Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Njemačka Injekcija zaliha prirodnog plina
Tečaj
Trenutna vrijednost Injekcija zaliha prirodnog plina u Njemačka je 553,583 GWh/d. Injekcija zaliha prirodnog plina u Njemačka smanjila se na 553,583 GWh/d dana 01. 08. 2024., nakon što je iznosila 654,051 GWh/d dana 01. 07. 2024.. Od 02. 01. 2011. do 12. 08. 2024., prosječni BDP u Njemačka bio je 368,22 GWh/d. Najveća vrijednost zabilježena je dana 31. 10. 2014. s 4.151,15 GWh/d, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 21. 01. 2011. s 0 GWh/d.
Injekcija zaliha prirodnog plina ·
Max
Injekcija zaliha prirodnog plina | |
---|---|
01. 02. 2011. | 35,61 GWh/d |
01. 03. 2011. | 115,48 GWh/d |
01. 04. 2011. | 418,14 GWh/d |
01. 05. 2011. | 383,89 GWh/d |
01. 06. 2011. | 306,94 GWh/d |
01. 07. 2011. | 279,45 GWh/d |
01. 08. 2011. | 218,38 GWh/d |
01. 09. 2011. | 179,19 GWh/d |
01. 10. 2011. | 92,92 GWh/d |
01. 11. 2011. | 58,52 GWh/d |
01. 12. 2011. | 42,55 GWh/d |
01. 01. 2012. | 24,63 GWh/d |
01. 02. 2012. | 23,71 GWh/d |
01. 03. 2012. | 180,50 GWh/d |
01. 04. 2012. | 125,81 GWh/d |
01. 05. 2012. | 266,28 GWh/d |
01. 06. 2012. | 249,70 GWh/d |
01. 07. 2012. | 314,05 GWh/d |
01. 08. 2012. | 324,77 GWh/d |
01. 09. 2012. | 167,74 GWh/d |
01. 10. 2012. | 118,11 GWh/d |
01. 11. 2012. | 26,37 GWh/d |
01. 12. 2012. | 70,94 GWh/d |
01. 01. 2013. | 22,06 GWh/d |
01. 02. 2013. | 105,44 GWh/d |
01. 03. 2013. | 12,15 GWh/d |
01. 04. 2013. | 249,04 GWh/d |
01. 05. 2013. | 583,38 GWh/d |
01. 06. 2013. | 575,57 GWh/d |
01. 07. 2013. | 777,53 GWh/d |
01. 08. 2013. | 550,97 GWh/d |
01. 09. 2013. | 318,79 GWh/d |
01. 10. 2013. | 386,65 GWh/d |
01. 11. 2013. | 63,18 GWh/d |
01. 12. 2013. | 67,44 GWh/d |
01. 01. 2014. | 41,06 GWh/d |
01. 02. 2014. | 37,30 GWh/d |
01. 03. 2014. | 132,75 GWh/d |
01. 04. 2014. | 432,18 GWh/d |
01. 05. 2014. | 454,44 GWh/d |
01. 06. 2014. | 378,81 GWh/d |
01. 07. 2014. | 418,19 GWh/d |
01. 08. 2014. | 535,35 GWh/d |
01. 09. 2014. | 324,82 GWh/d |
01. 10. 2014. | 356,10 GWh/d |
01. 11. 2014. | 53,09 GWh/d |
01. 12. 2014. | 44,08 GWh/d |
01. 01. 2015. | 35,50 GWh/d |
01. 02. 2015. | 8,89 GWh/d |
01. 03. 2015. | 77,43 GWh/d |
01. 04. 2015. | 116,20 GWh/d |
01. 05. 2015. | 571,96 GWh/d |
01. 06. 2015. | 614,83 GWh/d |
01. 07. 2015. | 863,58 GWh/d |
01. 08. 2015. | 703,72 GWh/d |
01. 09. 2015. | 532,78 GWh/d |
01. 10. 2015. | 245,79 GWh/d |
01. 11. 2015. | 300,06 GWh/d |
01. 12. 2015. | 149,44 GWh/d |
01. 01. 2016. | 24,26 GWh/d |
01. 02. 2016. | 26,76 GWh/d |
01. 03. 2016. | 76,57 GWh/d |
01. 04. 2016. | 208,25 GWh/d |
01. 05. 2016. | 800,92 GWh/d |
01. 06. 2016. | 639,36 GWh/d |
01. 07. 2016. | 890,36 GWh/d |
01. 08. 2016. | 710,07 GWh/d |
01. 09. 2016. | 488,55 GWh/d |
01. 10. 2016. | 193,70 GWh/d |
01. 11. 2016. | 24,42 GWh/d |
01. 12. 2016. | 35,21 GWh/d |
01. 01. 2017. | 33,19 GWh/d |
01. 02. 2017. | 69,23 GWh/d |
