Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Litva Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Tečaj
Trenutna vrijednost Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Litva iznosi 68 % of GDP. Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Litva porastao je na 68 % of GDP dana 01. 12. 2023., nakon što je bio 67 % of GDP dana 01. 09. 2023.. Od 01. 03. 2013. do 01. 03. 2024., prosječni BDP u Litva iznosio je 75,78 % of GDP. Najviša vrijednost ikada zabilježena je dana 01. 12. 2016. s 86,00 % of GDP, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 03. 2020. s 65,00 % of GDP.
Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP) ·
Max
Inozemni dug prema BDP-u | |
---|---|
01. 03. 2013. | 78,00 % of GDP |
01. 06. 2013. | 74,00 % of GDP |
01. 09. 2013. | 73,00 % of GDP |
01. 12. 2013. | 71,00 % of GDP |
01. 03. 2014. | 71,00 % of GDP |
01. 06. 2014. | 70,00 % of GDP |
01. 09. 2014. | 70,00 % of GDP |
01. 12. 2014. | 71,00 % of GDP |
01. 03. 2015. | 81,00 % of GDP |
01. 06. 2015. | 78,00 % of GDP |
01. 09. 2015. | 79,00 % of GDP |
01. 12. 2015. | 77,00 % of GDP |
01. 03. 2016. | 81,00 % of GDP |
01. 06. 2016. | 83,00 % of GDP |
01. 09. 2016. | 85,00 % of GDP |
01. 12. 2016. | 86,00 % of GDP |
01. 03. 2017. | 85,00 % of GDP |
01. 06. 2017. | 83,00 % of GDP |
01. 09. 2017. | 83,00 % of GDP |
01. 12. 2017. | 84,00 % of GDP |
01. 03. 2018. | 83,00 % of GDP |
01. 06. 2018. | 81,00 % of GDP |
01. 09. 2018. | 81,00 % of GDP |
01. 12. 2018. | 78,00 % of GDP |
01. 03. 2019. | 74,00 % of GDP |
01. 06. 2019. | 75,00 % of GDP |
01. 09. 2019. | 73,00 % of GDP |
01. 12. 2019. | 70,00 % of GDP |
01. 03. 2020. | 65,00 % of GDP |
01. 06. 2020. | 72,00 % of GDP |
01. 09. 2020. | 75,00 % of GDP |
01. 12. 2020. | 81,00 % of GDP |
01. 03. 2021. | 79,00 % of GDP |
01. 06. 2021. | 80,00 % of GDP |
01. 09. 2021. | 78,00 % of GDP |
01. 12. 2021. | 79,00 % of GDP |
01. 03. 2022. | 73,00 % of GDP |
01. 06. 2022. | 71,00 % of GDP |
01. 09. 2022. | 69,00 % of GDP |
01. 12. 2022. | 68,00 % of GDP |
01. 03. 2023. | 67,00 % of GDP |
01. 06. 2023. | 69,00 % of GDP |
01. 09. 2023. | 67,00 % of GDP |
01. 12. 2023. | 68,00 % of GDP |
Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP) Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 12. 2023. | 68 % of GDP |
01. 09. 2023. | 67 % of GDP |
01. 06. 2023. | 69 % of GDP |
01. 03. 2023. | 67 % of GDP |
01. 12. 2022. | 68 % of GDP |
01. 09. 2022. | 69 % of GDP |
01. 06. 2022. | 71 % of GDP |
01. 03. 2022. | 73 % of GDP |
01. 12. 2021. | 79 % of GDP |
01. 09. 2021. | 78 % of GDP |
Slični makroekonomski pokazatelji za Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇱🇹 Dolasci turista | 296.6 | 507.8 | Kvartal |
🇱🇹 Indeks terorizma | 0,059 Points | 0,508 Points | Godišnje |
🇱🇹 Inozemni dug | 49,233 milijardi EUR | 47,498 milijardi EUR | Kvartal |
🇱🇹 Izvozi | 3,212 milijardi EUR | 3,092 milijardi EUR | Mjesečno |
🇱🇹 Prihodi od turizma | 197,7 mil. EUR | 389,2 mil. EUR | Kvartal |
🇱🇹 Prijenosi | 192,14 mil. EUR | 222,05 mil. EUR | Kvartal |
🇱🇹 Strane izravne investicije | −67,44 mil. EUR | 743,08 mil. EUR | Kvartal |
