Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Njemačka Stopa zaposlenosti
Tečaj
Trenutna vrijednost Stopa zaposlenosti u Njemačka iznosi 77,4 %. Stopa zaposlenosti u Njemačka porasla je na 77,4 % na dan 01. 06. 2024., nakon što je bila 77,1 % na dan 01. 03. 2024.. Od 01. 06. 1992. do 01. 09. 2024., prosječni BDP u Njemačka iznosio je 69,75 %. Najviša vrijednost svih vremena dostignuta je na dan 01. 12. 2023. s 77,50 %, dok je najniža vrijednost zabilježena na dan 01. 03. 1997. s 63,40 %.
Stopa zaposlenosti ·
Max
Stopa zaposlenosti | |
---|---|
01. 06. 1992. | 66,60 % |
01. 09. 1992. | 66,40 % |
01. 12. 1992. | 66,10 % |
01. 03. 1993. | 65,30 % |
01. 06. 1993. | 65,10 % |
01. 09. 1993. | 65,20 % |
01. 12. 1993. | 65,10 % |
01. 03. 1994. | 64,60 % |
01. 06. 1994. | 64,70 % |
01. 09. 1994. | 64,90 % |
01. 12. 1994. | 64,90 % |
01. 03. 1995. | 64,50 % |
01. 06. 1995. | 64,70 % |
01. 09. 1995. | 64,80 % |
01. 12. 1995. | 64,60 % |
01. 03. 1996. | 64,00 % |
01. 06. 1996. | 64,10 % |
01. 09. 1996. | 64,20 % |
01. 12. 1996. | 63,90 % |
01. 03. 1997. | 63,40 % |
01. 06. 1997. | 63,60 % |
01. 09. 1997. | 63,90 % |
01. 12. 1997. | 63,80 % |
01. 03. 1998. | 63,60 % |
01. 06. 1998. | 63,70 % |
01. 09. 1998. | 64,30 % |
01. 12. 1998. | 64,40 % |
01. 03. 1999. | 64,30 % |
01. 06. 1999. | 64,80 % |
01. 09. 1999. | 65,20 % |
01. 12. 1999. | 65,20 % |
01. 03. 2000. | 65,00 % |
01. 06. 2000. | 65,30 % |
01. 09. 2000. | 65,60 % |
01. 12. 2000. | 65,60 % |
01. 03. 2001. | 65,30 % |
01. 06. 2001. | 65,70 % |
01. 09. 2001. | 65,80 % |
01. 12. 2001. | 65,60 % |
01. 03. 2002. | 65,10 % |
01. 06. 2002. | 65,40 % |
01. 09. 2002. | 65,50 % |
01. 12. 2002. | 65,20 % |
01. 03. 2003. | 64,70 % |
01. 06. 2003. | 64,90 % |
01. 09. 2003. | 65,10 % |
01. 12. 2003. | 64,80 % |
01. 03. 2004. | 64,30 % |
01. 06. 2004. | 64,30 % |
01. 09. 2004. | 65,00 % |
01. 12. 2004. | 65,10 % |
01. 03. 2005. | 64,90 % |
01. 06. 2005. | 65,30 % |
01. 09. 2005. | 65,70 % |
01. 12. 2005. | 65,90 % |
01. 03. 2006. | 66,00 % |
01. 06. 2006. | 67,00 % |
01. 09. 2006. | 67,70 % |
01. 12. 2006. | 67,90 % |
01. 03. 2007. | 68,10 % |
01. 06. 2007. | 68,70 % |
01. 09. 2007. | 69,50 % |
01. 12. 2007. | 69,60 % |
01. 03. 2008. | 69,40 % |
01. 06. 2008. | 69,70 % |
01. 09. 2008. | 70,60 % |
01. 12. 2008. | 70,70 % |
01. 03. 2009. | 69,70 % |
01. 06. 2009. | 70,20 % |
01. 09. 2009. | 70,30 % |
01. 12. 2009. | 71,10 % |
01. 03. 2010. | 70,40 % |
01. 06. 2010. | 71,10 % |
01. 09. 2010. | 71,60 % |
01. 12. 2010. | 71,90 % |
01. 03. 2011. | 71,70 % |
01. 06. 2011. | 72,60 % |
01. 09. 2011. | 73,00 % |
01. 12. 2011. | 73,50 % |
01. 03. 2012. | 72,30 % |
01. 06. 2012. | 72,90 % |
01. 09. 2012. | 73,30 % |
01. 12. 2012. | 73,50 % |
01. 03. 2013. | 72,80 % |
01. 06. 2013. | 73,50 % |
01. 09. 2013. | 73,80 % |
