Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Trinidad i Tobago Stopa sudjelovanja u radnoj snazi
Tečaj
Trenutna vrijednost Stopa sudjelovanja u radnoj snazi u Trinidad i Tobago je 55,5 %. Stopa sudjelovanja u radnoj snazi u Trinidad i Tobago smanjila se na 55,5 % dana 01. 12. 2023., nakon što je bila 55,6 % dana 01. 09. 2023.. Od 01. 03. 1991. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Trinidad i Tobago bio je 60,30 %. Najviša vrijednost svih vremena postignuta je dana 01. 12. 2004. sa 64,50 %, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 09. 2021. sa 53,40 %.
Stopa sudjelovanja u radnoj snazi ·
Max
Stopa zaposlenosti | |
---|---|
01. 03. 1991. | 57,80 % |
01. 06. 1991. | 58,40 % |
01. 09. 1991. | 60,30 % |
01. 12. 1991. | 58,60 % |
01. 03. 1992. | 59,00 % |
01. 06. 1992. | 60,70 % |
01. 09. 1992. | 60,90 % |
01. 12. 1992. | 59,70 % |
01. 03. 1993. | 59,50 % |
01. 06. 1993. | 58,70 % |
01. 09. 1993. | 59,90 % |
01. 12. 1993. | 59,90 % |
01. 03. 1994. | 59,60 % |
01. 06. 1994. | 58,80 % |
01. 09. 1994. | 59,00 % |
01. 12. 1994. | 60,20 % |
01. 03. 1995. | 60,10 % |
01. 06. 1995. | 60,10 % |
01. 09. 1995. | 60,50 % |
01. 12. 1995. | 60,30 % |
01. 03. 1996. | 60,20 % |
01. 06. 1996. | 60,20 % |
01. 09. 1996. | 60,60 % |
01. 12. 1996. | 61,00 % |
01. 03. 1997. | 60,20 % |
01. 06. 1997. | 60,90 % |
01. 09. 1997. | 60,90 % |
01. 12. 1997. | 59,40 % |
01. 03. 1998. | 60,60 % |
01. 06. 1998. | 61,00 % |
01. 09. 1998. | 61,80 % |
01. 12. 1998. | 61,20 % |
01. 03. 1999. | 61,30 % |
01. 06. 1999. | 61,10 % |
01. 09. 1999. | 61,10 % |
01. 12. 1999. | 59,90 % |
01. 03. 2000. | 61,50 % |
01. 09. 2000. | 61,00 % |
01. 12. 2000. | 61,00 % |
01. 03. 2001. | 59,10 % |
01. 06. 2001. | 60,10 % |
01. 09. 2001. | 60,70 % |
01. 12. 2001. | 61,50 % |
01. 03. 2002. | 60,80 % |
01. 06. 2002. | 60,10 % |
01. 09. 2002. | 61,50 % |
01. 12. 2002. | 61,40 % |
01. 03. 2003. | 60,90 % |
01. 06. 2003. | 60,70 % |
01. 09. 2003. | 62,70 % |
01. 12. 2003. | 62,20 % |
01. 03. 2004. | 61,60 % |
01. 06. 2004. | 62,30 % |
01. 09. 2004. | 63,70 % |
01. 12. 2004. | 64,50 % |
01. 03. 2005. | 63,80 % |
01. 06. 2005. | 63,20 % |
01. 09. 2005. | 63,30 % |
01. 12. 2005. | 64,50 % |
01. 03. 2006. | 63,70 % |
01. 06. 2006. | 64,30 % |
01. 09. 2006. | 63,40 % |
01. 12. 2006. | 64,30 % |
01. 03. 2007. | 62,90 % |
01. 06. 2007. | 62,90 % |
01. 09. 2007. | 63,80 % |
01. 12. 2007. | 64,30 % |
01. 03. 2008. | 63,10 % |
01. 06. 2008. | 62,90 % |
01. 09. 2008. | 63,80 % |
01. 12. 2008. | 64,10 % |
01. 03. 2009. | 63,60 % |
01. 06. 2009. | 63,00 % |
01. 09. 2009. | 62,10 % |
01. 12. 2009. | 61,90 % |
01. 03. 2010. | 61,90 % |
01. 06. 2010. | 61,00 % |
01. 09. 2010. | 62,20 % |
01. 12. 2010. | 63,20 % |
01. 06. 2011. | 61,60 % |
01. 09. 2011. | 60,60 % |
01. 12. 2011. | 61,70 % |
01. 03. 2012. | 61,80 % |
01. 06. 2012. | 61,80 % |
01. 09. 2012. | 62,10 % |
01. 12. 2012. | 61,80 % |
01. 03. 2013. | 62,00 % |
01. 06. 2013. | 60,70 % |
01. 09. 2013. | 61,10 % |
01. 12. 2013. | 61,60 % |
01. 03. 2014. | 62,60 % |
01. 06. 2014. | 62,00 % |
01. 09. 2014. | 62,00 % |
01. 12. 2014. | 61,10 % |
01. 03. 2015. | 60,70 % |
01. 06. 2015. | 61,00 % |
01. 09. 2015. | 60,30 % |
01. 12. 2015. | 60,40 % |
01. 03. 2016. | 60,10 % |
01. 06. 2016. | 60,00 % |
01. 09. 2016. | 59,80 % |
01. 12. 2016. | 59,00 % |
