Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Malezija Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva
Tečaj
Trenutna vrijednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva u Malezija iznosi 14,386 milijardi MYR. Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva u Malezija smanjio se na 14,386 milijardi MYR dana 01. 12. 2023., nakon što je bio 14,611 milijardi MYR dana 01. 09. 2023.. Od 01. 03. 2010. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Malezija bio je 12,55 milijardi MYR. Sva vremena najviša vrijednost postignuta je dana 01. 09. 2018. s 17,21 milijardi MYR, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 2010. s 6,46 milijardi MYR.
Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva ·
Max
BDP iz građevinskog sektora | |
---|---|
01. 03. 2010. | 6,46 milijardi MYR |
01. 06. 2010. | 6,93 milijardi MYR |
01. 09. 2010. | 7,43 milijardi MYR |
01. 12. 2010. | 7,39 milijardi MYR |
01. 03. 2011. | 6,79 milijardi MYR |
01. 06. 2011. | 7,09 milijardi MYR |
01. 09. 2011. | 7,71 milijardi MYR |
01. 12. 2011. | 7,93 milijardi MYR |
01. 03. 2012. | 7,87 milijardi MYR |
01. 06. 2012. | 8,58 milijardi MYR |
01. 09. 2012. | 9,11 milijardi MYR |
01. 12. 2012. | 9,33 milijardi MYR |
01. 03. 2013. | 8,90 milijardi MYR |
01. 06. 2013. | 9,40 milijardi MYR |
01. 09. 2013. | 10,03 milijardi MYR |
01. 12. 2013. | 10,26 milijardi MYR |
01. 03. 2014. | 10,62 milijardi MYR |
01. 06. 2014. | 10,35 milijardi MYR |
01. 09. 2014. | 11,01 milijardi MYR |
01. 12. 2014. | 11,14 milijardi MYR |
01. 03. 2015. | 13,73 milijardi MYR |
01. 06. 2015. | 12,93 milijardi MYR |
01. 09. 2015. | 14,33 milijardi MYR |
01. 12. 2015. | 14,40 milijardi MYR |
01. 03. 2016. | 14,83 milijardi MYR |
01. 06. 2016. | 14,08 milijardi MYR |
01. 09. 2016. | 15,48 milijardi MYR |
01. 12. 2016. | 15,12 milijardi MYR |
01. 03. 2017. | 15,83 milijardi MYR |
01. 06. 2017. | 15,25 milijardi MYR |
01. 09. 2017. | 16,43 milijardi MYR |
01. 12. 2017. | 16,01 milijardi MYR |
01. 03. 2018. | 16,60 milijardi MYR |
01. 06. 2018. | 15,99 milijardi MYR |
01. 09. 2018. | 17,21 milijardi MYR |
01. 12. 2018. | 16,40 milijardi MYR |
01. 03. 2019. | 16,70 milijardi MYR |
01. 06. 2019. | 16,16 milijardi MYR |
01. 09. 2019. | 16,97 milijardi MYR |
01. 12. 2019. | 16,62 milijardi MYR |
01. 03. 2020. | 15,38 milijardi MYR |
01. 06. 2020. | 9,00 milijardi MYR |
01. 09. 2020. | 14,89 milijardi MYR |
01. 12. 2020. | 14,35 milijardi MYR |
01. 03. 2021. | 13,77 milijardi MYR |
01. 06. 2021. | 12,63 milijardi MYR |
01. 09. 2021. | 11,83 milijardi MYR |
01. 12. 2021. | 12,61 milijardi MYR |
01. 03. 2022. | 12,94 milijardi MYR |
01. 06. 2022. | 12,96 milijardi MYR |
01. 09. 2022. | 13,64 milijardi MYR |
01. 12. 2022. | 13,89 milijardi MYR |
01. 03. 2023. | 13,90 milijardi MYR |
01. 06. 2023. | 13,77 milijardi MYR |
01. 09. 2023. | 14,61 milijardi MYR |
01. 12. 2023. | 14,39 milijardi MYR |
Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 12. 2023. | 14,386 milijardi MYR |
01. 09. 2023. | 14,611 milijardi MYR |
01. 06. 2023. | 13,767 milijardi MYR |
01. 03. 2023. | 13,895 milijardi MYR |
01. 12. 2022. | 13,892 milijardi MYR |
01. 09. 2022. | 13,635 milijardi MYR |
01. 06. 2022. | 12,961 milijardi MYR |
01. 03. 2022. | 12,938 milijardi MYR |
01. 12. 2021. | 12,609 milijardi MYR |
