Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Papua Nova Gvineja Rang korupcije
Tečaj
Trenutna vrijednost Rang korupcije u Papua Nova Gvineja iznosi 130 . Rang korupcije u Papua Nova Gvineja je porastao na 130 dana 01. 01. 2022., nakon što je bio 124 dana 01. 01. 2021.. Od 01. 01. 2003. do 01. 01. 2023., prosječni BDP u Papua Nova Gvineja iznosio je 138,48 . Najviša vrijednost ikad zabilježena je dana 01. 01. 2007. s 162,00 , dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 2004. s 102,00 .
Rang korupcije ·
Max
Rang korupcije | |
---|---|
01. 01. 2003. | 118,00 |
01. 01. 2004. | 102,00 |
01. 01. 2005. | 130,00 |
01. 01. 2006. | 130,00 |
01. 01. 2007. | 162,00 |
01. 01. 2008. | 151,00 |
01. 01. 2009. | 154,00 |
01. 01. 2010. | 154,00 |
01. 01. 2011. | 154,00 |
01. 01. 2012. | 150,00 |
01. 01. 2013. | 144,00 |
01. 01. 2014. | 145,00 |
01. 01. 2015. | 139,00 |
01. 01. 2016. | 136,00 |
01. 01. 2017. | 135,00 |
01. 01. 2018. | 138,00 |
01. 01. 2019. | 137,00 |
01. 01. 2020. | 142,00 |
01. 01. 2021. | 124,00 |
01. 01. 2022. | 130,00 |
Rang korupcije Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2022. | 130 |
01. 01. 2021. | 124 |
01. 01. 2020. | 142 |
01. 01. 2019. | 137 |
01. 01. 2018. | 138 |
01. 01. 2017. | 135 |
01. 01. 2016. | 136 |
01. 01. 2015. | 139 |
01. 01. 2014. | 145 |
01. 01. 2013. | 144 |
Slični makroekonomski pokazatelji za Rang korupcije
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇵🇬 Državni proračun | −4,4 % of GDP | −5,4 % of GDP | Godišnje |
🇵🇬 Dug države prema BDP-u | 49,8 % of GDP | 51,6 % of GDP | Godišnje |
🇵🇬 Indeks korupcije | 29 Points | 30 Points | Godišnje |
🇵🇬 vojni troškovi | 97 mil. USD | 97,5 mil. USD | Godišnje |
Indeks percepcije korupcije rangira zemlje i teritorije na temelju toga koliko se njihov javni sektor percipira kao korumpiran. Rang neke zemlje ili teritorije označava njezin položaj u odnosu na druge zemlje i teritorije na indeksu.
Makro stranice za druge zemlje u Australija
Što je Rang korupcije
Naslov: Korupcijski Rang kao Makroekonomski Indikator: Razumijevanje i Značaj Korupcija je jedan od najsloženijih i najizazovnijih problema s kojima se suočavaju današnja društva. Ona ima dubok utjecaj na mnoge sektore, uključujući gospodarstvo, javnu upravu, pravosuđe i društvene norme. U ovom kontekstu, korupcijski rang kao makroekonomski pokazatelj postaje ključan alat za procjenu i razumijevanje razine korupcije unutar različitih zemalja. Naša web stranica, eulerpool, specijalizirana je za prikazivanje makroekonomskih podataka i pružanje dubljeg uvida u pitanja poput korupcije. Cilj ovog članka je ponuditi sveobuhvatan pregled korupcijskog ranga i njegovog značaja u širem makroekonomskom kontekstu. Korupcija se može definirati kao zloupotreba javne moći za privatnu korist. To može uključivati razne oblike nepravilnosti poput mita, pronevjere, nepropisnog utjecaja i manipulacije poslovnim ili političkim procesima. Korupcijski rang, ili indeks percepcije korupcije, koristi se za mjerenje percepcije razine korupcije u javnom sektoru različitih zemalja. Ovi pokazatelji temelje se na anketama i stručnim procjenama, čime se omogućuje usporedba među zemljama i praćenje trendova tijekom vremena. Jedan od najpoznatijih indeksa za mjerenje korupcije je Indeks percepcije korupcije (CPI) kojeg objavljuje Transparency International. Ovaj indeks rangira zemlje na skali od 0 do 100, gdje 0 označava visoki nivo