🇹🇷

Turska Uvozi

Cijena

Tečaj
30,271 milijardi USD
Promjena +/-
+1,576 milijardi USD
Promjena %
+5,49 %

Trenutna vrijednost Uvozi u Turska je 30,271 milijardi USD. Uvozi u Turska povećani su na 30,271 milijardi USD dana 01. 02. 2026., nakon što su bili 28,695 milijardi USD dana 01. 01. 2026.. Od 01. 01. 1957. do 01. 01. 2026., prosječni BDP u Turska bio je 6,99 milijardi USD. Najveća vrijednost svih vremena postignuta je dana 01. 12. 2025. s 35,67 milijardi USD, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 08. 1958. s 15,00 mil. USD.

Izvor: Turkish Statistical Institute

macro_seo_summary_intro macro_seo_summary_upmacro_seo_summary_avgmacro_seo_summary_highmacro_seo_summary_low

Uvozi

Uvozi

  • Max

Uvozi
Date
Uvozi
1. sij 1957.
27,50 mil. USD
2. sij 1957.
41,10 mil. USD
3. sij 1957.
21,80 mil. USD
4. sij 1957.
32,90 mil. USD
5. sij 1957.
34,60 mil. USD
6. sij 1957.
30,40 mil. USD
7. sij 1957.
33,20 mil. USD
8. sij 1957.
31,10 mil. USD
9. sij 1957.
37,10 mil. USD
10. sij 1957.
35,00 mil. USD
11. sij 1957.
40,00 mil. USD
12. sij 1957.
32,10 mil. USD
1. sij 1958.
29,30 mil. USD
2. sij 1958.
21,40 mil. USD
3. sij 1958.
35,40 mil. USD
Access this data via the Eulerpool API

Uvozi Povijest

Uvozi — Povijest
DatumVrijednost
30,271 milijardi USD
28,695 milijardi USD
35,734 milijardi USD
30,517 milijardi USD
31,511 milijardi USD
29,471 milijardi USD
25,985 milijardi USD
31,38 milijardi USD
28,686 milijardi USD
31,458 milijardi USD
...

Slični makroekonomski pokazatelji za Uvozi

Uvozi

Glavni uvozi Turske su strojevi i transportna oprema (31 posto ukupnog uvoza), od čega cestovna vozila (7 posto) i električni strojevi, aparati i uređaji (6 posto); industrijska roba (16 posto), od čega željezo i čelik (5 posto); mineralna goriva, maziva i srodni materijali (16 posto), od čega nafta i naftni proizvodi (4 posto); kemikalije i srodni proizvodi (13 posto), od čega plastika (4 posto); zlato, nemonetarno (7 posto); sirovine, nejestive, osim goriva (7 posto); raznovrsni industrijski proizvodi (6 posto); te hrana i žive životinje (4 posto). Glavni izvori uvoza u zemlju bili su: Kina (10 posto ukupnog uvoza); Njemačka (9 posto); Rusija (8 posto); SAD i Italija (po 5 posto); Francuska, Iran, Švicarska, Južna Koreja, Velika Britanija, Španjolska i Indija (po 3 posto).

