Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Palestina Stopa nezaposlenosti mladih
Tečaj
Trenutna vrijednost Stopa nezaposlenosti mladih u Palestina iznosi 36,9 %. Stopa nezaposlenosti mladih u Palestina smanjila se na 36,9 % dana 01. 06. 2023., nakon što je iznosila 38,4 % dana 01. 03. 2023.. Od 01. 12. 2009. do 01. 09. 2023., prosječni BDP u Palestina je bio 41,83 %. Najviša vrijednost ikada postignuta je na 01. 06. 2018. s 49,90 %, dok je najniža vrijednost zabilježena na 01. 03. 2011. s 32,90 %.
Stopa nezaposlenosti mladih ·
Max
Stopa nezaposlenosti mladih | |
---|---|
01. 12. 2009. | 35,70 % |
01. 03. 2010. | 39,40 % |
01. 06. 2010. | 44,60 % |
01. 09. 2010. | 38,80 % |
01. 12. 2010. | 38,10 % |
01. 03. 2011. | 32,90 % |
01. 06. 2011. | 39,00 % |
01. 09. 2011. | 35,60 % |
01. 06. 2012. | 43,80 % |
01. 09. 2012. | 39,50 % |
01. 12. 2012. | 43,90 % |
01. 03. 2013. | 41,10 % |
01. 06. 2013. | 37,20 % |
01. 09. 2013. | 43,10 % |
01. 12. 2013. | 43,90 % |
01. 03. 2014. | 43,00 % |
01. 06. 2014. | 42,80 % |
01. 09. 2014. | 47,80 % |
01. 12. 2014. | 45,60 % |
01. 03. 2015. | 41,50 % |
01. 06. 2015. | 41,70 % |
01. 09. 2015. | 45,20 % |
01. 12. 2015. | 41,70 % |
01. 03. 2016. | 43,00 % |
01. 06. 2016. | 42,60 % |
01. 12. 2016. | 41,60 % |
01. 03. 2017. | 44,30 % |
01. 06. 2017. | 46,30 % |
01. 09. 2017. | 46,90 % |
01. 12. 2017. | 40,70 % |
01. 03. 2018. | 49,60 % |
01. 06. 2018. | 49,90 % |
01. 09. 2018. | 49,30 % |
01. 12. 2018. | 44,70 % |
01. 03. 2019. | 45,90 % |
01. 06. 2019. | 45,40 % |
01. 09. 2019. | 40,40 % |
01. 12. 2019. | 41,50 % |
01. 03. 2020. | 42,10 % |
01. 06. 2020. | 43,10 % |
01. 09. 2020. | 46,60 % |
01. 12. 2020. | 40,20 % |
01. 03. 2021. | 43,10 % |
01. 06. 2021. | 41,10 % |
01. 09. 2021. | 45,30 % |
01. 12. 2021. | 37,40 % |
01. 03. 2022. | 38,30 % |
01. 06. 2022. | 36,40 % |
01. 09. 2022. | 37,70 % |
01. 12. 2022. | 35,00 % |
01. 03. 2023. | 38,40 % |
01. 06. 2023. | 36,90 % |
Stopa nezaposlenosti mladih Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 06. 2023. | 36,9 % |
01. 03. 2023. | 38,4 % |
01. 12. 2022. | 35 % |
01. 09. 2022. | 37,7 % |
01. 06. 2022. | 36,4 % |
01. 03. 2022. | 38,3 % |
01. 12. 2021. | 37,4 % |
01. 09. 2021. | 45,3 % |
01. 06. 2021. | 41,1 % |
01. 03. 2021. | 43,1 % |
Slični makroekonomski pokazatelji za Stopa nezaposlenosti mladih
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇵🇸 Nezaposlene osobe | 368.8 | 379.2 | Kvartal |
🇵🇸 Populacija | 5,4 mil. | 5,3 mil. | Godišnje |
🇵🇸 Puno radno vrijeme | 1,144 mil. Persons | 1,132 mil. Persons | Kvartal |
🇵🇸 Stopa nezaposlenosti | 24,1 % | 24,7 % | Kvartal |
🇵🇸 Stopa zaposlenosti | 44,4 % | 44,8 % | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Azija
- 🇨🇳Kina
- 🇮🇳Indija
- 🇮🇩Indonezija
- 🇯🇵Japan
- 🇸🇦Saudijska Arabija
- 🇸🇬Singapur
- 🇰🇷Južna Koreja
- 🇹🇷Turska
- 🇦🇫Afganistan
- 🇦🇲Armenija
- 🇦🇿Azerbajdžan
- 🇧🇭Bahrein
- 🇧🇩Bangladeš
- 🇧🇹Butan
- 🇧🇳Brunej
- 🇰🇭Kambodža
- 🇹🇱Istočni Timor
- 🇬🇪Gruzija
- 🇭🇰Hongkong
- 🇮🇷Iran
- 🇮🇶Irak
- 🇮🇱Izrael
- 🇯🇴Jordan
- 🇰🇿Kazahstan
- 🇰🇼Kuvajt
- 🇰🇬Kirgistan
- 🇱🇦Laos
- 🇱🇧Libanon
- 🇲🇴Makao
- 🇲🇾Malezija
- 🇲🇻Maldivi
- 🇲🇳Mongolija
- 🇲🇲Mijanmar
- 🇳🇵Nepal
- 🇰🇵Sjeverna Koreja
- 🇴🇲Oman
- 🇵🇰Pakistan
- 🇵🇭Filipini
- 🇶🇦Katar
- 🇱🇰Šri Lanka
- 🇸🇾Sirija
- 🇹🇼Tajvan
- 🇹🇯Tadžikistan
- 🇹🇭Tajland
- 🇹🇲Turkmenistan
- 🇦🇪Ujedinjeni Arapski Emirati
- 🇺🇿Uzbekistan
- 🇻🇳Vietnam
- 🇾🇪Jemen
Što je Stopa nezaposlenosti mladih
Stopa nezaposlenosti mladih predstavlja ključni makroekonomski pokazatelj koji odražava ekonomsko zdravlje i održivost budućnosti jedne zemlje. Kod eulerpool, naš cilj je pružiti detaljne i precizne informacije o makroekonomskim podacima, a jednim od ključnih aspekata tih podataka svakako se smatra i praćenje stope nezaposlenosti mladih. Stopa nezaposlenosti mladih odnosi se na postotak radno sposobnih mladih osoba (obično u dobi od 15 do 24 godine) koje aktivno traže posao, ali ne mogu pronaći zaposlenje. Povećana stopa nezaposlenosti mladih može imati ozbiljne posljedice za gospodarstvo i društvo. Ona ukazuje na nepravilnosti na tržištu rada, nedostatak prilika za mlade te može odražavati strukturne probleme u obrazovnom sustavu i gospodarskoj politici. Dugotrajna