01. 09. 2021. | 11,83 milijardi MYR |
Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇲🇾 BDP iz poljoprivrede | 23,61 milijardi MYR | 26,042 milijardi MYR | Kvartal |
🇲🇾 BDP iz proizvodnje | 91,727 milijardi MYR | 95,261 milijardi MYR | Kvartal |
🇲🇾 BDP iz rudarstva | 26,172 milijardi MYR | 26,422 milijardi MYR | Kvartal |
🇲🇾 BDP po glavi stanovnika | 11.691,36 USD | 11.399,4 USD | Godišnje |
🇲🇾 BDP po glavi stanovnika PPP | 33.573,83 USD | 28.383,62 USD | Godišnje |
🇲🇾 BDP po stalnim cijenama | 397,394 milijardi MYR | 410,313 milijardi MYR | Kvartal |
🇲🇾 BIP | 399,65 milijardi USD | 407,03 milijardi USD | Godišnje |
🇲🇾 BIP iz usluga | 235,777 milijardi MYR | 243,162 milijardi MYR | Kvartal |
🇲🇾 Bruto investicije u dugotrajnu imovinu | 84,853 milijardi MYR | 79,775 milijardi MYR | Kvartal |
🇲🇾 Bruto nacionalni dohodak | 395,8 milijardi MYR | 399,3 milijardi MYR | Kvartal |
🇲🇾 Godišnja stopa rasta BDP-a | 4,2 % | 2,9 % | Kvartal |
🇲🇾 Rast BDP-a u cijeloj godini | 3,7 % | 8,7 % | Godišnje |
🇲🇾 Stopa rasta BDP | 1,4 % | −1 % | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Azija
- 🇨🇳Kina
- 🇮🇳Indija
- 🇮🇩Indonezija
- 🇯🇵Japan
- 🇸🇦Saudijska Arabija
- 🇸🇬Singapur
- 🇰🇷Južna Koreja
- 🇹🇷Turska
- 🇦🇫Afganistan
- 🇦🇲Armenija
- 🇦🇿Azerbajdžan
- 🇧🇭Bahrein
- 🇧🇩Bangladeš
- 🇧🇹Butan
- 🇧🇳Brunej
- 🇰🇭Kambodža
- 🇹🇱Istočni Timor
- 🇬🇪Gruzija
- 🇭🇰Hongkong
- 🇮🇷Iran
- 🇮🇶Irak
- 🇮🇱Izrael
- 🇯🇴Jordan
- 🇰🇿Kazahstan
- 🇰🇼Kuvajt
- 🇰🇬Kirgistan
- 🇱🇦Laos
- 🇱🇧Libanon
- 🇲🇴Makao
- 🇲🇻Maldivi
- 🇲🇳Mongolija
- 🇲🇲Mijanmar
- 🇳🇵Nepal
- 🇰🇵Sjeverna Koreja
- 🇴🇲Oman
- 🇵🇰Pakistan
- 🇵🇸Palestina
- 🇵🇭Filipini
- 🇶🇦Katar
- 🇱🇰Šri Lanka
- 🇸🇾Sirija
- 🇹🇼Tajvan
- 🇹🇯Tadžikistan
- 🇹🇭Tajland
- 🇹🇲Turkmenistan
- 🇦🇪Ujedinjeni Arapski Emirati
- 🇺🇿Uzbekistan
- 🇻🇳Vietnam
- 🇾🇪Jemen
Što je Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva
BDP iz građevinskog sektora: Ključni pokretač makroekonomskog razvoja Na portalu eulerpool, možemo razumjeti kako različiti sektori doprinosi ukupnom ekonomskom rastu, a jedan od ključnih sektora koji značajno doprinosi bruto domaćem proizvodu (BDP) je građevinski sektor. Struktura i dinamika BDP-a iz građevinskog sektora daje nam jasniji uvid u makroekonomske trendove i procese, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama diljem svijeta. Ovaj sektor nije samo osnovni pokretač ekonomskih aktivnosti već ima i ključnu ulogu u oblikovanju infrastrukture potrebne za dugoročni gospodarski razvoj. Što je BDP iz građevinskog sektora? Bruto domaći proizvod iz građevinskog sektora odnosi se na ukupnu vrijednost svih građevinskih aktivnosti koje su unutar jedne godine obavljene u nekoj zemlji. To uključuje sve građevinske projekte od izgradnje stambenih zgrada, poslovnih objekata, javne infrastrukture poput cesta i mostova, pa do industrijskih postrojenja i drugih građevinskih zahvata. Kalkulacija BDP-a iz ovog sektora temelji se na ukupnoj novčanoj vrijednosti završene građevinske proizvodnje do dodane vrijednosti koju ta proizvodnja generira. Značaj građevinskog sektora u ukupnom gospodarstvu Građevinski sektor ima višestruku ulogu u ekonomiji. Osim što izravno doprinosi ukupnom BDP-u, indirektno utječe na mnoge druge sektore poput industrije, trgovine, prijevoza i financijskih usluga. Na primjer, potražnja za građevinskim materijalima stimulira rast i proizvodnju u industrijskom