29,03 milijardi EUR |
01. 12. 2011. | 29,33 milijardi EUR |
01. 01. 2012. | 28,90 milijardi EUR |
01. 02. 2012. | 29,11 milijardi EUR |
01. 03. 2012. | 28,25 milijardi EUR |
01. 04. 2012. | 28,34 milijardi EUR |
01. 05. 2012. | 27,36 milijardi EUR |
01. 06. 2012. | 27,87 milijardi EUR |
01. 07. 2012. | 27,67 milijardi EUR |
01. 08. 2012. | 27,98 milijardi EUR |
01. 09. 2012. | 27,78 milijardi EUR |
01. 10. 2012. | 28,12 milijardi EUR |
01. 11. 2012. | 28,12 milijardi EUR |
01. 12. 2012. | 28,34 milijardi EUR |
01. 01. 2013. | 28,45 milijardi EUR |
01. 02. 2013. | 28,21 milijardi EUR |
01. 03. 2013. | 28,44 milijardi EUR |
01. 04. 2013. | 28,65 milijardi EUR |
01. 05. 2013. | 28,73 milijardi EUR |
01. 06. 2013. | 28,72 milijardi EUR |
01. 07. 2013. | 28,97 milijardi EUR |
01. 08. 2013. | 28,94 milijardi EUR |
01. 09. 2013. | 28,45 milijardi EUR |
01. 10. 2013. | 28,47 milijardi EUR |
01. 11. 2013. | 28,43 milijardi EUR |
01. 12. 2013. | 29,26 milijardi EUR |
01. 01. 2014. | 28,84 milijardi EUR |
01. 02. 2014. | 28,95 milijardi EUR |
01. 03. 2014. | 27,94 milijardi EUR |
01. 04. 2014. | 27,94 milijardi EUR |
01. 05. 2014. | 28,09 milijardi EUR |
01. 06. 2014. | 28,40 milijardi EUR |
01. 07. 2014. | 29,03 milijardi EUR |
01. 08. 2014. | 29,04 milijardi EUR |
01. 09. 2014. | 29,47 milijardi EUR |
01. 10. 2014. | 29,62 milijardi EUR |
01. 11. 2014. | 30,01 milijardi EUR |
01. 12. 2014. | 30,85 milijardi EUR |
01. 01. 2015. | 30,77 milijardi EUR |
01. 02. 2015. | 30,93 milijardi EUR |
01. 03. 2015. | 31,24 milijardi EUR |
01. 04. 2015. | 31,25 milijardi EUR |
01. 05. 2015. | 31,68 milijardi EUR |
01. 06. 2015. | 31,42 milijardi EUR |
01. 07. 2015. | 31,46 milijardi EUR |
01. 08. 2015. | 31,27 milijardi EUR |
01. 09. 2015. | 31,60 milijardi EUR |
01. 10. 2015. | 31,89 milijardi EUR |
01. 11. 2015. | 32,74 milijardi EUR |
01. 12. 2015. | 31,93 milijardi EUR |
01. 01. 2016. | 31,86 milijardi EUR |
01. 02. 2016. | 31,88 milijardi EUR |
01. 03. 2016. | 30,88 milijardi EUR |
01. 04. 2016. | 30,56 milijardi EUR |
01. 05. 2016. | 30,45 milijardi EUR |
01. 06. 2016. | 30,46 milijardi EUR |
01. 07. 2016. | 30,05 milijardi EUR |
01. 08. 2016. | 29,81 milijardi EUR |
01. 09. 2016. | 29,54 milijardi EUR |
01. 10. 2016. | 30,12 milijardi EUR |
01. 11. 2016. | 30,03 milijardi EUR |
01. 12. 2016. | 29,43 milijardi EUR |
01. 01. 2017. | 29,43 milijardi EUR |
01. 02. 2017. | 29,33 milijardi EUR |
01. 03. 2017. | 29,02 milijardi EUR |
01. 04. 2017. | 29,10 milijardi EUR |
01. 05. 2017. | 28,56 milijardi EUR |
01. 06. 2017. | 28,74 milijardi EUR |
01. 07. 2017. | 28,35 milijardi EUR |
01. 08. 2017. | 28,51 milijardi EUR |
01. 09. 2017. | 27,38 milijardi EUR |
01. 10. 2017. | 28,40 milijardi EUR |
01. 11. 2017. | 28,27 milijardi EUR |
01. 12. 2017. | 28,30 milijardi EUR |
01. 01. 2018. | 28,29 milijardi EUR |
01. 02. 2018. | 27,25 milijardi EUR |
01. 03. 2018. | 25,62 milijardi EUR |
01. 04. 2018. | 25,06 milijardi EUR |
01. 05. 2018. | 24,62 milijardi EUR |
