Učini najbolje investicije svog života

Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
🇲🇾

Malezija Trgovinska bilanca

Tečaj

7,742 milijardi MYR
Promjena +/-
-4,978 milijardi MYR
Promjena %
-48,65 %

Trenutna vrijednost Trgovinska bilanca u Malezija iznosi 7,742 milijardi MYR. Trgovinska bilanca u Malezija pala je na 7,742 milijardi MYR dana 01. 04. 2024., nakon što je iznosila 12,719 milijardi MYR dana 01. 03. 2024.. Od 01. 01. 1970. do 01. 05. 2024., prosječni BDP u Malezija bio je 4,75 milijardi MYR. Najviša vrijednost svih vremena dosegnuta je dana 01. 09. 2022. s 31,84 milijardi MYR, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 04. 2020. s −4,46 milijardi MYR.

Izvor: Department of Statistics, Malaysia

Trgovinska bilanca

  • Max

Trgovačka bilanca

Trgovinska bilanca Povijest

DatumVrijednost
01. 04. 2024.7,742 milijardi MYR
01. 03. 2024.12,719 milijardi MYR
01. 02. 2024.11,241 milijardi MYR
01. 01. 2024.10,173 milijardi MYR
01. 12. 2023.11,749 milijardi MYR
01. 11. 2023.12,234 milijardi MYR
01. 10. 2023.12,904 milijardi MYR
01. 09. 2023.24,374 milijardi MYR
01. 08. 2023.17,18 milijardi MYR
01. 07. 2023.17,355 milijardi MYR
1
2
3
4
5
...
58

Slični makroekonomski pokazatelji za Trgovinska bilanca

ImeTrenutnoPrethodniFrekvencija
🇲🇾
Dolasci turista
2,323 mil. 1,706 mil. Mjesečno
🇲🇾
Indeks terorizma
0,192 Points1,357 PointsGodišnje
🇲🇾
Inozemni dug
1,243 Bio. MYR1,252 Bio. MYRKvartal
🇲🇾
Izvoz YoY
7,3 %9 %Mjesečno
🇲🇾
Izvozi
128,223 milijardi MYR114,695 milijardi MYRMjesečno
🇲🇾
Prihodi od turizma
71,309 milijardi MYR28,228 milijardi MYRGodišnje
🇲🇾
Proizvodnja sirove nafte
498 BBL/D/1K490 BBL/D/1KMjesečno
🇲🇾
Strane izravne investicije
5,454 milijardi MYR17,553 milijardi MYRKvartal
🇲🇾
Tečajna lista
16,195 milijardi MYR913 mil. MYRKvartal
🇲🇾
Tečajna lista prema BDP-u
2,7 % of GDP3,1 % of GDPGodišnje
🇲🇾
Tokovi kapitala
−18,735 milijardi MYR−20,26 milijardi MYRKvartal
🇲🇾
Trgovački uvjeti
114 points115,2 pointsMjesečno
🇲🇾
Uvoz YoY
13,8 %15,5 %Mjesečno
🇲🇾
Uvozi
118,086 milijardi MYR106,954 milijardi MYRMjesečno
🇲🇾
Zlatne rezerve
38,88 Tonnes38,88 TonnesKvartal

Međunarodna trgovina igra veliku ulogu u malezijskom gospodarstvu. Od 1998. godine Malezija bilježi stalne trgovinske viškove, uglavnom zbog porasta izvoza električnih i elektroničkih proizvoda. U 2015. godini najviši trgovinski viškovi zabilježeni su s Hong Kongom, Singapurom, Japanom i Sjedinjenim Američkim Državama, dok su najveći trgovinski deficiti zabilježeni s Kinom i Tajvanom.

