Učini najbolje investicije svog života
Kenija Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva
Tečaj
Trenutna vrijednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva u Kenija je 150,26 milijardi KES. Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva u Kenija povećao se na 150,26 milijardi KES na datum 01. 09. 2024., nakon što je bio 139,226 milijardi KES na datum 01. 06. 2024.. Od 01. 03. 2009. do 01. 09. 2024., prosječni BDP u Kenija je bio 101,58 milijardi KES. Najviša vrijednost svih vremena dostignuta je na datum 01. 09. 2023. s 153,38 milijardi KES, dok je najniža vrijednost zabilježena na datum 01. 06. 2009. s 49,51 milijardi KES.
Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva ·
Max
BDP iz građevinskog sektora | |
---|---|
01. 03. 2009. | 50,22 milijardi KES |
01. 06. 2009. | 49,51 milijardi KES |
01. 09. 2009. | 50,66 milijardi KES |
01. 12. 2009. | 52,88 milijardi KES |
01. 03. 2010. | 55,82 milijardi KES |
01. 06. 2010. | 58,28 milijardi KES |
01. 09. 2010. | 59,71 milijardi KES |
01. 12. 2010. | 61,37 milijardi KES |
01. 03. 2011. | 62,24 milijardi KES |
01. 06. 2011. | 63,28 milijardi KES |
01. 09. 2011. | 64,05 milijardi KES |
01. 12. 2011. | 67,77 milijardi KES |
01. 03. 2012. | 70,22 milijardi KES |
01. 06. 2012. | 72,09 milijardi KES |
01. 09. 2012. | 74,73 milijardi KES |
01. 12. 2012. | 78,63 milijardi KES |
01. 03. 2013. | 75,61 milijardi KES |
01. 06. 2013. | 77,37 milijardi KES |
01. 09. 2013. | 78,22 milijardi KES |
01. 12. 2013. | 80,66 milijardi KES |
01. 03. 2014. | 83,92 milijardi KES |
01. 06. 2014. | 87,30 milijardi KES |
01. 09. 2014. | 84,67 milijardi KES |
01. 12. 2014. | 85,35 milijardi KES |
01. 03. 2015. | 87,40 milijardi KES |
01. 06. 2015. | 93,82 milijardi KES |
01. 09. 2015. | 93,02 milijardi KES |
01. 12. 2015. | 93,61 milijardi KES |
01. 03. 2016. | 92,74 milijardi KES |
01. 06. 2016. | 96,94 milijardi KES |
01. 09. 2016. | 98,73 milijardi KES |
01. 12. 2016. | 100,85 milijardi KES |
01. 03. 2017. | 101,67 milijardi KES |
01. 06. 2017. | 101,69 milijardi KES |
01. 09. 2017. | 104,35 milijardi KES |
01. 12. 2017. | 106,00 milijardi KES |
01. 03. 2018. | 108,36 milijardi KES |
01. 06. 2018. | 108,84 milijardi KES |
01. 09. 2018. | 112,29 milijardi KES |
01. 12. 2018. | 109,48 milijardi KES |
01. 03. 2019. | 114,93 milijardi KES |
01. 06. 2019. | 116,81 milijardi KES |
01. 09. 2019. | 121,19 milijardi KES |
01. 12. 2019. | 117,60 milijardi KES |
01. 03. 2020. | 126,58 milijardi KES |
01. 06. 2020. | 124,92 milijardi KES |
01. 09. 2020. | 133,53 milijardi KES |
01. 12. 2020. | 132,95 milijardi KES |
01. 03. 2021. | 134,42 milijardi KES |
01. 06. 2021. | 133,58 milijardi KES |
01. 09. 2021. | 142,53 milijardi KES |
01. 12. 2021. | 142,23 milijardi KES |
01. 03. 2022. | 142,46 milijardi KES |
01. 06. 2022. | 139,55 milijardi KES |
01. 09. 2022. | 147,46 milijardi KES |
01. 12. 2022. | 145,74 milijardi KES |
01. 03. 2023. | 146,72 milijardi KES |
01. 06. 2023. | 143,34 milijardi KES |
01. 09. 2023. | 153,38 milijardi KES |
01. 12. 2023. | 148,96 milijardi KES |
01. 03. 2024. | 146,90 milijardi KES |
01. 06. 2024. | 139,23 milijardi KES |
01. 09. 2024. | 150,26 milijardi KES |
Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 09. 2024. | 150,26 milijardi KES |
01. 06. 2024. | 139,226 milijardi KES |
01. 03. 2024. | 146,902 milijardi KES |
01. 12. 2023. | 148,962 milijardi KES |
01. 09. 2023. | 153,38 milijardi KES |
01. 06. 2023. | 143,34 milijardi KES |