01. 03. 2017. | 59,80 % |
01. 06. 2017. | 59,50 % |
01. 09. 2017. | 59,10 % |
01. 12. 2017. | 58,30 % |
01. 03. 2018. | 58,90 % |
01. 06. 2018. | 58,50 % |
01. 09. 2018. | 59,20 % |
01. 12. 2018. | 59,80 % |
01. 03. 2019. | 58,00 % |
01. 06. 2019. | 56,90 % |
01. 12. 2019. | 57,20 % |
01. 03. 2020. | 57,20 % |
01. 06. 2020. | 55,90 % |
01. 09. 2020. | 54,60 % |
01. 12. 2020. | 56,00 % |
01. 03. 2021. | 56,30 % |
01. 06. 2021. | 55,40 % |
01. 09. 2021. | 53,40 % |
01. 12. 2021. | 54,20 % |
01. 03. 2022. | 55,90 % |
01. 06. 2022. | 54,40 % |
01. 09. 2022. | 55,20 % |
01. 12. 2022. | 54,60 % |
01. 03. 2023. | 55,20 % |
01. 06. 2023. | 56,20 % |
01. 09. 2023. | 55,60 % |
01. 12. 2023. | 55,50 % |
Stopa sudjelovanja u radnoj snazi Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 12. 2023. | 55,5 % |
01. 09. 2023. | 55,6 % |
01. 06. 2023. | 56,2 % |
01. 03. 2023. | 55,2 % |
01. 12. 2022. | 54,6 % |
01. 09. 2022. | 55,2 % |
01. 06. 2022. | 54,4 % |
01. 03. 2022. | 55,9 % |
01. 12. 2021. | 54,2 % |
01. 09. 2021. | 53,4 % |
Slični makroekonomski pokazatelji za Stopa sudjelovanja u radnoj snazi
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇹🇹 Nezaposlene osobe | 31.9 | 24.8 | Kvartal |
🇹🇹 Populacija | 1,37 mil. | 1,37 mil. | Godišnje |
🇹🇹 Stopa nezaposlenosti | 4,1 % | 3,2 % | Kvartal |
🇹🇹 Zaposleni | 560.4 | 577.7 | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Amerika
- 🇦🇷Argentina
- 🇦🇼Aruba
- 🇧🇸Bahami
- 🇧🇧Barbados
- 🇧🇿Belize
- 🇧🇲Bermuda
- 🇧🇴Bolivija
- 🇧🇷Brazil
- 🇨🇦Kanada
- 🇰🇾Kajmanski otoci
- 🇨🇱Čile
- 🇨🇴Kolumbija
- 🇨🇷Costa Rica
- 🇨🇺Kuba
- 🇩🇴Dominikanska Republika
- 🇪🇨Ecuador
- 🇸🇻Salvador
- 🇬🇹Guatemala
- 🇬🇾Guyana
- 🇭🇹Haiti
- 🇭🇳Honduras
- 🇯🇲Jamajka
- 🇲🇽Meksiko
- 🇳🇮Nikaragva
- 🇵🇦Panama
- 🇵🇾Paragvaj
- 🇵🇪Peru
- 🇵🇷Puerto Rico
- 🇸🇷Surinam
- 🇺🇸Sjedinjene Američke Države
- 🇺🇾Urugvaj
- 🇻🇪Venezuela
- 🇦🇬Antigva i Barbuda
- 🇩🇲Dominika
- 🇬🇩Grenada
Što je Stopa sudjelovanja u radnoj snazi
**Ratna snaga (Labor Force Participation Rate)** Ratna snaga, ili Labor Force Participation Rate (LFPR), ključno je mjerilo koje se koristi u makroekonomskim analizama za procjenjivanje ekonomskog zdravlja i dinamike radnog tržišta određene zemlje. Na portalu eulerpool pružamo vam detaljnu analizu i pregled LFPR-a kako biste mogli donositi informirane odluke temeljene na točnim i ažuriranim makroekonomskim podacima. Ratna snaga definira se kao udio radno sposobnih stanovnika koji sudjeluju na tržištu rada, bilo da su zaposleni ili aktivno traže zaposlenje. To je bitno jer LFPR omogućava uvid u nekoliko ključnih aspekata ekonomije, kao što su potencijalna radna snaga, razina zaposlenosti i neiskorištenost radne snage. LFPR se izračunava kao omjer broja radno aktivnih stanovnika i ukupnog broja radno sposobnih stanovnika, te se izražava u postocima. Uključuje sve osobe starije od određene dobi, obično 15 godina, koji su sposobni i voljni raditi. Jedan od bitnih čimbenika koji utječu na LFPR je demografija zemlje. Na primjer, starenje stanovništva može smanjiti LFPR jer veći postotak stanovnika odlazi u mirovinu. S druge strane, visoka stopa uključivanja mlađih osoba na tržište rada može povećati LFPR. Edukacija također igra značajnu ulogu u LFPR-u. Viša razina obrazovanja obično rezultira višim stopama sudjelovanja u radnoj snazi, jer obrazovaniji pojedinci imaju povoljnije uvjete zapošljavanja