Što je Trgovinska bilanca

Balance of Trade (Bilanca trgovinske razmjene) jedna je od ključnih komponenti makroekonomije i odražava razliku između izvoza i uvoza robe i usluga u jednoj zemlji unutar određenog vremenskog razdoblja. Ovaj indikator pruža važne uvide u ekonomsku snagu i održivost zemlje te je ključan za razumijevanje vanjske ekonomske pozicije zemlje. Na našem web mjestu, Eulerpool, specijalizirani smo za prikazivanje makroekonomskih podataka, pa ćemo pružiti sveobuhvatan uvid u značenje, važnost i implikacije bilance trgovinske razmjene. Bilanca trgovinske razmjene može biti pozitivna, negativna ili uravnotežena. Kada zemlja više izvozi nego uvozi, bilanca je pozitivna, što znači da ima trgovinski suficit. S druge strane, kada zemlja više uvozi nego izvozi, bilanca je negativna, što znači da ima trgovinski deficit. Uravnotežena bilanca duge razdoblje odražava jednakost između uvoza i izvoza. Pozitivna bilanca trgovinske razmjene teoretski znači priljev stranih valuta, što može dovesti do povećanih deviznih rezervi zemlje. To može omogućiti stabilniji tečaj valute i može koristiti stanovništvu kroz razne kanale kao što su snižene uvozne cijene i poboljšani međunarodni kreditni rejting. Nadalje, zemlje sa stabilnim trgovinskim suficitom mogle bi bolje izolirati svoju ekonomiju od vanjskih šokova, jer ovi šokovi manje utječu kada postoji održiv priljev strane valute. S druge strane, trgovinski deficit može označavati visok stupanj zaduženosti prema inozemstvu te potencijalne probleme s plaćanjem dugova u budućnosti. Duga razdoblja trgovinskog deficita mogu dovesti do smanjenja deviznih rezervi i pritiska na devalvaciju nacionalne valute. Snižavanje vrijednosti valute može povećati cijene uvoza, što za posljedicu može imati inflaciju i smanjenje kupovne moći stanovništva. Međutim, važno je napomenuti da trgovinski deficit nije nužno loš sam po sebi. U nekim slučajevima, deficit može biti rezultat povećanja uvoza kapitala i tehnologije, što dugoročno može dovesti do poboljšanja produktivnosti i gospodarskog rasta. Analiza bilance trgovinske razmjene također uključuje analizu strukture uvoza i izvoza. Izvoz visoke dodane vrijednosti, kao što su tehnologija, strojevi i visoko sofisticirani proizvodi, često je znak snažnog i konkurentnog gospodarstva. S druge strane, ovisnost o izvozu sirovina i poluproizvoda može ukazivati na slabije diverzificiranu ekonomiju. Slično tome, visok uvoz potrošne robe može ukazivati na snažnu domaću potražnju, ali i potencijalno nedostatak domaće proizvodnje. Mjerenje i praćenje bilance trgovinske razmjene je od ključne važnosti za tvorce ekonomske politike. Ekonomske politike usmjerene na poticanje izvoza i smanjenje uvoza mogu pomoći u poboljšanju trgovinske bilance. To može uključivati smanjenje carina i drugih prepreka za izvoz, subvencije za izvoznike, razvoj infrastrukture za potporu trgovini te trgovinske sporazume s međunarodnim partnerima. Jedan od ključnih aspekata bilance trgovinske razmjene je trgovinski odnos s ključnim partnerima. Na primjer, zemlja može imati trgovinski suficit s jednim ekonomskim blokom, ali deficit s drugim. Ovi odnosi mogu biti rezultat specifičnih ugovora, geografskih prednosti ili posebne međunarodne politike. Analiza tih pojedinačnih odnosa može pružiti dublji uvid u izazove i prilike koje određena zemlja može imati. Bilanca trgovinske razmjene također igra ključnu ulogu u međunarodnim ekonomskim odnosima i geopolitici. Na primjer, veliki trgovinski suficit jedne zemlje može postati izvor napetosti s trgovačkim partnerima, što često vodi do trgovinskih sporova ili protekcionističkih mjera. U ekstremnim slučajevima, ti sukobi mogu prerasti u trgovinske ratove, što samo dodatno opterećuje globalno gospodarstvo. U zaključku, bilanca trgovinske razmjene je ključni indikator makroekonomskog stanja svake zemlje. Poznavanje i praćenje ovog indikatora putem našeg web mjesta, Eulerpool, omogućava dublje razumijevanje ekonomskih trendova i omogućava donositeljima odluka da provode informirane ekonomske politike. Sveobuhvatna analiza bilance trgovinske razmjene može pomoći gospodarstvima u postizanju veće stabilnosti i održivosti te u unapređenju međunarodne konkurentnosti.