01. 03. 2023. | 146,715 milijardi KES |
01. 12. 2022. | 145,744 milijardi KES |
01. 09. 2022. | 147,461 milijardi KES |
01. 06. 2022. | 139,549 milijardi KES |
Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇰🇪 BDP iz komunalnih usluga | 66,316 milijardi KES | 60,868 milijardi KES | Kvartal |
🇰🇪 BDP iz poljoprivrede | 380,925 milijardi KES | 539,507 milijardi KES | Kvartal |
🇰🇪 BDP iz proizvodnje | 213,709 milijardi KES | 215,445 milijardi KES | Kvartal |
🇰🇪 BDP iz rudarstva | 24,533 milijardi KES | 25,857 milijardi KES | Kvartal |
🇰🇪 BDP po glavi stanovnika | 1.808,4 USD | 1.747,53 USD | Godišnje |
🇰🇪 BDP po glavi stanovnika PPP | 5.682,989 USD | 5.491,694 USD | Godišnje |
🇰🇪 BDP po stalnim cijenama | 2,631 Bio. KES | 2,732 Bio. KES | Kvartal |
🇰🇪 BIP | 108,04 milijardi USD | 114,45 milijardi USD | Godišnje |
🇰🇪 BIP iz javne uprave | 163,491 milijardi KES | 166,176 milijardi KES | Kvartal |
🇰🇪 BIP iz transportnog sektora | 274,257 milijardi KES | 257,096 milijardi KES | Kvartal |
🇰🇪 BIP iz usluga | 80,172 milijardi KES | 74,988 milijardi KES | Kvartal |
🇰🇪 Bruto investicije u dugotrajnu imovinu | 1,897 Bio. KES | 1,861 Bio. KES | Godišnje |
🇰🇪 Godišnja stopa rasta BDP-a | 4 % | 4,6 % | Kvartal |
🇰🇪 Rast BDP-a u cijeloj godini | 5,6 % | 4,9 % | Godišnje |
🇰🇪 Stopa rasta BDP | 1 % | 0,9 % | Kvartal |
Makro stranice za druge zemlje u Afrika
- 🇩🇿Alžir
- 🇦🇴Angola
- 🇧🇯Benin
- 🇧🇼Botswana
- 🇧🇫Burkina Faso
- 🇧🇮Burundi
- 🇨🇲Kamerun
- 🇨🇻Kap Verde
- 🇨🇫Srednjoafrička Republika
- 🇹🇩Čad
- 🇰🇲Komori
- 🇨🇬Kongo
- 🇿🇦Južnoafrička Republika
- 🇩🇯Džibuti
- 🇪🇬Egipat
- 🇬🇶Ekvatorska Gvineja
- 🇪🇷Eritreja
- 🇪🇹Etiopija
- 🇬🇦Gabon
- 🇬🇲Gambija
- 🇬🇭Gana
- 🇬🇳Gvineja
- 🇬🇼Gvineja Bisau
- 🇨🇮Obala Bjelokosti
- 🇱🇸Lesoto
- 🇱🇷Liberija
- 🇱🇾Libija
- 🇲🇬Madagaskar
- 🇲🇼Malavi
- 🇲🇱Mali
- 🇲🇷Mauritanija
- 🇲🇺Mauricij
- 🇲🇦Maroko
- 🇲🇿Mozambik
- 🇳🇦Namibija
- 🇳🇪Niger
- 🇳🇬Nigerija
- 🇷🇼Ruanda
- 🇸🇹São Tomé i Príncipe
- 🇸🇳Senegal
- 🇸🇨Sejšeli
- 🇸🇱Sierra Leone
- 🇸🇴Somalija
- Južni Sudan
- 🇸🇩Sudan
- 🇸🇿Svazioland
- 🇹🇿Tanzanija
- 🇹🇬Togo
- 🇹🇳Tunis
- 🇺🇬Uganda
- 🇿🇲Zambija
- 🇿🇼Zimbabve
Što je Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva
BDP iz građevinskog sektora: Ključni pokretač makroekonomskog razvoja Na portalu eulerpool, možemo razumjeti kako različiti sektori doprinosi ukupnom ekonomskom rastu, a jedan od ključnih sektora koji značajno doprinosi bruto domaćem proizvodu (BDP) je građevinski sektor. Struktura i dinamika BDP-a iz građevinskog sektora daje nam jasniji uvid u makroekonomske trendove i procese, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama diljem svijeta. Ovaj sektor nije samo osnovni pokretač ekonomskih aktivnosti već ima i ključnu ulogu u oblikovanju infrastrukture potrebne za dugoročni gospodarski razvoj. Što je BDP iz građevinskog sektora? Bruto domaći proizvod iz građevinskog sektora odnosi se na ukupnu vrijednost svih građevinskih aktivnosti koje su unutar jedne godine obavljene u nekoj zemlji. To uključuje sve građevinske projekte od izgradnje stambenih zgrada, poslovnih objekata, javne infrastrukture poput cesta i mostova, pa do industrijskih postrojenja i drugih građevinskih zahvata. Kalkulacija BDP-a iz ovog sektora temelji se na ukupnoj novčanoj vrijednosti završene građevinske proizvodnje do dodane vrijednosti koju ta proizvodnja generira. Značaj građevinskog sektora u ukupnom gospodarstvu Građevinski sektor ima višestruku ulogu u ekonomiji. Osim što izravno doprinosi ukupnom BDP-u, indirektno utječe na mnoge druge