🇱🇹 Tečajna lista | 282,1 mil. EUR | −30,7 mil. EUR | Mjesečno |
🇱🇹 Tečajna lista prema BDP-u | 1,9 % of GDP | −5,5 % of GDP | Godišnje |
🇱🇹 Tokovi kapitala | 361,1 mil. EUR | 318,79 mil. EUR | Mjesečno |
🇱🇹 Trgovačka bilanca | 409,9 mil. EUR | −286 mil. EUR | Mjesečno |
🇱🇹 Uvoz prirodnog plina | 12.035 Terajoule | 9.707 Terajoule | Mjesečno |
🇱🇹 Uvozi | 3,361 milijardi EUR | 3,516 milijardi EUR | Mjesečno |
🇱🇹 Zlatne rezerve | 5,82 Tonnes | 5,82 Tonnes | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Europa
- 🇦🇱Albanija
- 🇦🇹Austrija
- 🇧🇾Bjelorusija
- 🇧🇪Belgija
- 🇧🇦Bosna i Hercegovina
- 🇧🇬Bugarska
- 🇭🇷Hrvatska
- 🇨🇾Cipar
- 🇨🇿Češka Republika
- 🇩🇰Danska
- 🇪🇪Estonija
- 🇫🇴Farski otoci
- 🇫🇮Finska
- 🇫🇷Francuska
- 🇩🇪Njemačka
- 🇬🇷Grčka
- 🇭🇺Mađarska
- 🇮🇸Otok
- 🇮🇪Irska
- 🇮🇹Italija
- 🇽🇰Kosovo
- 🇱🇻Latvija
- 🇱🇮Lihtenštajn
- 🇱🇺Luksemburg
- 🇲🇰Sjeverna Makedonija
- 🇲🇹Malta
- 🇲🇩Moldavija
- 🇲🇨Monaco
- 🇲🇪Crna Gora
- 🇳🇱Nizozemska
- 🇳🇴Norveška
- 🇵🇱Poljska
- 🇵🇹Portugal
- 🇷🇴Rumunjska
- 🇷🇺Rusija
- 🇷🇸Srbija
- 🇸🇰Slovačka
- 🇸🇮Slovenija
- 🇪🇸Španjolska
- 🇸🇪Švedska
- 🇨🇭Švicarska
- 🇺🇦Ukrajina
- 🇬🇧Ujedinjeno Kraljevstvo
- 🇦🇩Andora
Što je Vanjski dug prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Vanjski dug prema BDP-u: Ključan pokazatelj makroekonomske stabilnosti U današnjem složenom globalnom ekonomskom okruženju, jedan od ključnih pokazatelja koji može značajno utjecati na percepciju ekonomske stabilnosti i održivosti neke zemlje je odnos vanjskog duga prema bruto domaćem proizvodu (BDP). Na stranici eulerpool, specijaliziranoj za prikazivanje makroekonomskih podataka, pridajemo veliku važnost ovom pokazatelju. Razmatranje vanjskog duga u kontekstu BDP-a omogućuje dublje razumijevanje ne samo ekonomskih kapaciteta neke zemlje nego i njezine sposobnosti za otplatu dugova i suočavanje s potencijalnim financijskim krizama. Vanjski dug zemlje predstavlja ukupni iznos duga koji ta zemlja duguje inozemnim kreditorima. To uključuje dugove vlade, privatnih kompanija i financijskih institucija prema stranome kapitalu. BDP, s druge strane, je mjera ukupne vrijednosti svih roba i usluga proizvedenih unutar granica određene zemlje u određenom vremenskom razdoblju, obično godinu dana. Omjer vanjskog duga prema BDP-u daje uvid u sposobnost zemlje da generira dovoljno ekonomskih sredstava za otplatu tih dugova. Visoki omjer vanjskog duga prema BDP-u može implicirati zaduženost zemlje i njenu potencijalnu nesposobnost za ispunjavanje financijskih obveza bez vanjske pomoći. To može dovesti do nepovoljnih ekonomskih posljedica, uključujući devalvaciju domaće valute, povećane kamatne stope i smanjenu investitorsku privlačnost. Međutim, vanjski dug nije nužno loš. Dug se može koristiti za financiranje rasta i razvoja zemlje, posebno ako se sredstva ulažu u produktivne svrhe koje mogu generirati budući prihod. Na web stranici eulerpool nudimo detaljnu analizu podataka o vanjskom dugu i BDP-u kako bismo omogućili korisnicima da donose informirane odluke. Naši podaci su prikupljeni iz pouzdanih izvora i redovito ažurirani kako bi