01. 03. 2017. | 263,58 GWh/d |
01. 04. 2017. | 274,45 GWh/d |
01. 05. 2017. | 676,95 GWh/d |
01. 06. 2017. | 906,20 GWh/d |
01. 07. 2017. | 1.150,07 GWh/d |
01. 08. 2017. | 1.149,27 GWh/d |
01. 09. 2017. | 604,28 GWh/d |
01. 10. 2017. | 682,02 GWh/d |
01. 11. 2017. | 46,27 GWh/d |
01. 12. 2017. | 62,42 GWh/d |
01. 01. 2018. | 65,96 GWh/d |
01. 02. 2018. | 37,16 GWh/d |
01. 03. 2018. | 128,59 GWh/d |
01. 04. 2018. | 629,34 GWh/d |
01. 05. 2018. | 1.186,66 GWh/d |
01. 06. 2018. | 857,25 GWh/d |
01. 07. 2018. | 956,86 GWh/d |
01. 08. 2018. | 1.120,16 GWh/d |
01. 09. 2018. | 634,47 GWh/d |
01. 10. 2018. | 684,19 GWh/d |
01. 11. 2018. | 79,56 GWh/d |
01. 12. 2018. | 93,16 GWh/d |
01. 01. 2019. | 69,18 GWh/d |
01. 02. 2019. | 89,21 GWh/d |
01. 03. 2019. | 318,25 GWh/d |
01. 04. 2019. | 656,46 GWh/d |
01. 05. 2019. | 723,59 GWh/d |
01. 06. 2019. | 978,28 GWh/d |
01. 07. 2019. | 443,46 GWh/d |
01. 08. 2019. | 607,22 GWh/d |
01. 09. 2019. | 260,59 GWh/d |
01. 10. 2019. | 150,35 GWh/d |
01. 11. 2019. | 90,41 GWh/d |
01. 12. 2019. | 125,04 GWh/d |
01. 01. 2020. | 28,74 GWh/d |
01. 02. 2020. | 54,72 GWh/d |
01. 03. 2020. | 74,12 GWh/d |
01. 04. 2020. | 525,04 GWh/d |
01. 05. 2020. | 569,55 GWh/d |
01. 06. 2020. | 375,41 GWh/d |
01. 07. 2020. | 277,38 GWh/d |
01. 08. 2020. | 372,14 GWh/d |
01. 09. 2020. | 231,15 GWh/d |
01. 10. 2020. | 108,93 GWh/d |
01. 11. 2020. | 96,16 GWh/d |
01. 12. 2020. | 45,14 GWh/d |
01. 01. 2021. | 57,48 GWh/d |
01. 02. 2021. | 115,45 GWh/d |
01. 03. 2021. | 196,60 GWh/d |
01. 04. 2021. | 255,62 GWh/d |
01. 05. 2021. | 545,83 GWh/d |
01. 06. 2021. | 879,91 GWh/d |
01. 07. 2021. | 786,03 GWh/d |
01. 08. 2021. | 953,66 GWh/d |
01. 09. 2021. | 759,69 GWh/d |
01. 10. 2021. | 559,79 GWh/d |
01. 11. 2021. | 192,80 GWh/d |
01. 12. 2021. | 266,29 GWh/d |
01. 01. 2022. | 184,03 GWh/d |
01. 02. 2022. | 142,97 GWh/d |
01. 03. 2022. | 631,83 GWh/d |
01. 04. 2022. | 842,54 GWh/d |
01. 05. 2022. | 1.206,75 GWh/d |
01. 06. 2022. | 1.063,69 GWh/d |
01. 07. 2022. | 909,51 GWh/d |
01. 08. 2022. | 1.344,32 GWh/d |
01. 09. 2022. | 711,71 GWh/d |
01. 10. 2022. | 728,02 GWh/d |
01. 11. 2022. | 212,27 GWh/d |
01. 12. 2022. | 327,33 GWh/d |
01. 01. 2023. | 175,06 GWh/d |
01. 02. 2023. | 106,50 GWh/d |
01. 03. 2023. | 178,52 GWh/d |
01. 04. 2023. | 366,27 GWh/d |
01. 05. 2023. | 723,48 GWh/d |
01. 06. 2023. | 470,66 GWh/d |
01. 07. 2023. | 657,27 GWh/d |
01. 08. 2023. | 588,03 GWh/d |
01. 09. 2023. | 266,94 GWh/d |
01. 10. 2023. | 388,27 GWh/d |
01. 11. 2023. | 103,09 GWh/d |
01. 12. 2023. | 215,46 GWh/d |
01. 01. 2024. | 148,95 GWh/d |
01. 02. 2024. | 106,67 GWh/d |
01. 03. 2024. | 158,14 GWh/d |
01. 04. 2024. | 313,82 GWh/d |
01. 05. 2024. | 488,52 GWh/d |
01. 06. 2024. | 711,17 GWh/d |
01. 07. 2024. | 654,05 GWh/d |
01. 08. 2024. | 553,58 GWh/d |
Injekcija zaliha prirodnog plina Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 08. 2024. | 553,583 GWh/d |
