Učini najbolje investicije svog života

Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
🇱🇾

Libija Trgovinska bilanca

Tečaj

16,193 milijardi LYD
Promjena +/-
+2,212 milijardi LYD
Promjena %
+14,66 %

Trenutna vrijednost Trgovinska bilanca u Libija iznosi 16,193 milijardi LYD. Trgovinska bilanca u Libija povećala se na 16,193 milijardi LYD dana 01. 01. 2021., nakon što je bila 13,98 milijardi LYD dana 01. 01. 2019.. Od 01. 01. 1990. do 01. 01. 2022., prosječni BDP u Libija iznosio je 11,37 milijardi LYD. Najviša vrijednost svih vremena postignuta je dana 01. 01. 2008. s 51,09 milijardi LYD, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 2014. s −14,12 milijardi LYD.

Izvor: Central Bank of Lybia

Trgovinska bilanca

  • Max

Trgovačka bilanca

Trgovinska bilanca Povijest

DatumVrijednost
01. 01. 2021.16,193 milijardi LYD
01. 01. 2019.13,98 milijardi LYD
01. 01. 2018.23,257 milijardi LYD
01. 01. 2017.11,549 milijardi LYD
01. 01. 2013.15,2 milijardi LYD
01. 01. 2012.44,65 milijardi LYD
01. 01. 2011.9,59 milijardi LYD
01. 01. 2010.29,777 milijardi LYD
01. 01. 2009.18,816 milijardi LYD
01. 01. 2008.51,089 milijardi LYD
1
2
3

Slični makroekonomski pokazatelji za Trgovinska bilanca

ImeTrenutnoPrethodniFrekvencija
🇱🇾
Indeks terorizma
2,469 Points4,73 PointsGodišnje
🇱🇾
Izvozi
39,118 milijardi LYD32,904 milijardi LYDGodišnje
🇱🇾
Proizvodnja sirove nafte
1.173 BBL/D/1K1.218 BBL/D/1KMjesečno
🇱🇾
Strane izravne investicije
1,999 milijardi LYD1,707 milijardi LYDGodišnje
🇱🇾
Tečajna lista
62,029 milijardi LYD25,653 milijardi LYDGodišnje
🇱🇾
Tečajna lista prema BDP-u
23,3 % of GDP13,3 % of GDPGodišnje
🇱🇾
Tokovi kapitala
−24,075 milijardi LYD−29,016 milijardi LYDGodišnje
🇱🇾
Uvozi
19,982 milijardi LYD16,711 milijardi LYDGodišnje
🇱🇾
Zlatne rezerve
146,65 Tonnes146,65 TonnesKvartal

Libija bilježi trgovinski suficit zahvaljujući značajnom izvozu nafte. Glavni uvozi uključuju kapitalnu opremu i prehrambene proizvode. Glavni trgovinski partner Libije je Italija, a slijede Kina i Njemačka.

Što je Trgovinska bilanca

Balance of Trade (Bilanca trgovinske razmjene) jedna je od ključnih komponenti makroekonomije i odražava razliku između izvoza i uvoza robe i usluga u jednoj zemlji unutar određenog vremenskog razdoblja. Ovaj indikator pruža važne uvide u ekonomsku snagu i održivost zemlje te je ključan za razumijevanje vanjske ekonomske pozicije zemlje. Na našem web mjestu, Eulerpool, specijalizirani smo za prikazivanje makroekonomskih podataka, pa ćemo pružiti sveobuhvatan uvid u značenje, važnost i implikacije bilance trgovinske razmjene. Bilanca trgovinske razmjene može biti pozitivna, negativna ili uravnotežena. Kada zemlja više izvozi nego uvozi, bilanca je pozitivna, što znači da ima trgovinski suficit. S druge strane, kada zemlja više uvozi nego izvozi, bilanca je negativna, što znači da ima trgovinski deficit. Uravnotežena bilanca duge razdoblje odražava jednakost između uvoza i izvoza. Pozitivna bilanca trgovinske razmjene teoretski znači priljev stranih valuta, što može dovesti do povećanih deviznih rezervi zemlje. To može omogućiti stabilniji tečaj valute i može koristiti stanovništvu kroz razne kanale kao što su snižene uvozne cijene i poboljšani međunarodni kreditni rejting. Nadalje, zemlje sa stabilnim trgovinskim suficitom mogle bi bolje izolirati svoju ekonomiju od vanjskih šokova, jer ovi šokovi manje utječu kada postoji održiv priljev strane valute. S druge strane, trgovinski deficit može označavati visok stupanj zaduženosti prema inozemstvu te potencijalne probleme s plaćanjem dugova u budućnosti. Duga razdoblja trgovinskog deficita mogu dovesti do smanjenja deviznih rezervi i pritiska na devalvaciju nacionalne valute. Snižavanje vrijednosti valute može povećati cijene uvoza, što za posljedicu može imati inflaciju i smanjenje kupovne moći stanovništva. Međutim, važno je napomenuti da trgovinski deficit nije nužno loš sam po sebi. U nekim slučajevima, deficit može biti rezultat povećanja uvoza kapitala i tehnologije, što dugoročno može dovesti do poboljšanja produktivnosti i gospodarskog rasta. Analiza bilance trgovinske razmjene također uključuje analizu strukture uvoza i izvoza. Izvoz visoke dodane vrijednosti, kao što su tehnologija, strojevi i visoko sofisticirani proizvodi, često je znak snažnog i konkurentnog gospodarstva. S druge strane, ovisnost o izvozu sirovina i poluproizvoda može ukazivati na slabije diverzificiranu ekonomiju. Slično tome, visok uvoz potrošne robe može ukazivati na snažnu domaću potražnju, ali i potencijalno nedostatak domaće proizvodnje. Mjerenje i praćenje bilance trgovinske razmjene je od ključne važnosti za tvorce ekonomske politike. Ekonomske politike usmjerene na poticanje izvoza i smanjenje uvoza mogu pomoći u poboljšanju trgovinske bilance. To može uključivati smanjenje carina i drugih prepreka za izvoz, subvencije za izvoznike, razvoj infrastrukture za potporu trgovini te trgovinske sporazume s međunarodnim partnerima. Jedan od ključnih aspekata bilance trgovinske razmjene je trgovinski odnos s ključnim partnerima. Na primjer, zemlja može imati trgovinski suficit s jednim ekonomskim blokom, ali deficit s drugim. Ovi odnosi mogu biti rezultat specifičnih ugovora, geografskih prednosti ili posebne međunarodne politike. Analiza tih pojedinačnih odnosa može pružiti dublji uvid u izazove i prilike koje određena zemlja može imati. Bilanca trgovinske razmjene također igra ključnu ulogu u međunarodnim ekonomskim odnosima i geopolitici. Na primjer, veliki trgovinski suficit jedne zemlje može postati izvor napetosti s trgovačkim partnerima, što često vodi do trgovinskih sporova ili protekcionističkih mjera. U ekstremnim slučajevima, ti sukobi mogu prerasti u trgovinske ratove, što samo dodatno opterećuje globalno gospodarstvo. U zaključku, bilanca trgovinske razmjene je ključni indikator makroekonomskog stanja svake zemlje. Poznavanje i praćenje ovog indikatora putem našeg web mjesta, Eulerpool, omogućava dublje razumijevanje ekonomskih trendova i omogućava donositeljima odluka da provode informirane ekonomske politike. Sveobuhvatna analiza bilance trgovinske razmjene može pomoći gospodarstvima u postizanju veće stabilnosti i održivosti te u unapređenju međunarodne konkurentnosti.