Makro stranice za druge zemlje u Azija

Što je Uvozi

U današnjem globaliziranom svijetu, pojam uvoza ima ogromnu važnost za makroekonomske analize i poslovno planiranje. Uvoz, kao ključni aspekt međunarodne trgovine, predstavlja kupovinu dobara i usluga iz strane zemlje radi korištenja na domaćem tržištu. Na našem profesionalnom portalu, Eulerpool, posvećeni smo pružanju vjerodostojnih i detaljnih makroekonomskih podataka, uključujući i sveobuhvatne informacije o uvozu. Uvoz igra presudnu ulogu u makroekonomiji zemlje, utječući na nekoliko ključnih faktora kao što su bruto domaći proizvod (BDP), zaposlenost, i platna bilanca. Priliv stranih proizvoda i usluga može značajno doprinijeti povećanju potrošnje, tehnološkoj modernizaciji, i poboljšanju životnog standarda građana. No, važno je razumjeti sve nijanse i potencijalne posljedice uvoza kako bi se donijele informirane odluke na državnoj i korporativnoj razini. Zvanični statistički podaci o uvozu pružaju ključne uvide u gospodarsku situaciju zemlje. Na Eulerpool platformi, analiziramo elemente poput strukture uvoza prema sektorima, geografskih distribucija, te vremenskih trendova. Na primjer, promjene u vrijednostima uvoza koje proizlaze iz određenih sektora poput energetike, tehnologije ili automobilske industrije, mogu ukazati na značajne gospodarske promjene i prilagodbe. U makroekonomskim analizama, pratimo i učinke uvoza na domaće tržište rada. Visok stupanj uvoza može negativno utjecati na domaću proizvodnju i zaposlenost, naročito u industrijama koje ne mogu konkurirati cijenama ili kvaliteti stranih proizvoda. S druge strane, uvoz naprednih tehnologija i sirovina često može poboljšati produktivnost domaće ekonomije i stvoriti nove radne prilike. Jedan od ključnih elemenata u analizi uvoza jest i valutni tečaj. Promjene u tečaju domaće valute mogu značajno utjecati na vrijednost uvoza. Slabljenje domaće valute čini uvoz skupljim, što može dovesti do smanjenja potražnje za stranim proizvodima. Nasuprot tome, jačanje domaće valute može olakšati uvoz, ali i pritiskati domaće proizvođače. Na našoj platformi, Eulerpool, pružamo alate za praćenje i analizu valutnih kretanja i njihovih učinaka na uvoz. Pored izravnih ekonomskih učinaka, uvoz ima i značajne političke implikacije. Trgovinski sporazumi, carinske barijere i druge regulative često su ključni faktori koji utječu na volumen i vrstu uvoza. Na primjer, strože carinske mjere mogu zaštititi domaću proizvodnju, ali i povećati cijene uvoznih proizvoda za potrošače. Globalni trgovinski odnosi i geopolitičke tenzije također mogu značajno utjecati na obrazac uvoza. U posljednjih nekoliko godina, svijet je svjedočio značajnim promjenama u globalnim trgovinskim tokovima, potaknutim čimbenicima poput pandemije COVID-19 i globalnih napetosti. Takvi događaji često izazivaju disrupcije u lancima opskrbe, što može uzrokovati nagle promjene u uvozu određenih kategorija proizvoda. U tom kontekstu, praćenje aktualnih podataka o uvozu postaje još važnije za procjenu ekonomskih rizika i prilike. Na Eulerpool platformi, osim pružanja podataka, nudimo i analitičke alate koji pomažu korisnicima da donesu obrazovane odluke. Na primjer, korisnici mogu pregledavati trendove uvoza kroz različite vremenske periode, uspoređivati uvoz različitih zemalja, te analizirati povezanost uvoza s drugim makroekonomskim indikatorima poput inflacije, nezaposlenosti i gospodarskog rasta. Jedan od ključnih proizvoda našeg portala su individualizirana izvješća koja nude dublje uvide i prilagođene analize. Ovakva izvješća mogu biti izuzetno korisna za poslovne subjekte koji planiraju međunarodne ekspanzije, kao i za državne agencije koje se bave postavljanjem trgovinskih politika i regulacija. Naš cilj je omogućiti korisnicima pristup sveobuhvatnim i ažuriranim informacijama koje su ključne za donošenje strateških odluka. Konačno, važno je napomenuti da uspješan pristup uvozu zahtijeva integrirani pristup koji uzima u obzir ekonomsku, političku i društvenu dinamiku. Na Eulerpool platformi ponosimo se time što pružamo sveobuhvatne podatke i analitiku koji omogućuju našim korisnicima da razumiju složenost međunarodne trgovine i da se prilagode promjenjivom globalnom okruženju. Uzevši u obzir sve aspekte uvoza i njegovu važnost u makroekonomiji, pružamo vam najvjerodostojnije i najdetaljnije informacije koje će vam pomoći da razumijete i navigirate kroz kompleksni svijet međunarodne trgovine. Naš cilj je da vam pružimo alate i uvide potrebne za optimizaciju vaših poslovnih strategija i donošenje informiranih odluka koje će doprinijeti rastu i uspjehu vaše organizacije. Pratite nas na Eulerpool platformi za najnovije makroekonomske podatke i analize o uvozu i drugim ključnim ekonomskim indikatorima.

Uvozi Turska — FAQ

What is the current Uvozi in Turska?

The current Uvozi in Turska is 30,271 milijardiUSD as of 01. 02. 2026..

How has the Uvozi in Turska changed recently?

The Uvozi in Turska increased from 28,695 milijardiUSD (01. 01. 2026.) to 30,271 milijardiUSD (01. 02. 2026.).

What is the all-time high for Uvozi in Turska?

The all-time high for Uvozi in Turska was 35,67 milijardiUSD, recorded on 01. 12. 2025..

What is the all-time low for Uvozi in Turska?

The all-time low for Uvozi in Turska was 15,00 mil.USD, recorded on 01. 08. 1958..

What is the historical average of Uvozi in Turska?

The historical average of Uvozi in Turska is 6,99 milijardiUSD, calculated over the period from 01. 01. 1957. to 01. 01. 2026..

Where does the Uvozi data for Turska come from?

The Uvozi data for Turska is sourced from Turkish Statistical Institute and published on Eulerpool.