Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Rumunjska Stanovništvo
Tečaj
Trenutna vrijednost Stanovništvo u Rumunjska iznosi 19,04 mil. . Stanovništvo u Rumunjska smanjilo se na 19,04 mil. dana 01. 01. 2022., nakon što je bilo 19,2 mil. dana 01. 01. 2021.. Od 01. 01. 1960. do 01. 01. 2023., prosječni BDP u Rumunjska iznosio je 21,02 mil. . Najviša vrijednost svih vremena postignuta je dana 01. 01. 1990. s 23,21 mil. , dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 1960. s 18,32 mil. .
Stanovništvo ·
Max
Populacija | |
---|---|
01. 01. 1960. | 18,32 mil. |
01. 01. 1961. | 18,49 mil. |
01. 01. 1962. | 18,62 mil. |
01. 01. 1963. | 18,74 mil. |
01. 01. 1964. | 18,86 mil. |
01. 01. 1965. | 18,98 mil. |
01. 01. 1966. | 19,08 mil. |
01. 01. 1967. | 19,35 mil. |
01. 01. 1968. | 19,72 mil. |
01. 01. 1969. | 19,88 mil. |
01. 01. 1970. | 20,14 mil. |
01. 01. 1971. | 20,36 mil. |
01. 01. 1972. | 20,56 mil. |
01. 01. 1973. | 20,75 mil. |
01. 01. 1974. | 20,92 mil. |
01. 01. 1975. | 21,14 mil. |
01. 01. 1976. | 21,45 mil. |
01. 01. 1977. | 21,66 mil. |
01. 01. 1978. | 21,85 mil. |
01. 01. 1979. | 22,05 mil. |
01. 01. 1980. | 22,13 mil. |
01. 01. 1981. | 22,28 mil. |
01. 01. 1982. | 22,42 mil. |
01. 01. 1983. | 22,53 mil. |
01. 01. 1984. | 22,59 mil. |
01. 01. 1985. | 22,69 mil. |
01. 01. 1986. | 22,78 mil. |
01. 01. 1987. | 22,90 mil. |
01. 01. 1988. | 23,00 mil. |
01. 01. 1989. | 23,11 mil. |
01. 01. 1990. | 23,21 mil. |
01. 01. 1991. | 23,19 mil. |
01. 01. 1992. | 22,81 mil. |
01. 01. 1993. | 22,78 mil. |
01. 01. 1994. | 22,75 mil. |
01. 01. 1995. | 22,71 mil. |
01. 01. 1996. | 22,66 mil. |
01. 01. 1997. | 22,58 mil. |
01. 01. 1998. | 22,53 mil. |
01. 01. 1999. | 22,49 mil. |
01. 01. 2000. | 22,46 mil. |
01. 01. 2001. | 22,43 mil. |
01. 01. 2002. | 21,83 mil. |
01. 01. 2003. | 21,63 mil. |
01. 01. 2004. | 21,52 mil. |
01. 01. 2005. | 21,38 mil. |
01. 01. 2006. | 21,26 mil. |
01. 01. 2007. | 21,13 mil. |
01. 01. 2008. | 20,64 mil. |
01. 01. 2009. | 20,44 mil. |
01. 01. 2010. | 20,29 mil. |
01. 01. 2011. | 20,20 mil. |
01. 01. 2012. | 20,10 mil. |
01. 01. 2013. | 20,02 mil. |
01. 01. 2014. | 19,95 mil. |
01. 01. 2015. | 19,87 mil. |
01. 01. 2016. | 19,76 mil. |
01. 01. 2017. | 19,64 mil. |
01. 01. 2018. | 19,53 mil. |
01. 01. 2019. | 19,41 mil. |
01. 01. 2020. | 19,33 mil. |
01. 01. 2021. | 19,20 mil. |
01. 01. 2022. | 19,04 mil. |
Stanovništvo Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2022. | 19,04 mil. |
01. 01. 2021. | 19,2 mil. |
01. 01. 2020. | 19,33 mil. |
01. 01. 2019. | 19,41 mil. |
01. 01. 2018. | 19,53 mil. |
01. 01. 2017. | 19,64 mil. |
01. 01. 2016. | 19,76 mil. |
01. 01. 2015. | 19,87 mil. |
01. 01. 2014. | 19,95 mil. |
01. 01. 2013. | 20,02 mil. |
Slični makroekonomski pokazatelji za Stanovništvo
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇷🇴 Dob umirovljenja muškaraca | 65 Years | 65 Years | Godišnje |
🇷🇴 Dob žena za umirovljenje | 62 Years | 62 Years | Godišnje |
🇷🇴 Minimalne plaće | 663,24 EUR/Month | 604,41 EUR/Month | Kvartal |
🇷🇴 Nepuno radno vrijeme | 223.9 | 259.7 | Kvartal |
🇷🇴 Nezaposlene osobe | 246.7 | 239.8 | Mjesečno |
🇷🇴 plaće | 8.553 RON/Month | 8.443 RON/Month | Mjesečno |
🇷🇴 Plaće u proizvodnji | 7.489 RON/Month | 7.256 RON/Month | Mjesečno |
🇷🇴 Ponude za posao | 33.277 | 40.009 | Kvartal |
🇷🇴 Produktivnost | 127,049 points | 129,364 points | Kvartal |
🇷🇴 Promjena zaposlenosti | 2,4 % | 1,5 % | Kvartal |
🇷🇴 Puno radno vrijeme | 7,661 mil. | 7,35 mil. | Kvartal |
🇷🇴 Rast plaća | 15,6 % | 16,7 % | Mjesečno |
🇷🇴 Stopa dugotrajne nezaposlenosti | 1,9 % | 2,1 % | Kvartal |
🇷🇴 Stopa nezaposlenosti | 5,5 % | 5,4 % | Mjesečno |
🇷🇴 Stopa nezaposlenosti mladih | 20,5 % | 20,5 % | Mjesečno |
🇷🇴 Stopa ponude poslova | 0,65 % | 0,78 % | Kvartal |
🇷🇴 Stopa zaposlenosti | 63 % | 63,3 % | Kvartal |
🇷🇴 Stopa zaposlenosti | 67,8 % | 66,9 % | Kvartal |
🇷🇴 Troškovi rada | 259,934 points | 161,832 points | Kvartal |
🇷🇴 Zaposleni | 5,158 mil. | 5,147 mil. | Mjesečno |
Stanovništvo Rumunjske čini 0.31 posto ukupne svjetske populacije što bi moglo značiti da je jedna osoba od svakih 326 ljudi na planetu stanovnik Rumunjske.