01. 12. 2013. | 73,90 % |
01. 03. 2014. | 73,20 % |
01. 06. 2014. | 73,60 % |
01. 09. 2014. | 74,20 % |
01. 12. 2014. | 74,10 % |
01. 03. 2015. | 73,70 % |
01. 06. 2015. | 73,60 % |
01. 09. 2015. | 74,20 % |
01. 12. 2015. | 74,40 % |
01. 03. 2016. | 74,00 % |
01. 06. 2016. | 74,20 % |
01. 09. 2016. | 75,10 % |
01. 12. 2016. | 75,30 % |
01. 03. 2017. | 74,60 % |
01. 06. 2017. | 74,80 % |
01. 09. 2017. | 75,60 % |
01. 12. 2017. | 76,00 % |
01. 03. 2018. | 75,40 % |
01. 06. 2018. | 75,40 % |
01. 09. 2018. | 76,30 % |
01. 12. 2018. | 76,50 % |
01. 03. 2019. | 76,30 % |
01. 06. 2019. | 76,50 % |
01. 09. 2019. | 77,00 % |
01. 12. 2019. | 77,00 % |
01. 03. 2021. | 74,40 % |
01. 06. 2021. | 75,10 % |
01. 09. 2021. | 76,40 % |
01. 12. 2021. | 76,50 % |
01. 03. 2022. | 76,40 % |
01. 06. 2022. | 76,70 % |
01. 09. 2022. | 76,80 % |
01. 12. 2022. | 77,00 % |
01. 03. 2023. | 76,90 % |
01. 06. 2023. | 77,20 % |
01. 09. 2023. | 77,20 % |
01. 12. 2023. | 77,50 % |
01. 03. 2024. | 77,10 % |
01. 06. 2024. | 77,40 % |
Stopa zaposlenosti Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 06. 2024. | 77,4 % |
01. 03. 2024. | 77,1 % |
01. 12. 2023. | 77,5 % |
01. 09. 2023. | 77,2 % |
01. 06. 2023. | 77,2 % |
01. 03. 2023. | 76,9 % |
01. 12. 2022. | 77 % |
01. 09. 2022. | 76,8 % |
01. 06. 2022. | 76,7 % |
01. 03. 2022. | 76,4 % |
Slični makroekonomski pokazatelji za Stopa zaposlenosti
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇩🇪 Dob umirovljenja muškaraca | 66 Years | 65,92 Years | Godišnje |
🇩🇪 Dob žena za umirovljenje | 66 Years | 65,92 Years | Godišnje |
🇩🇪 Harmonizirana stopa nezaposlenosti | 3,5 % | 3,5 % | Mjesečno |
🇩🇪 Minimalne plaće | 12,41 EUR/Hour | 12 EUR/Hour | Godišnje |
🇩🇪 Nepuno radno vrijeme | 12,102 mil. | 12,152 mil. | Kvartal |
🇩🇪 Nezaposlene osobe | 2,86 mil. | 2,856 mil. | Mjesečno |
🇩🇪 plaće | 4.1 EUR/Month | 3.975 EUR/Month | Godišnje |
🇩🇪 Plaće u proizvodnji | 100,44 points | 115,3 points | Mjesečno |
🇩🇪 Ponude za posao | 696.01 | 698.87 | Mjesečno |
🇩🇪 Populacija | 84,7 mil. | 84,4 mil. | Godišnje |
🇩🇪 Produktivnost | 92,6 points | 94,2 points | Mjesečno |
🇩🇪 Promjena broja nezaposlenih | 7 | 27 | Mjesečno |
🇩🇪 Promjena zaposlenosti | −0,1 % | 0,1 % | Kvartal |
🇩🇪 Puno radno vrijeme | 29,307 mil. | 29,224 mil. | Kvartal |
🇩🇪 Rast plaća | 2,9 % | 3,1 % | Kvartal |
🇩🇪 Stopa dugotrajne nezaposlenosti | 0,9 % | 0,9 % | Kvartal |
🇩🇪 Stopa nezaposlenosti | 6 % | 6 % | Mjesečno |
🇩🇪 Stopa nezaposlenosti mladih | 6,5 % | 6,5 % | Mjesečno |
🇩🇪 Stopa ponude poslova | 3,1 % | 3,5 % | Kvartal |
🇩🇪 Stopa zaposlenosti | 79,9 % | 80 % | Kvartal |
🇩🇪 Troškovi rada | 116,91 points | 116,05 points | Kvartal |
🇩🇪 Zaposleni | 45,878 mil. | 45,881 mil. | Mjesečno |
U Njemačkoj, stopa zaposlenosti mjeri broj osoba koje imaju posao kao postotak radno sposobnog stanovništva.