odražavali najnovije trendove i promjene u globalnoj ekonomiji. Uz detaljne statistike, pružamo i interpretaciju podataka koja može pomoći u shvaćanju širih makroekonomskih konteksta. Kod praćenja omjera vanjskog duga prema BDP-u važno je uzeti u obzir i druge ekonomske varijable kao što su inflacija, kamatne stope, tekući račun platne bilance i devizne rezerve. Na eulerpoolu nudimo integrirane podatke koji omogućuju sveobuhvatan pristup analizi ekonomske situacije. Na taj način, korisnici imaju cjelovit uvid u ekonomski položaj zemlje i mogu bolje procijeniti financijske rizike i prilike. Povijesno gledano, zemlje koje su imale visok omjer vanjskog duga prema BDP-u suočavale su se s nizom izazova. Na primjer, Latinska Amerika u 1980-ima i Azija krajem 1990-ih doživjele su ozbiljne financijske krize djelomično zbog visoke razine vanjskog zaduženja. Takve krize rezultirale su gubitkom povjerenja investitora, smanjenjem stranih ulaganja i potrebom za intervencijom međunarodnih financijskih institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Smanjenje omjera vanjskog duga prema BDP-u može biti ključni korak prema povećanju ekonomske stabilnosti zemlje. To može uključivati mjere fiskalne discipline, strukturne reforme za poticanje rasta i produktivnosti te pažljivo upravljanje deviznim rezervama. Također, diversifikacija izvora prihoda i razvoj domaćih financijskih tržišta mogu smanjiti ovisnost o vanjskom financiranju. Važno je napomenuti da i zemlje s visokim BDP-om mogu imati značajan vanjski dug, ali njihova sposobnost za servisiranje tog duga često je bolja zbog većih prihoda i razvijenijih financijskih sustava. Primjeri takvih zemalja su Sjedinjene Američke Države i Japan, koje unatoč visokom vanjskom dugu uspijevaju održati povjerenje investitora zahvaljujući snažnoj i diversificiranoj ekonomiji. Kontekst globalizacije također igra ključnu ulogu u razumijevanju važnosti omjera vanjskog duga prema BDP-u. U globaliziranom svijetu, ekonomske sudbine zemalja su međusobno povezane. Dug jedne zemlje može utjecati na druge zemlje kroz trgovačke kanale, financijske tokove i izmjene tečajnih politika. Stoga, na eulerpoolu pružamo i podatke koji omogućuju komparativne analize između različitih zemalja, što pomaže korisnicima da bolje razumiju globalne ekonomske odnose. Zaključno, omjer vanjskog duga prema BDP-u je ključan pokazatelj ekonomske stabilnosti i održivosti zemlje. Redovito praćenje ovog pokazatelja, zajedno s drugim relevantnim ekonomskim varijablama, može pružiti dragocjene uvide u stanje nacionalne ekonomije i njene perspektive. Na eulerpoolu, posvećeni smo pružanju točnih, ažuriranih i sveobuhvatnih makroekonomskih podataka kako bismo podržali informirane odluke naših korisnika. U svijetu gdje je ekonomska stabilnost od presudne važnosti, razumijevanje i upravljanje vanjskim dugom u odnosu na BDP može biti ključ za dugoročni uspjeh i prosperitet. Posjetite nas na eulerpool kako biste pristupili najnovijim makroekonomskim podacima i analizam koje vam mogu pomoći da bolje razumijete ekonomske izazove i prilike današnjice.