01. 06. 2018. | 24,39 milijardi EUR |
01. 07. 2018. | 21,65 milijardi EUR |
01. 08. 2018. | 21,80 milijardi EUR |
01. 09. 2018. | 21,86 milijardi EUR |
01. 10. 2018. | 22,02 milijardi EUR |
01. 11. 2018. | 22,00 milijardi EUR |
01. 12. 2018. | 22,79 milijardi EUR |
01. 01. 2019. | 22,60 milijardi EUR |
01. 02. 2019. | 22,60 milijardi EUR |
01. 03. 2019. | 22,45 milijardi EUR |
01. 04. 2019. | 22,26 milijardi EUR |
01. 05. 2019. | 22,12 milijardi EUR |
01. 06. 2019. | 22,16 milijardi EUR |
01. 07. 2019. | 22,37 milijardi EUR |
01. 08. 2019. | 22,50 milijardi EUR |
01. 09. 2019. | 22,47 milijardi EUR |
01. 10. 2019. | 22,62 milijardi EUR |
01. 11. 2019. | 22,27 milijardi EUR |
01. 12. 2019. | 22,72 milijardi EUR |
01. 01. 2020. | 22,29 milijardi EUR |
01. 02. 2020. | 21,81 milijardi EUR |
01. 03. 2020. | 21,50 milijardi EUR |
01. 04. 2020. | 21,79 milijardi EUR |
01. 05. 2020. | 21,82 milijardi EUR |
01. 06. 2020. | 22,93 milijardi EUR |
01. 07. 2020. | 22,88 milijardi EUR |
01. 08. 2020. | 23,04 milijardi EUR |
01. 09. 2020. | 23,39 milijardi EUR |
01. 10. 2020. | 23,50 milijardi EUR |
01. 11. 2020. | 23,79 milijardi EUR |
01. 12. 2020. | 24,07 milijardi EUR |
01. 01. 2021. | 24,11 milijardi EUR |
01. 02. 2021. | 24,30 milijardi EUR |
01. 03. 2021. | 25,08 milijardi EUR |
01. 04. 2021. | 24,59 milijardi EUR |
01. 05. 2021. | 24,60 milijardi EUR |
01. 06. 2021. | 24,83 milijardi EUR |
01. 07. 2021. | 24,97 milijardi EUR |
01. 08. 2021. | 24,64 milijardi EUR |
01. 09. 2021. | 24,73 milijardi EUR |
01. 10. 2021. | 25,11 milijardi EUR |
01. 11. 2021. | 25,29 milijardi EUR |
01. 12. 2021. | 24,80 milijardi EUR |
01. 01. 2022. | 24,75 milijardi EUR |
01. 02. 2022. | 25,00 milijardi EUR |
01. 03. 2022. | 25,13 milijardi EUR |
01. 04. 2022. | 25,16 milijardi EUR |
01. 05. 2022. | 25,10 milijardi EUR |
01. 06. 2022. | 25,72 milijardi EUR |
01. 07. 2022. | 25,80 milijardi EUR |
01. 08. 2022. | 25,91 milijardi EUR |
01. 09. 2022. | 26,08 milijardi EUR |
01. 10. 2022. | 26,31 milijardi EUR |
01. 11. 2022. | 26,30 milijardi EUR |
01. 12. 2022. | 27,03 milijardi EUR |
01. 01. 2023. | 26,57 milijardi EUR |
01. 02. 2023. | 26,66 milijardi EUR |
01. 03. 2023. | 26,70 milijardi EUR |
01. 04. 2023. | 26,95 milijardi EUR |
01. 05. 2023. | 26,81 milijardi EUR |
01. 06. 2023. | 26,61 milijardi EUR |
01. 07. 2023. | 26,84 milijardi EUR |
01. 08. 2023. | 26,87 milijardi EUR |
01. 09. 2023. | 26,92 milijardi EUR |
01. 10. 2023. | 27,07 milijardi EUR |
01. 11. 2023. | 27,47 milijardi EUR |
01. 12. 2023. | 27,87 milijardi EUR |
01. 01. 2024. | 27,81 milijardi EUR |
01. 02. 2024. | 28,24 milijardi EUR |
01. 03. 2024. | 28,31 milijardi EUR |
01. 04. 2024. | 28,31 milijardi EUR |
01. 05. 2024. | 28,25 milijardi EUR |
01. 06. 2024. | 28,13 milijardi EUR |
Bilanca banke Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 06. 2024. | 28,135 milijardi EUR |
01. 05. 2024. | 28,248 milijardi EUR |
01. 04. 2024. | 28,307 milijardi EUR |
01. 03. 2024. | 28,308 milijardi EUR |