te su češće uključeni u ekonomske aktivnosti. Gospodarska politika je još jedan ključni čimbenik koji može utjecati na LFPR. Porezni poticaji, subvencije za zapošljavanje, programi prekvalifikacije i poticanje rodne ravnopravnosti na tržištu rada mogu imati značajan utjecaj na broj radno aktivnih osoba. Primjerice, politike koje promoviraju ravnotežu između poslovnog i privatnog života mogu povećati sudjelovanje žena na tržištu rada. Kada analiziramo LFPR, također uzimamo u obzir cikličke i strukturne promjene unutar ekonomije. Tijekom razdoblja gospodarskog rasta, veći broj ljudi obično ulazi na tržište rada, dok tijekom recesije može doći do značajnog smanjenja LFPR-a jer mnogi pojedinci, obeshrabreni nedostatkom prilika, odlučuju prestati tražiti posao. U kontekstu tržišta rada, LFPR je često povezan s nezaposlenošću. Visoka stopa LFPR-a može značiti da je tržište rada aktivno i dinamično, ali također može značiti i da se više ljudi suočava s nezaposlenošću, posebno tijekom ekonomske nesigurnosti. S druge strane, niska stopa LFPR-a može ukazivati na to da je veliki dio stanovništva odustao od potrage za radom te stoga nije uključen u statistike nezaposlenosti. Regionalne varijacije također igraju ključnu ulogu u analizi LFPR-a. Različite regije unutar zemlje mogu imati varirajuće stope sudjelovanja u radnoj snazi zbog različitih ekonomskih uvjeta, razine urbanizacije i pristupa obrazovanju i zdravstvenim uslugama. Na našem portalu eulerpool detaljno analiziramo ove i mnoge druge čimbenike kako bismo pružili precizne i sveobuhvatne podatke o LFPR-u. U međunarodnom kontekstu, uspoređivanjem LFPR-a između različitih zemalja može se dobiti uvid u globalne trendove na tržištima rada. Na primjer, razvijene zemlje obično imaju visoke stope sudjelovanja u radnoj snazi, dok zemlje u razvoju mogu imati niže stope zbog različitih ekonomskih i društvenih faktora. Međutim, usporedba između zemalja mora se raditi s oprezom jer različiti statistički standardi i metode prikupljanja podataka mogu utjecati na konačne brojke. Na eulerpool, koristimo pouzdane izvore podataka i rigorozne metode analize kako bismo osigurali da su naši podaci točni i usporedivi na međunarodnoj razini. Važnost LFPR-a ne može se prenaglasiti, jer ovaj pokazatelj pruža ključne informacije za tvorce politika, ekonomiste, poslovne ljude i istraživače u razumijevanju kako demografske promjene, ekonomski uvjeti i politike utječu na radnu snagu. Kroz temeljitu analizu LFPR-a, donositelji odluka mogu razviti strategije za poboljšanje zaposlenosti, ekonomske produktivnosti i cjelokupnog ekonomskog rasta. Na našem portalu eulerpool posebno se trudimo da vam pružimo sveobuhvatne i trenutne informacije vezane uz LFPR, uključujući povijesne trendove, predviđanja i detaljne analize ključnih pokretača. Naša je misija pomoći vam da bolje razumijete složene makroekonomske podatke i kako oni utječu na stvarni svijet. Zaključno, Ratna snaga (LFPR) je neizostavan dio makroekonomskih analiza koji pruža dragocjene uvide u stanje i dinamiku radne snage. Kroz bogatu bazu podataka i analitičke alate dostupne na eulerpool, možete detaljno istražiti ovaj i mnoge druge ekonomske pokazatelje, osnažujući time svoje razumijevanje i sposobnost donošenja informiranih odluka u sve kompleksnijem globalnom ekonomskom okruženju.