Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте 
Nizozemska Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP)
Tečaj
Trenutna vrijednost Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Nizozemska iznosi 9,3 % of GDP. Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) u Nizozemska je pao na 9,3 % of GDP dana 01. 01. 2022., nakon što je bio 12,1 % of GDP dana 01. 01. 2021.. Od 01. 01. 1980. do 01. 01. 2023., prosječni BDP u Nizozemska je iznosio 5,94 % of GDP. Najviša vrijednost je postignuta dana 01. 01. 2021. s 12,10 % of GDP, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 1980. s −1,00 % of GDP.
Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) ·
Max
| Tečajna lista prema BDP-u | |
|---|---|
| 01. 01. 1981. | 5,30 % of GDP |
| 01. 01. 1982. | 7,40 % of GDP |
| 01. 01. 1983. | 7,70 % of GDP |
| 01. 01. 1984. | 10,40 % of GDP |
| 01. 01. 1985. | 7,10 % of GDP |
| 01. 01. 1986. | 2,40 % of GDP |
| 01. 01. 1987. | 1,80 % of GDP |
| 01. 01. 1988. | 2,90 % of GDP |
| 01. 01. 1989. | 3,90 % of GDP |
| 01. 01. 1990. | 2,70 % of GDP |
| 01. 01. 1991. | 2,40 % of GDP |
| 01. 01. 1992. | 2,00 % of GDP |
| 01. 01. 1993. | 4,10 % of GDP |
| 01. 01. 1994. | 4,90 % of GDP |
| 01. 01. 1995. | 6,20 % of GDP |
| 01. 01. 1996. | 5,10 % of GDP |
| 01. 01. 1997. | 6,50 % of GDP |
| 01. 01. 1998. | 3,20 % of GDP |
| 01. 01. 1999. | 3,80 % of GDP |
| 01. 01. 2000. | 1,90 % of GDP |
| 01. 01. 2001. | 2,40 % of GDP |
| 01. 01. 2002. | 2,60 % of GDP |
| 01. 01. 2003. | 5,50 % of GDP |
| 01. 01. 2004. | 7,60 % of GDP |
| 01. 01. 2005. | 7,10 % of GDP |
| 01. 01. 2006. | 9,10 % of GDP |
| 01. 01. 2007. | 6,90 % of GDP |
| 01. 01. 2008. | 5,00 % of GDP |
| 01. 01. 2009. | 5,40 % of GDP |
| 01. 01. 2010. | 7,00 % of GDP |
| 01. 01. 2011. | 8,60 % of GDP |
| 01. 01. 2012. | 10,20 % of GDP |
| 01. 01. 2013. | 9,80 % of GDP |
| 01. 01. 2014. | 8,50 % of GDP |
| 01. 01. 2015. | 5,20 % of GDP |
| 01. 01. 2016. | 7,10 % of GDP |
| 01. 01. 2017. | 8,90 % of GDP |
| 01. 01. 2018. | 9,30 % of GDP |
| 01. 01. 2019. | 6,90 % of GDP |
| 01. 01. 2020. | 5,10 % of GDP |
| 01. 01. 2021. | 12,10 % of GDP |
| 01. 01. 2022. | 9,30 % of GDP |
Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) Povijest
| Datum | Vrijednost |
|---|---|
| 01. 01. 2022. | 9,3 % of GDP |
| 01. 01. 2021. | 12,1 % of GDP |
| 01. 01. 2020. | 5,1 % of GDP |
| 01. 01. 2019. | 6,9 % of GDP |
| 01. 01. 2018. | 9,3 % of GDP |
| 01. 01. 2017. | 8,9 % of GDP |
| 01. 01. 2016. | 7,1 % of GDP |
| 01. 01. 2015. | 5,2 % of GDP |
| 01. 01. 2014. | 8,5 % of GDP |
| 01. 01. 2013. | 9,8 % of GDP |
Slični makroekonomski pokazatelji za Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP)
| Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
|---|---|---|---|
🇳🇱 Indeks terorizma | 0,577 Points | 2,12 Points | Godišnje |
🇳🇱 Inozemni dug | 3,869 Bio. EUR | 3,945 Bio. EUR | Kvartal |
🇳🇱 Inozemni dug prema BDP-u | 376 % of GDP | 374 % of GDP | Kvartal |
🇳🇱 Izvozi | 71,724 milijardi EUR | 72,483 milijardi EUR | Mjesečno |
🇳🇱 Prijenosi | 39 mil. EUR | 29 mil. EUR | Kvartal |
🇳🇱 Prodaja oružja | 258 mil. SIPRI TIV | 323 mil. SIPRI TIV | Godišnje |
🇳🇱 Proizvodnja sirove nafte | 24 BBL/D/1K | 25 BBL/D/1K | Mjesečno |
🇳🇱 Strane izravne investicije | 13,485 milijardi EUR | −297,017 milijardi EUR | Kvartal |
🇳🇱 Tečajna lista | 24,292 milijardi EUR | 28,104 milijardi EUR | Kvartal |
🇳🇱 Tokovi kapitala | 32,547 milijardi EUR | 21,166 milijardi EUR | Kvartal |
🇳🇱 Trgovačka bilanca | 12,578 milijardi EUR | 14,1 milijardi EUR | Mjesečno |
🇳🇱 Trgovački uvjeti | 102 points | 103,8 points | Mjesečno |
🇳🇱 Uvoz prirodnog plina | 153.850,812 Terajoule | 160.943,795 Terajoule | Mjesečno |
🇳🇱 Uvozi | 59,146 milijardi EUR | 58,383 milijardi EUR | Mjesečno |
🇳🇱 Zlatne rezerve | 612,45 Tonnes | 612,45 Tonnes | Kvartal |
Saldo tekućeg računa kao postotak BDP-a pruža indikaciju o razini međunarodne konkurentnosti neke zemlje. Obično, zemlje koje bilježe snažan suficit tekućeg računa imaju ekonomiju koja je uvelike ovisna o prihodima od izvoza, s visokim stopama štednje, ali slabom domaćom potražnjom. S druge strane, zemlje koje bilježe deficit tekućeg računa imaju snažan uvoz, nisku stopu štednje i visoku stopu osobne potrošnje kao postotak raspoloživog dohotka.