01. 02. 2024. | 28,239 milijardi EUR |
01. 01. 2024. | 27,81 milijardi EUR |
01. 12. 2023. | 27,874 milijardi EUR |
01. 11. 2023. | 27,469 milijardi EUR |
01. 10. 2023. | 27,066 milijardi EUR |
01. 09. 2023. | 26,919 milijardi EUR |
Slični makroekonomski pokazatelji za Bilanca banke
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇱🇻 Bilanca središnje banke | 24,72 milijardi EUR | 24,664 milijardi EUR | Mjesečno |
🇱🇻 Devizne rezerve | 4,669 milijardi USD | 4,527 milijardi USD | Mjesečno |
🇱🇻 Količina novca M2 | 20,963 milijardi EUR | 20,883 milijardi EUR | Mjesečno |
🇱🇻 Krediti privatnom sektoru | 4,14 milijardi EUR | 4,832 milijardi EUR | Mjesečno |
🇱🇻 Monetarna baza M0 | 12,138 milijardi EUR | 11,813 milijardi EUR | Mjesečno |
🇱🇻 Obujam novca M1 | 16,186 milijardi EUR | 15,908 milijardi EUR | Mjesečno |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Bilanca banke
Naslov: Financijska stabilnost i analiza: Balans banaka Dobrodošli na eulerpool, vaš pouzdani izvor za prikaz i analizu makroekonomskih podataka. U današnjem članku, fokusirat ćemo se na jednu od ključnih kategorija makroekonomije – bilancu banaka. Analizirati i razumijeti bankovnu bilancu znači shvatiti financijsku stabilnost i održivost ekonomskog sustava. Ovaj članak pružit će vam detaljan uvid u komponente balance banaka, njihovu važnost i kako one utječu na šire ekonomske tokove. Bilanca banaka je financijski izvještaj koji prikazuje sve što banka posjeduje (imovina) i sve što duguje (obveze), kao i njenu vlastitu kapitalnu osnovu. To je srž svakog sustava financijskog izvještavanja unutar bankovnog sektora. Detaljna analiza bankovnih bilanci može pomoći investitorima, analitičarima i gospodarskim subjektima da donesu informirane odluke zasnovane na stvarnom financijskom stanju banaka. Prvo, važno je razumjeti osnovne komponente bilance banaka. Banke posluju u složenom financijskom okruženju i njihova imovina može uključivati različite vrste instrumenata kao što su gotovina, zajmovi, obveznice i razne vrste financijskih derivata. Gotovina je najlikvidniji oblik imovine i predstavlja osnovu za zadovoljenje kratkoročnih obveza. Zajmovi, s druge strane, čine najveći dio imovine banaka i predstavljaju kredite koje banka odobrava klijentima. Ove vrste kredita mogu biti različitih ročnosti, rizika i kamata. Obveznice koje posjeduju banke su uglavnom financijske hartije od vrijednosti koje im omogućuju stabilne prinose. Ove investicije su važne za stabilnost prihoda banaka. Financijski derivati, kao složeniji instrumenti, pružaju bankama mogućnost za upravljanje rizikom i zaštitu od nepredviđenih tržišnih kretanja. Obveze banaka uključuju depozite štediša, zajmove od drugih financijskih institucija, izdane obveznice i druge obveze. Depoziti su ključna komponenta jer čine osnovu većine transakcija koje banka provodi. Banke moraju mudro upravljati ovim depozitima kako bi osigurale dovoljnu likvidnost i mogućnost isplate klijentima kad god to