01. 07. 2024. | 654,051 GWh/d |
01. 06. 2024. | 711,172 GWh/d |
01. 05. 2024. | 488,519 GWh/d |
01. 04. 2024. | 313,824 GWh/d |
01. 03. 2024. | 158,145 GWh/d |
01. 02. 2024. | 106,667 GWh/d |
01. 01. 2024. | 148,954 GWh/d |
01. 12. 2023. | 215,462 GWh/d |
01. 11. 2023. | 103,094 GWh/d |
Slični makroekonomski pokazatelji za Injekcija zaliha prirodnog plina
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇩🇪 Inventar zaliha prirodnog plina | 222,052 TWh | 222,482 TWh | frequency_daily |
🇩🇪 Iskorištavanje zaliha prirodnog plina | 479,9 GWh/d | 436,9 GWh/d | frequency_daily |
🇩🇪 Kapacitet zapremine prirodnog plina | 251,442 TWh | 251,442 TWh | frequency_daily |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Injekcija zaliha prirodnog plina
Naravni plinski stoč, poznatiji kao 'Injekcija zaliha prirodnog plina', predstavlja ključnu komponentu u makroekonomskim analizama i tržišnim strategijama. Eulerpool, kao profesionalna web stranica za prikaz makroekonomskih podataka, prepoznaje važnost razumijevanja ove složene teme kako bi našim korisnicima pružila točne i blagovremene informacije. U ovom članku ćemo detaljno razmotriti mehanizme, faktore utjecaja i značaj 'Injekcije zaliha prirodnog plina' za hrvatsko gospodarstvo i šire tržište prirodnog plina. Prirodni plin je jedan od ključnih energenata u suvremenom svijetu, koristeći se u generiranju električne energije, grijanju domaćinstava, kao i u industrijskim procesima. Sezonske promjene potražnje za prirodnim plinom zahtijevaju pažljivo planiranje i upravljanje zalihama, pri čemu injekcija plina igra presudnu ulogu. Injekcija prirodnog plina odnosi se na proces ubrizgavanja i pohrane viška plina u podzemna skladišta tijekom razdoblja niske potražnje, obično tijekom proljeća i ljeta. Ovaj postupak omogućava balansiranje opskrbe i potražnje, što je ključno za stabilnost tržišta plina i cijena. Jedan od glavnih faktora koji utječu na razinu injekcije prirodnog plina je vremenska prognoza. Hladnija zima povećava potražnju za grijanje, smanjujući dostupne zalihe i zahtijevajući veće injekcije tijekom toplijih mjeseci kako bi se osigurala adekvatna opskrba sljedeće zime. S druge strane, blaža zima smanjuje potražnju i ostavlja više plina u skladištima, što može smanjiti potrebu za velikim injekcijama ljeti. Uzimajući u obzir promjene klime i njen utjecaj na sezonalnost, prognoze i planiranje skladišta prirodnog plina postaju sve složeniji. Cijene prirodnog plina na tržištima također značajno utječu na odluke o injekcijama. Kada su cijene niske, kompanijama može biti isplativije povećati injekcije kako bi iskoristili prednost povoljnih cijena, pohranjujući plin za buduću prodaju po višim cijenama. S druge strane, visoke cijene mogu potaknuti kompanije da prodaju više plina odmah, smanjujući količine koje se ubacuju u skladišta. Tržišna