sektoru, dok izgradnja novih trgovačkih centara može potaknuti rast u sektoru maloprodaje i usluga. Također, rast građevinskog sektora može pokrenuti nove investicije te otvoriti nova radna mjesta, čime se potiče zaposlenost i smanjuje nezaposlenost. Osim toga, visok stupanj građevinske djelatnosti obično ukazuje na optimizam investitora i povjerenje u ekonomsku stabilnost i rast zemlje. Tijekom razdoblja ekonomske ekspanzije često svjedočimo povećanom broju investicija u građevinski sektor, dok se tijekom recesije broj takvih investicija smanjuje kao rezultat pada potražnje i opreznosti investitora. Faktori koji utječu na BDP iz građevinskog sektora Nekoliko ključnih faktora može utjecati na varijacije i trendove u BDP-u iz građevinskog sektora, uključujući: 1. **Vladine politike i regulacije**: Propisi o gradnji, porezne olakšice, subvencije i urbanistički planovi mogu značajno utjecati na opseg i tempo građevinskih aktivnosti. 2. **Makroekonomski uvjeti**: Šire ekonomske okolnosti, uključujući stopu rasta BDP-a, inflaciju, kamatne stope i dostupnost kredita, također imaju značajan utjecaj na građevinski sektor. 3. **Demografski trendovi**: Mjesta s brzim demografskim rastom obično trebaju više stambenih i infrastrukturnih objekata, što potiče rast građevinskog sektora. 4. **Tehnološke inovacije**: Uvođenje novih tehnologija i inovacija u građevinski sektor može povećati efikasnost, smanjiti troškove i povećati produktivnost građevinskih projekata. 5. **Investicijska klima**: Povjerenje investitora i dostupnost financiranja ključni su faktori koji potiču ulaganja u nove građevinske projekte. Primjeri iz prakse Hrvatska je dobar primjer zemlje u kojoj građevinski sektor ima značajan utjecaj na ukupni BDP. Tijekom proteklih desetljeća, nekoliko ključnih građevinskih projekata, kao što su izgradnja autocesta, sportskih objekata i turističke infrastrukture, značajno su doprinijeli ekonomskom razvoju zemlje. Posebno je važno naglasiti ulogu građevinskog sektora u razvoju turizma, koji je također jedan od ključnih sektora hrvatskog gospodarstva. Izgradnja novih hotelskih kapaciteta, marina, sportskih i rekreacijskih centara izravno doprinosi povećanju turističkog prometa i prihoda. Izazovi i prilike Iako građevinski sektor igra ključnu ulogu u ekonomskom razvoju, suočava se i s brojnim izazovima. Problematična područja uključuju nedostatak kvalificirane radne snage, visok stupanj birokracije, kašnjenja u realizaciji projekata i složenost urbanističkih i građevinskih procesa. Međutim, tu su i brojne prilike za rast i razvoj, uključujući korištenje novih tehnologija kao što su BIM (Building Information Modeling), zelene građevine i održiva arhitektura, čime se može povećati ekonomska efikasnost i ekološka održivost građevinskog sektora. Zaključak Na portalu eulerpool kontinuirano pratimo BDP iz građevinskog sektora kako bismo pružili točne i ažurirane podatke koji pomažu u boljem razumijevanju ekonomskih trendova. Građevinski sektor je ključni element svakog gospodarstva, s velikim potencijalom za pokretanje rasta, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje kvalitete života. Razumijevanje dinamike i faktora koji utječu na BDP iz građevinskog sektora ključno je za donošenje ispravnih ekonomskih odluka i planiranje održivog razvoja u budućnosti.