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇹Litva
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Tekući račun u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP)
Kategorija "Tekući račun prema BDP-u" ima ključnu ulogu u makroekonomskoj analizi i monitoringu ekonomskog zdravlja pojedine zemlje. Na Eulerpoolu, profesionalnoj web stranici specijaliziranoj za prikazivanje makroekonomskih podataka, nudimo sveobuhvatne i ažurirane informacije o svakom aspektu tekućeg računa u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP). U ovom opisu, objasnit ćemo važnost ovog makroekonomskog pokazatelja, njegovu interpretaciju, komponente te metodologiju izračuna. Tekući račun kao indikator ekonomske stabilnosti predstavlja jedan od najvažnijih aspekata međunarodnih financija. Tekući račun sadržava sve transakcije koje uključuju uvoz i izvoz robe i usluga, kao i primitke i izdatke po osnovi međunarodnih transfera, poput doznaka radnika koje šalju iz inozemstva. Kada postoji višak na tekućem računu, to znači da država izvozi više nego što uvozi, čime se stvara pozitivan saldo. Suprotno tome, deficit na tekućem računu sugerira da država uvozi više robe, usluga, primanja i transfera nego što izvozi, što potencijalno može dovesti do ekonomskih izazova. Jedna od glavnih koristi praćenja tekućeg računa prema BDP-u je mogućnost bolje procjene ekonomske stabilnosti i otpornosti zemlje na vanjske šokove. Primjerice, zemlja s velikim deficitom na tekućem računu mogla bi se suočiti s nizom rizika, uključujući devalvaciju valute, povećanje vanjskog duga i potencijalne financijske krize. S druge strane, zemlja s kontinuiranim viškom na tekućem računu može biti percipirana kao ekonomski stabilnija i otpornija, s većim kapacitetom za privlačenje stranih investicija. BDP predstavlja ukupnu vrijednost svih finalnih proizvoda i usluga proizvedenih unutar granica neke zemlje tijekom određenog vremenskog razdoblja, obično jedne godine. Uparivanje tekućeg računa s BDP-om omogućava analitičarima da bolje razumiju relativnu veličinu platne bilance zemlje u kontekstu njenog ukupnog gospodarstva. Na ovaj način, omjer tekućeg računa prema BDP-u može otkriti koliko je zemlja financijski nagnuta prema vanjskim ili domaćim izvorima bogatstva. Postoji nekoliko ključnih komponenti koje se uzimaju u obzir pri izračunu tekućeg računa. Prvo, transakcije s robama i uslugama, koje uključuju sve izvoze i uvoze tih kategorija; poslovne usluge i putnička potrošnja također su uključeni u ovu kategoriju. Drugo, prihodi po osnovi međunarodnih primanja, uključujući dobit i dividende koje kompanije i državljani primaju iz inozemstva. Treće, međunarodni transferi koji uključuju doznake radnika te druge financijske darove i pomoći koje država prima ili daje. Metodologija izračuna tekućeg računa prema BDP-u može se podijeliti na nekoliko koraka. Prvo, sve komponente tekućeg računa zbrajaju se kako bi se dobio ukupni saldo. Zatim se taj saldo dijeli sa vrijednošću BDP-a za isto razdoblje te množi sa 100 kako bi se dobio postotak. Na primjer, pretpostavimo da zemlja ima sljedeći tekući račun: izvoz robe vrijedan 100 milijuna USD, uvoz robe vrijedan 80 milijuna USD, izvoz usluga vrijedan 50 milijuna USD, uvoz usluga vrijedan 30 milijuna USD, primitke od izravnih ulaganja od 20 milijuna USD, te transferne primitke od 10 milijuna USD. Ukupni izvoz je stoga 150 milijuna USD (100+50) dok je ukupni uvoz 110 milijuna USD (80+30). Neto prihodi iz inozemstva iznose 20 milijuna USD dok su ukupni transferi 10 milijuna USD. Sve to zbrojeno daje ukupni saldo tekućeg računa od 70 milijuna USD (150-110+20+10). Ako je BDP zemlje za to razdoblje 1000 milijuna USD, omjer tekućeg računa prema BDP-u bit će 7% (70/1000*100). Na Eulerpoolu, posvećeni smo pružanju točnih i ažuriranih podataka koji omogućuju korisnicima da donesu informirane odluke. Naši podaci o tekućem računu prema BDP-u redovito se ažuriraju i uključuju povijesne trendove, što omogućuje analizu dugoročnih obrazaca i identifikaciju potencijalnih rizika i prilika. Općenito, indikator tekućeg računa prema BDP-u ključan je alat za ekonomske analitičare, investitore i donositelje politika, omogućujući im da bolje razumiju gospodarsku strukturu i međunarodni položaj zemlje. Stoga vas pozivamo da na Eulerpoolu iskoristite naše alate i podatke kako biste u potpunosti iskoristili sve prednosti koje nudi ovaj važan makroekonomski pokazatelj.