likvidnost i volatilnost stoga direktno utječu na strategije injekcija i globalnu ponudu prirodnog plina. Tehnološki napredak također igra važnu ulogu u procesu injekcije zaliha prirodnog plina. Nova istraživanja i razvoj tehnologija omogućavaju efikasnije metode pohrane plina, povećavajući kapacitet skladišta i smanjujući gubitke. Primjena novih tehnologija može smanjiti troškove i povećati sigurnost operacija ubrizgavanja, što je od strateškog značaja za osiguranje stabilne i pouzdane opskrbe prirodnim plinom. Regulatorni okvir i politika također su instrumentalni za dinamiku injekcije zaliha prirodnog plina. Vlade i regulatori postavljaju pravila i standarde koji utječu na operacije skladištenja i ubrizgavanja, kao i na kapacitete skladištenja koje kompanije moraju održavati. U tom kontekstu, energetska politika EU-a, koja sve više teži energetskoj tranziciji prema održivijim izvorima, može imati značajan utjecaj na dugoročne strategije skladištenja i upotrebe prirodnog plina. Makroekonomski učinci injekcija zaliha prirodnog plina na gospodarstvo su višeznačni. Stabilne i adekvatne zalihe plina su od ključne važnosti za održavanje niskih i predvidljivih cijena energije, što može potaknuti gospodarski rast i stabilnost. Nedovoljne zalihe mogu dovesti do rasta cijena energije, što negativno utječe na industriju, poslovanje i domaćinstva, povećavajući inflaciju i smanjujući kupovnu moć. Nadalje, sigurnost opskrbe prirodnim plinom je kritična za energetsku sigurnost države, smanjujući ovisnost o vanjskim izvorima energije. Interakcija između domaćih i međunarodnih tržišta prirodnog plina također ima veliki utjecaj na strategije injekcije. Hrvatska, kao dio europskog energetskog sustava, mora uzeti u obzir geopolitičke čimbenike, trgovinske odnose i međunarodnu politiku energije. Poremećaji u opskrbi izvan Hrvatske mogu izravno utjecati na domaće zalihe i cijene, čineći međunarodne odnose i trgovinu plinom vitalnim dijelom makroekonomske analize. U konačnici, razumijevanje dinamike injekcija zaliha prirodnog plina zahtijeva sveobuhvatnu analizu različitih faktora i njihovih međusobnih interakcija. Eulerpool se posvećuje pružanju najtočnijih i najnovijih podataka kako bi naši korisnici mogli donositi informirane odluke temeljem detaljnih makroekonomskih informacija. Kroz kontinuirano praćenje tržišta i stručno analiziranje podataka, omogućavamo našim korisnicima da bolje razumiju složene procese na tržištu prirodnog plina i optimiziraju svoje portfelje i strategije. Nadamo se da će ovaj detaljan uvid u 'Injekcije zaliha prirodnog plina' biti koristan alat za sve naše korisnike, pomažući im u navigaciji kroz složeni svijet energetskih tržišta i makroekonomskih analiza. Eulerpool će i dalje nastojati pružiti najvrednije uvide i podatke, podržavajući naše korisnike u ostvarivanju njihovih poslovnih i investicijskih ciljeva.