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Stopa zaposlenosti
Stopa zaposlenosti predstavlja ključni pokazatelj makroekonomske situacije svake zemlje. Na eulerpool, profesionalnoj platformi za prikaz makroekonomskih podataka, posvećujemo značajnu pažnju analizi i praćenju ove važne varijable, s obzirom na njen utjecaj na mnoge aspekte gospodarstva. Razumijevanje stope zaposlenosti daje ne samo uvid u tržište rada, već i u ukupnu gospodarsku klimu, socijalnu stabilnost i buduće gospodarske trendove. Započnimo s osnovnom definicijom stope zaposlenosti. Ona predstavlja udio radno sposobnog stanovništva koje je trenutno zaposleno. Kada govorimo o radno sposobnom stanovništvu, mislimo na osobe starije od 15 godina koje su voljne i sposobne raditi. Analizom stope zaposlenosti možemo dobiti jasniju sliku o tome koliko se učinkovito iskorištavaju ljudski resursi u nekoj zemlji te kakva je ukupna proizvodnost radne snage. Visoka stopa zaposlenosti obično se povezuje s jačom ekonomijom jer veći broj zaposlenih osoba doprinosi većoj proizvodnji, potrošnji i, posljedično, ekonomskom rastu. S druge strane, niska stopa zaposlenosti može signalizirati probleme na tržištu rada, poput visoke stope nezaposlenosti, strukturne nezaposlenosti ili neadekvatnih radnih uvjeta. U oba slučaja, stopa zaposlenosti je ključan pokazatelj koji pomaže ekonomistima, analitičarima i tvorcima politika da procijene i razumiju gospodarske trendove. Na eulerpool platformi, posebnu pažnju posvećujemo analizi čimbenika koji utječu na stopu zaposlenosti. Među njima su demografske promjene, razina obrazovanja, tehnološki napredak, gospodarski ciklusi i državne politike zapošljavanja. Demografske promjene, primjerice, mogu imati značajan utjecaj na stopu zaposlenosti. Starenje populacije može smanjiti udio radno sposobnih osoba, dok porast broja mladih može povećati pritisak na tržište rada te zahtijevati prilagodbu obrazovnih i zapošljavačkih politika. Obrazovanje je još jedan bitan faktor. Viša razina obrazovanja obično dovodi do većih mogućnosti zapošljavanja i viših plaća. Tehnološki napredak, s druge strane, može imati dvostruki efekt - dok inovacije mogu stvoriti nova radna mjesta, automatizacija i digitalizacija mogu eliminirati mnoga tradicionalna radna mjesta, što zahtjeva prilagodbu radne snage novim zahtjevima tržišta rada. Gospodarski ciklusi također igraju važnu ulogu u određivanju stope zaposlenosti. Tijekom gospodarskog rasta, povećava se potražnja za radnom snagom, što dovodi do rasta zaposlenosti. Naprotiv, tijekom recesije, mnoge tvrtke smanjuju broj zaposlenih kako bi smanjile troškove, što dovodi do povećanja stope nezaposlenosti. Državne politike zapošljavanja, poput različitih programa poticaja zapošljavanju, poreznih olakšica ili subvencija za obrazovanje i prekvalifikaciju, mogu značajno utjecati na stopu zaposlenosti. Na našoj eulerpool platformi, osim analize trenutnog stanja stope zaposlenosti, pružamo i prognoze budućih kretanja temeljenih na postojećim podacima i trendovima. Ove prognoze su od ključne važnosti za investitore, poduzetnike i donositelje odluka jer im omogućavaju da naprave informirane planove i strategije. Nadalje, komparativna analiza stope zaposlenosti između različitih zemalja i regija pomaže u prepoznavanju i razumijevanju globalnih ekonomskih trendova. Na primjer, uspoređivanje stope zaposlenosti u Hrvatskoj s drugim zemljama EU može dati korisne uvide u kompetitivnost hrvatskog tržišta rada i otkriti potencijalne slabosti ili prednosti. Također, analize na nivou sektora omogućuju preciznije razumijevanje koji sektori doprinose rastu zaposlenosti i koje sektore je potrebno dodatno poticati. Jedan od važnijih alata na eulerpool platformi je mogućnost prilagodbe analize specifičnim potrebama korisnika. Na taj način omogućujemo detaljan pregled i razumijevanje specifičnih aspekata stope zaposlenosti relevantnih za pojedine industrije, regije ili demografske skupine. Koristeći napredne analitičke alate, naši korisnici mogu identificirati trendove, prepoznati prilike i na vrijeme reagirati na potencijalne rizike. Uz sve spomenuto, važno je naglasiti i socijalnu dimenziju stope zaposlenosti. Visoka zaposlenost doprinosi socijalnoj stabilnosti i smanjuje rizik od siromaštva i socijalne isključenosti. Stabilno i omogućavajuće radno okruženje doprinosi većoj životnoj kvaliteti svih građana. S toga, praćenje i analiza stope zaposlenosti temelj su za oblikovanje održivih i pravednih gospodarskih politika koje će unaprijediti cjelokupno društveno blagostanje. Konačno, stopa zaposlenosti nije samo brojka koja odražava gospodarsku aktivnost. Ona je indikator koji govori o kvaliteti života, mogućnostima za napredak i ukupnoj društvenoj stabilnosti. Na eulerpool, predani smo pružanju točnih, pravovremenih i relevantnih podataka te analitičkih alata koji će pomoći našim korisnicima da bolje razumiju i učinkovito koriste informacije o stopi zaposlenosti. Kroz našu detaljnu analizu i stručno vođenje, omogućujemo bolji uvid u temeljne sile koje oblikuju tržište rada i šire makroekonomske okvire. Hvala vam što koristite eulerpool. Nadamo se da će naš sadržaj i alati pridonijeti vašem boljem razumijevanju tema vezanih uz stopu zaposlenosti i cjelokupno makroekonomsko stanje.