Učini najbolje investicije svog života

Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
🇸🇪

Švedska Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva

Tečaj

87,356 milijardi SEK
Promjena +/-
-1,3 milijardi SEK
Promjena %
-1,48 %

Trenutna vrijednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva u Švedska iznosi 87,356 milijardi SEK. Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva u Švedska smanjio se na 87,356 milijardi SEK dana 01. 03. 2025., nakon što je bio 88,656 milijardi SEK dana 01. 12. 2024.. Od 01. 03. 1981. do 01. 03. 2025., prosječni BDP u Švedska bio je 67,88 milijardi SEK. Sva vremena najviša vrijednost postignuta je dana 01. 03. 2022. s 93,58 milijardi SEK, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 12. 1993. s 49,55 milijardi SEK.

Izvor: Statistics Sweden

Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva

  • Max

BDP iz građevinskog sektora

Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva Povijest

DatumVrijednost
01. 03. 2025.87,356 milijardi SEK
01. 12. 2024.88,656 milijardi SEK
01. 09. 2024.89,605 milijardi SEK
01. 06. 2024.88,023 milijardi SEK
01. 03. 2024.89,161 milijardi SEK
01. 12. 2023.90,146 milijardi SEK
01. 09. 2023.89,005 milijardi SEK
01. 06. 2023.92,411 milijardi SEK
01. 03. 2023.92,365 milijardi SEK
01. 12. 2022.90,148 milijardi SEK
1
2
3
4
5
...
18

Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva

ImeTrenutnoPrethodniFrekvencija
🇸🇪
BDP iz komunalnih usluga
39,237 milijardi SEK42,762 milijardi SEKKvartal
🇸🇪
BDP iz poljoprivrede
22,608 milijardi SEK23,316 milijardi SEKKvartal
🇸🇪
BDP iz proizvodnje
203,928 milijardi SEK207,996 milijardi SEKKvartal
🇸🇪
BDP iz rudarstva
213,141 milijardi SEK217,874 milijardi SEKKvartal
🇸🇪
BDP po glavi stanovnika
54.449,798 USD54.878,292 USDGodišnje
🇸🇪
BDP po glavi stanovnika PPP
62.665,22 USD63.158,36 USDGodišnje
🇸🇪
BDP po stalnim cijenama
1,606 Bio. SEK1,609 Bio. SEKKvartal
🇸🇪
BIP
584,961 milijardi USD579,896 milijardi USDGodišnje
🇸🇪
BIP iz javne uprave
298,406 milijardi SEK299,841 milijardi SEKKvartal
🇸🇪
BIP iz transportnog sektora
52,015 milijardi SEK51,301 milijardi SEKKvartal
🇸🇪
BIP iz usluga
760,372 milijardi SEK751,968 milijardi SEKKvartal
🇸🇪
Bruto investicije u dugotrajnu imovinu
388,514 milijardi SEK403,994 milijardi SEKKvartal
🇸🇪
Bruto nacionalni dohodak
1,78 Bio. SEK1,613 Bio. SEKKvartal
🇸🇪
Godišnja stopa rasta BDP-a
0,9 %2,4 %Kvartal
🇸🇪
Mjesečni BDP MoM
0,6 %−0,7 %Mjesečno
🇸🇪
Mjesečni BDP YoY
1,3 %0,1 %Mjesečno
🇸🇪
Rast BDP-a u cijeloj godini
1 %−0,1 %Godišnje
🇸🇪
Stopa rasta BDP
−0,2 %0,5 %Kvartal