korupcije, a 100 vrlo nisku razinu korupcije. Indeks se temelji na procjenama stručnjaka i anketa među poslovnim ljudima i analitičarima. Ovaj rang nije samo broj; on je pokazatelj mnogih socioekonomskih dinamika koje mogu duboko utjecati na zemlju i njezino gospodarstvo. Korupcija ima negativan utjecaj na ekonomski rast jer smanjuje učinkovitost resursa, potiče nelegalne aktivnosti i narušava povjerenje investitora. Na primjer, zemlje s visokim razinama korupcije često bilježe niže stope rasta i poteškoće u privlačenju stranih investicija. Investitori traže stabilne i predvidljive uvjete, a visoka razina korupcije povećava rizik poslovanja i nepovjerenje u pravosudni i regulatorni sustav. Uz ekonomski rast, korupcija utječe i na distribuciju bogatstva unutar zemlje. Visoke razine korupcije često rezultiraju dubokim društvenim i ekonomskim nejednakostima, jer resursi i bogatstvo imaju tendenciju koncentrirati se u rukama nekolicine. Ovo može dovesti do društvene nestabilnosti, povećane kriminalnosti i nepovjerenja u institucije. Javni sektor također pati zbog korupcije. Kad javni službenici budu uključeni u koruptivne aktivnosti, povjerenje građana u državne institucije opada. To može rezultirati smanjenom učinkovitosti javnih službi, lošijom kvalitetom usluga i povećanim troškovima za građane. Na primjer, korupcija u zdravstvu može rezultirati lošijom kvalitetom zdravstvene skrbi, nedostatkom lijekova i opreme, dok korupcija u obrazovanju može dovesti do lošije kvalitete obrazovanja i smanjene dostupnosti obrazovnih resursa. Borba protiv korupcije i poboljšanje korupcijskog ranga zahtijeva sveobuhvatan i sustavan pristup. To uključuje jačanje zakonodavnih okvira, poboljšanje transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru, te promicanje etičkih normi i vrijednosti unutar društva. Ključna je uloga neovisnih tijela poput pravosuđa, revizorskih institucija i medija koji trebaju biti u stanju raditi bez pritisaka i utjecaja. Važnost transparentnosti u javnoj upravi ne može se dovoljno naglasiti. Povećanje transparentnosti pomaže u smanjenju korupcije jer omogućuje građanima i nevladinim organizacijama da nadziru rad državnih institucija. Upotreba digitalnih alata i e-uprave može značajno poboljšati transparentnost i smanjiti prilike za korupciju. Na primjer, online sustavi za javne nabave mogu smanjiti mogućnosti za manipulaciju i mito jer svi postupci postaju transparentniji i dostupniji široj javnosti. Uz to, edukacija i podizanje svijesti među građanima igraju ključnu ulogu u borbi protiv korupcije. Kad su građani bolje informirani o svojim pravima i mehanizmima za prijavu korupcije, spremniji su sudjelovati u antikorupcijskim inicijativama. Nezavisne nevladine organizacije, mediji i educirani građani zajedno mogu stvoriti snažan pritisak za promjene i reforme. Da sumiramo, korupcijski rang je iznimno važan makroekonomski pokazatelj koji pruža uvid u razinu korupcije unutar različitih zemalja. Korupcija negativno utječe na ekonomski rast, društvenu jednakost, učinkovitost javnog sektora i povjerenje građana u institucije. Stoga je borba protiv korupcije ključ za održivi razvoj i blagostanje društva. Na web stranici eulerpool, trudimo se pružiti relevantne i pravovremene informacije kako bismo podigli svijest i omogućili bolje razumijevanje ovog kompleksnog problema. U konačnici, samo zajedničkim naporima možemo stvoriti transparentnija i pravednija društva.