sektore poput industrije, trgovine, prijevoza i financijskih usluga. Na primjer, potražnja za građevinskim materijalima stimulira rast i proizvodnju u industrijskom sektoru, dok izgradnja novih trgovačkih centara može potaknuti rast u sektoru maloprodaje i usluga. Također, rast građevinskog sektora može pokrenuti nove investicije te otvoriti nova radna mjesta, čime se potiče zaposlenost i smanjuje nezaposlenost. Osim toga, visok stupanj građevinske djelatnosti obično ukazuje na optimizam investitora i povjerenje u ekonomsku stabilnost i rast zemlje. Tijekom razdoblja ekonomske ekspanzije često svjedočimo povećanom broju investicija u građevinski sektor, dok se tijekom recesije broj takvih investicija smanjuje kao rezultat pada potražnje i opreznosti investitora. Faktori koji utječu na BDP iz građevinskog sektora Nekoliko ključnih faktora može utjecati na varijacije i trendove u BDP-u iz građevinskog sektora, uključujući: 1. **Vladine politike i regulacije**: Propisi o gradnji, porezne olakšice, subvencije i urbanistički planovi mogu značajno utjecati na opseg i tempo građevinskih aktivnosti. 2. **Makroekonomski uvjeti**: Šire ekonomske okolnosti, uključujući stopu rasta BDP-a, inflaciju, kamatne stope i dostupnost kredita, također imaju značajan utjecaj na građevinski sektor. 3. **Demografski trendovi**: Mjesta s brzim demografskim rastom obično trebaju više stambenih i infrastrukturnih objekata, što potiče rast građevinskog sektora. 4. **Tehnološke inovacije**: Uvođenje novih tehnologija i inovacija u građevinski sektor može povećati efikasnost, smanjiti troškove i povećati produktivnost građevinskih projekata. 5. **Investicijska klima**: Povjerenje investitora i dostupnost financiranja ključni su faktori koji potiču ulaganja u nove građevinske projekte. Primjeri iz prakse Hrvatska je dobar primjer zemlje u kojoj građevinski sektor ima značajan utjecaj na ukupni BDP. Tijekom proteklih desetljeća, nekoliko ključnih građevinskih projekata, kao što su izgradnja autocesta, sportskih objekata i turističke infrastrukture, značajno su doprinijeli ekonomskom razvoju zemlje. Posebno je važno naglasiti ulogu građevinskog sektora u razvoju turizma, koji je također jedan od ključnih sektora hrvatskog gospodarstva. Izgradnja novih hotelskih kapaciteta, marina, sportskih i rekreacijskih centara izravno doprinosi povećanju turističkog prometa i prihoda. Izazovi i prilike Iako građevinski sektor igra ključnu ulogu u ekonomskom razvoju, suočava se i s brojnim izazovima. Problematična područja uključuju nedostatak kvalificirane radne snage, visok stupanj birokracije, kašnjenja u realizaciji projekata i složenost urbanističkih i građevinskih procesa. Međutim, tu su i brojne prilike za rast i razvoj, uključujući korištenje novih tehnologija kao što su BIM (Building Information Modeling), zelene građevine i održiva arhitektura, čime se može povećati ekonomska efikasnost i ekološka održivost građevinskog sektora. Zaključak Na portalu eulerpool kontinuirano pratimo BDP iz građevinskog sektora kako bismo pružili točne i ažurirane podatke koji pomažu u boljem razumijevanju ekonomskih trendova. Građevinski sektor je ključni element svakog gospodarstva, s velikim potencijalom za pokretanje rasta, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje kvalitete života. Razumijevanje dinamike i faktora koji utječu na BDP iz građevinskog sektora ključno je za donošenje ispravnih ekonomskih odluka i planiranje održivog razvoja u budućnosti.