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Stanovništvo
Kategorija stanovništva na Eulerpoolu pruža sveobuhvatan pregled demografskih trendova i analiza ključnih za razumijevanje makroekonomskih kretanja. Stanovništvo kao demografski parametar ima značajan utjecaj na ekonomske i društvene procese te njegov detaljan monitoring omogućava donošenje informiranih odluka u različitim domenama poput javnih politika, tržišta rada i ekonomskog razvoja. Stanovništvo je često polazna točka u makroekonomskim analizama budući da njegov rast ili pad izravno utječe na potražnju, ponudu rada, potrošnju i investicije. Kroz praćenje demografskih podataka kao što su stope nataliteta i mortaliteta, migracije, starosna struktura i očekivani životni vijek, stručnjaci mogu projektirati ekonomske trende i razviti strategije prilagođene različitim scenarijima. Demografski trendovi često su u korelaciji s ekonomskim ciklusima. Na primjer, starenje stanovništva obično rezultira povećanom potrebom za zdravstvenim uslugama i mirovinama, što utječe na javne financije i poreznu politiku. S druge strane, rastuće mlado stanovništvo može značiti veći pritisak na obrazovni sustav i kasnije na tržište rada. Razumijevanje tih trendova ključno je za oblikovanje održivih ekonomskih politika. Jedan od ključnih aspekata kategorizacije stanovništva na Eulerpoolu je analiza migracijskih tokova. Migracije mogu biti rezultat ekonomskih prilika, sukoba, klimatskih promjena ili političkih nestabilnosti. Praćenje migracijskih podataka pomaže državama i kompanijama da prilagode svoje strategije kako bi se prilagodile demografskim promjenama. Na primjer, pridošli imigranti mogu popuniti kritične nedostatke radne snage ili pokrenuti nove poduzetničke inicijative, ali isto tako mogu stvoriti dodatni pritisak na socijalne resurse. Starosna struktura stanovništva još je jedan važan demografski parametar. Različite dobne skupine imaju različite potrebe i potrošačke navike. Na primjer, starije osobe mogu zahtijevati više zdravstvenih usluga, dok mlađe populacije više troše na obrazovanje i tehnologiju. Ova segmentacija omogućuje detaljnije analize potrošačkih trendova i pomaže tvrtkama u razvijanju proizvoda i usluga prilagođenih specifičnim tržišnim segmentima. Natalitet i mortalitet također igraju ključnu ulogu u demografskim analizama. Visoke stope nataliteta mogu ukazivati na potencijalno rastuće tržište za proizvode i usluge namijenjene djeci i obiteljima, dok visoke stope mortaliteta mogu predstavljati izazove za zdravstveni sustav i društveno osiguranje. Razumijevanje ovih parametara pomaže u predviđanju dugoročnih socijalnih i ekonomskih kretanja. Još jedan važan aspekt demografskih podataka je očekivani životni vijek. Dulji životni vijek može značiti veće potrebe za mirovinskim fondovima i zdravstvenim uslugama, dok kraći životni vijek može ukazivati na nedostatke u zdravstvenoj skrbi ili socioekonomske probleme. Analiza očekivanog životnog vijeka omogućava dugoročno planiranje javnih politika i investicija. U kontekstu globalizacije, razumijevanje demografskih trendova na međunarodnoj razini ključno je za kompanije koje posluju na globalnom tržištu. Na primjer, zemlje s brzo rastućim stanovništvom mogu predstavljati nova tržišta za ekspanziju, dok zemlje s padom stanovništva mogu zahtijevati prilagodbe poslovnih modela. Pregled međunarodnih demografskih trendova omogućuje strateško planiranje i smanjenje rizika. Kategorija 'Stanovništvo' na Eulerpoolu nudi korisnicima pristup detaljnim i ažuriranim demografskim podacima, što omogućava dublje razumijevanje makroekonomskih trendova i donošenje boljih poslovnih i političkih odluka. Naša platforma pomoću naprednih analitičkih alata omogućava personalizirane preglede i analize prilagođene specifičnim potrebama korisnika, bilo da se radi o državnim institucijama, privatnim kompanijama ili istraživačkim centrima. Zaključno, stanovištvo kao makroekonomska kategorija predstavlja temeljnu komponentu u razumijevanju ekonomskih i društvenih kretanja. Temeljito praćenje i analiza demografskih parametara ključni su za razvoj održivih strategija koje odgovaraju na izazove i prilike izazvane promjenama u stanovništvu. Na Eulerpoolu, korisnicima pružamo resurse i alate potrebne za kvalitetno donošenje odluka i planiranje budućnosti temeljene na preciznim i ažuriranim demografskim podacima.