nezaposlenost mladih rezultira smanjenjem radne snage koja ulazi na tržište rada, gubitkom potencijalnog znanja i inovacija koji bi ti mladi ljudi mogli donijeti društvu, te općenito negativnim učincima na ekonomski rast. Niska stopa nezaposlenosti mladih, s druge strane, obično upućuje na zdravo gospodarstvo koje uspijeva integrirati mlade ljude u tržište rada. To često znači da obrazovni sustav dobro priprema mlade ljude za potrebe radnog tržišta te da postoji dovoljno radnih mjesta koja odgovaraju njihovim kvalifikacijama. Finansijska stabilnost i napredak tih mladih ljudi vode do veće potrošnje, jačanja srednje klase i ukupnog gospodarskog prosperiteta. Povijesno gledano, Hrvatska je često imala višu stopu nezaposlenosti mladih nego prosjek Europske unije. Faktori koji doprinose visokoj nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj uključuju manjak radnih mjesta koji odgovaraju kvalifikacijama i vještinama mladih, neprilagođen obrazovni sustav, te nekonkurentno tržište rada zbog raznih regulatornih ograničenja. Industrijski sektori koji zapošljavaju najveći broj mladih ljudi često su oni koji nude nisku sigurnost radnog mjesta i manju mogućnost napredovanja, što dodatno doprinosi nesigurnosti među mladima. U vrijeme ekonomske krize, stopa nezaposlenosti mladih može drastično porasti, jer mladi radnici često postaju prve žrtve otpuštanja. Financijska kriza 2008. godine i kasnija europska dužnička kriza ostavili su trajan trag na zapošljavanje mladih, povećavajući stopu nezaposlenosti mladih u mnogim državama, uključujući i Hrvatsku. Povratak na niže stope nezaposlenosti mladih obično zahtijeva ciljane intervencije u obliku reformi politika tržišta rada, poticaja za otvaranje radnih mjesta za mlade te unapređenja obrazovnog sustava. Eulerpool prezentira detaljne podatke o kretanjima stope nezaposlenosti mladih kako bi analizama pridonijeli boljem razumijevanju i djelotvornijim mjerama politika. Prikupljeni podaci se temelje na čvrstim metodološkim osnovama, uključujući informacije s nacionalnih statističkih zavoda, Eurostata i drugih relevantnih institucija. Redovita ažuriranja i analize osiguravaju da korisnici našeg portala uvijek imaju pristup najnovijim informacijama. Analizirajući stopu nezaposlenosti mladih, važno je također uzeti u obzir demografske trendove. U Hrvatskoj se suočavamo s problemom depopulacije, što dodatno otežava situaciju. Mladi ljudi često emigriraju u potrazi za boljim prilikama, što stvara dodatni manjak radne snage kod kuće. Taj trend može se pratiti kroz migracijske podatke i demografske statistike, koji su također dostupni na našoj platformi. Jedno od potencijalnih rješenja za smanjenje stope nezaposlenosti mladih je jačanje poduzetničkih programa, stimuliranje samozapošljavanja te podrška start-up kulturi. Pružanje mentorstva, financijske potpore i olakšica za mlade poduzetnike može značajno doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta. Drugo rješenje može biti poticanje suradnje između poslodavaca i obrazovnih ustanova kako bi se osiguralo da se obrazovni programi bolje usklađuju s potrebama tržišta rada. Također, važno je poticati mlade na dodatno obrazovanje i stjecanje novih vještina, posebno u sektorima koji su u rastu, kao što su informacijske tehnologije, zelena ekonomija, zdravstvena industrija i slični sektori. Programi stručne prakse, pripravništva i cjeloživotno učenje mogu igrati ključnu ulogu u tome. Na eulerpool platformi, korisnici mogu pratiti sve ove aspekte kroz naš sveobuhvatni sustav vizualizacije podataka, analize i trendova. Naša sposobnost prikupljanja i analize detaljnih i egzaktnih podataka čini nas pouzdanim izvorom informacija za profesionalce u različitim sektorima, od gospodarstvenika, analitičara, donositelja politika do akademske zajednice. U konačnici, praćenje stope nezaposlenosti mladih nije samo pitanje statistike, već ključno za razumijevanje šire ekonomske i socijalne dinamike. Kod eulerpool predani smo osiguravanju da naši korisnici imaju pristup najtočnijim i najnovijim podacima, koji su neophodni za donošenje informiranih odluka i izradu učinkovitih strategija za budući gospodarski razvoj.