zatreba. Kapital je još jedna kritična komponenta bilance banaka. Kapital se sastoji od dioničkog kapitala i zadržane dobiti. Ovo je ključni pokazatelj financijske snage banke jer služi kao zaštita protiv neočekivanih gubitaka. Ukupan kapital banke mora biti dovoljno visok da zadovolji regulatorne zahtjeve i osigura dugoročnu stabilnost. Važnost bilance banaka za ekonomsku analizu ne može se dovoljno naglasiti. Stabilnost bankovnog sektora ima ogromne implikacije na širi gospodarski sektor. Poremećaji u bilanci banke, poput pada kvalitete imovine, povećanja loših zajmova ili nenaplativih kredita, mogu imati lančane reakcije na čitavu ekonomiju. Analiza financijskih pokazatelja kao što su omjer kapitala i imovine, omjer loših kredita te neto marža, pružaju ključne uvide u zdravstveno stanje banaka. Primjena regulatornih standarda kao što su Baselski sporazumi (Basel I, II, III) postala je standardna praksa kako bi se osigurala stabilnost banaka. Ovi međunarodni standardi postavljaju zahtjeve za minimalnim kapitalom i omogućuju bankama upravljanje operativnim i tržišnim rizicima. Poštivanje ovih standarda ključni je faktor u očuvanju povjerenja dioničara i klijenata. Prelazeći na širi ekonomski kontekst, stanje bilance banaka može utjecati na kamatne stope, inflaciju, ukupnu ekonomsku aktivnost i stabilnost financijskog sustava. Kada banke imaju snažnu kapitalizaciju i solidnu imovinu, one su u boljoj poziciji da odobravaju kredite pod povoljnijim uvjetima, što može potaknuti investicije i ekonomski rast. S druge strane, financijske poteškoće mogu rezultirati smanjenjem kreditiranja i povećanjem kamatnih stopa, što može negativno utjecati na ekonomske aktivnosti. Na primjer, tijekom financijske krize 2008. godine, mnoge banke su se suočile s enormnim gubicima zbog loših zajmova i padom vrijednosti financijskih instrumenata. Ovo je dovelo do smanjenja kreditne aktivnosti, bankrota nekoliko značajnih financijskih institucija i globalnog ekonomskog pada. Ove lekcije naglašavaju važnost pažljivog praćenja i analize bilanci banaka. Na eulerpoolu, pružamo vam sveobuhvatne podatke i alate za analizu bilance banaka. Naša platforma omogućuje vam da pregledate ključne financijske pokazatelje, uspoređujete različite banke i razumijete makroekonomske trendove. Osim toga, nudimo edukativne resurse kako bi naši korisnici mogli bolje razumjeti složenost financijskih izvještaja i ekonomskih pokazatelja. U zaključku, balans banaka je vitalni pokazatelj ekonomske zdravosti i stabilnosti. Dubinsko razumijevanje komponenti bilance i njihovih utjecaja omogućuje analitičarima i investitorima procjenu financijskog zdravlja banke i njezinog doprinosa širem ekonomskom okruženju. Na eulerpoolu, trudit ćemo se pružiti vam najrelevantnije i najsuvremenije podatke te analitičke alate kako bismo vam pomogli u donošenju informiranih odluka u dinamičnom svijetu makroekonomije. Hvala vam što ste s nama na ovom putovanju razumijevanja financijskih i ekonomskih tokova.