Što je Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva

BDP iz građevinskog sektora: Ključni pokretač makroekonomskog razvoja Na portalu eulerpool, možemo razumjeti kako različiti sektori doprinosi ukupnom ekonomskom rastu, a jedan od ključnih sektora koji značajno doprinosi bruto domaćem proizvodu (BDP) je građevinski sektor. Struktura i dinamika BDP-a iz građevinskog sektora daje nam jasniji uvid u makroekonomske trendove i procese, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama diljem svijeta. Ovaj sektor nije samo osnovni pokretač ekonomskih aktivnosti već ima i ključnu ulogu u oblikovanju infrastrukture potrebne za dugoročni gospodarski razvoj. Što je BDP iz građevinskog sektora? Bruto domaći proizvod iz građevinskog sektora odnosi se na ukupnu vrijednost svih građevinskih aktivnosti koje su unutar jedne godine obavljene u nekoj zemlji. To uključuje sve građevinske projekte od izgradnje stambenih zgrada, poslovnih objekata, javne infrastrukture poput cesta i mostova, pa do industrijskih postrojenja i drugih građevinskih zahvata. Kalkulacija BDP-a iz ovog sektora temelji se na ukupnoj novčanoj vrijednosti završene građevinske proizvodnje do dodane vrijednosti koju ta proizvodnja generira. Značaj građevinskog sektora u ukupnom gospodarstvu Građevinski sektor ima višestruku ulogu u ekonomiji. Osim što izravno doprinosi ukupnom BDP-u, indirektno utječe na mnoge druge sektore poput industrije, trgovine, prijevoza i financijskih usluga. Na primjer, potražnja za građevinskim materijalima stimulira rast i proizvodnju u industrijskom sektoru, dok izgradnja novih trgovačkih centara može potaknuti rast u sektoru maloprodaje i usluga. Također, rast građevinskog sektora može pokrenuti nove investicije te otvoriti nova radna mjesta, čime se potiče zaposlenost i smanjuje nezaposlenost. Osim toga, visok stupanj građevinske djelatnosti obično ukazuje na optimizam investitora i povjerenje u ekonomsku stabilnost i rast zemlje. Tijekom razdoblja ekonomske ekspanzije često svjedočimo povećanom broju investicija u građevinski sektor, dok se tijekom recesije broj takvih investicija smanjuje kao rezultat pada potražnje i opreznosti investitora. Faktori koji utječu na BDP iz građevinskog sektora Nekoliko ključnih faktora može utjecati na varijacije i trendove u BDP-u iz građevinskog sektora, uključujući: 1. **Vladine politike i regulacije**: Propisi o gradnji, porezne olakšice, subvencije i urbanistički planovi mogu značajno utjecati na opseg i tempo građevinskih aktivnosti. 2. **Makroekonomski uvjeti**: Šire ekonomske okolnosti, uključujući stopu rasta BDP-a, inflaciju, kamatne stope i dostupnost kredita, također imaju značajan utjecaj na građevinski sektor. 3. **Demografski trendovi**: Mjesta s brzim demografskim rastom obično trebaju više stambenih i infrastrukturnih objekata, što potiče rast građevinskog sektora. 4. **Tehnološke inovacije**: Uvođenje novih tehnologija i inovacija u građevinski sektor može povećati efikasnost, smanjiti troškove i povećati produktivnost građevinskih projekata. 5. **Investicijska klima**: Povjerenje investitora i dostupnost financiranja ključni su faktori koji potiču ulaganja u nove građevinske projekte. Primjeri iz prakse Hrvatska je dobar primjer zemlje u kojoj građevinski sektor ima značajan utjecaj na ukupni BDP. Tijekom proteklih desetljeća, nekoliko ključnih građevinskih projekata, kao što su izgradnja autocesta, sportskih objekata i turističke infrastrukture, značajno su doprinijeli ekonomskom razvoju zemlje. Posebno je važno naglasiti ulogu građevinskog sektora u razvoju turizma, koji je također jedan od ključnih sektora hrvatskog gospodarstva. Izgradnja novih hotelskih kapaciteta, marina, sportskih i rekreacijskih centara izravno doprinosi povećanju turističkog prometa i prihoda. Izazovi i prilike Iako građevinski sektor igra ključnu ulogu u ekonomskom razvoju, suočava se i s brojnim izazovima. Problematična područja uključuju nedostatak kvalificirane radne snage, visok stupanj birokracije, kašnjenja u realizaciji projekata i složenost urbanističkih i građevinskih procesa. Međutim, tu su i brojne prilike za rast i razvoj, uključujući korištenje novih tehnologija kao što su BIM (Building Information Modeling), zelene građevine i održiva arhitektura, čime se može povećati ekonomska efikasnost i ekološka održivost građevinskog sektora. Zaključak Na portalu eulerpool kontinuirano pratimo BDP iz građevinskog sektora kako bismo pružili točne i ažurirane podatke koji pomažu u boljem razumijevanju ekonomskih trendova. Građevinski sektor je ključni element svakog gospodarstva, s velikim potencijalom za pokretanje rasta, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje kvalitete života. Razumijevanje dinamike i faktora koji utječu na BDP iz građevinskog sektora ključno je za donošenje ispravnih ekonomskih odluka i planiranje održivog razvoja u budućnosti.