Učini najbolje investicije svog života

Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
🇶🇦

Katar Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva

Tečaj

18,86 milijardi QAR
Promjena +/-
+41 mil. QAR
Promjena %
+0,22 %

Trenutna vrijednost Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva u Katar je 18,86 milijardi QAR. Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva u Katar povećao se na 18,86 milijardi QAR na datum 01. 06. 2023., nakon što je bio 18,819 milijardi QAR na datum 01. 03. 2023.. Od 01. 03. 2011. do 01. 09. 2023., prosječni BDP u Katar je bio 16,41 milijardi QAR. Najviša vrijednost svih vremena dostignuta je na datum 01. 06. 2018. s 23,72 milijardi QAR, dok je najniža vrijednost zabilježena na datum 01. 06. 2011. s 7,31 milijardi QAR.

Izvor: Qatar Statistics Authority

Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva

  • Max

BDP iz građevinskog sektora

Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva Povijest

DatumVrijednost
01. 06. 2023.18,86 milijardi QAR
01. 03. 2023.18,819 milijardi QAR
01. 12. 2022.18,536 milijardi QAR
01. 09. 2022.21,034 milijardi QAR
01. 06. 2022.19,245 milijardi QAR
01. 03. 2022.21,497 milijardi QAR
01. 12. 2021.20,469 milijardi QAR
01. 09. 2021.20,124 milijardi QAR
01. 06. 2021.19,131 milijardi QAR
01. 03. 2021.19,673 milijardi QAR
1
2
3
4
...
5

Slični makroekonomski pokazatelji za Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva

ImeTrenutnoPrethodniFrekvencija
🇶🇦
BDP iz komunalnih usluga
1,687 milijardi QAR1,424 milijardi QARKvartal
🇶🇦
BDP iz poljoprivrede
498 mil. QAR506 mil. QARKvartal
🇶🇦
BDP iz proizvodnje
14,14 milijardi QAR13,536 milijardi QARKvartal
🇶🇦
BDP iz rudarstva
65,876 milijardi QAR65,374 milijardi QARKvartal
🇶🇦
BDP po glavi stanovnika
63.428,36 USD61.022,5 USDGodišnje
🇶🇦
BDP po glavi stanovnika PPP
113.157,23 USD108.865,14 USDGodišnje
🇶🇦
BDP po stalnim cijenama
177,334 milijardi QAR170,479 milijardi QARKvartal
🇶🇦
BIP
235,77 milijardi USD179,73 milijardi USDGodišnje
🇶🇦
BIP iz javne uprave
14,211 milijardi QAR14,501 milijardi QARKvartal
🇶🇦
BIP iz transportnog sektora
6,994 milijardi QAR6,638 milijardi QARKvartal
🇶🇦
BIP iz usluga
14,672 milijardi QAR13,251 milijardi QARKvartal
🇶🇦
Bruto investicije u dugotrajnu imovinu
53,657 milijardi QAR69,662 milijardi QARKvartal
🇶🇦
Godišnja stopa rasta BDP-a
1,22 %1 %Kvartal
🇶🇦
Stopa rasta BDP
4 %0,5 %Kvartal

Što je Bruto domaći proizvod (BDP) iz graditeljstva

BDP iz građevinskog sektora: Ključni pokretač makroekonomskog razvoja Na portalu eulerpool, možemo razumjeti kako različiti sektori doprinosi ukupnom ekonomskom rastu, a jedan od ključnih sektora koji značajno doprinosi bruto domaćem proizvodu (BDP) je građevinski sektor. Struktura i dinamika BDP-a iz građevinskog sektora daje nam jasniji uvid u makroekonomske trendove i procese, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama diljem svijeta. Ovaj sektor nije samo osnovni pokretač ekonomskih aktivnosti već ima i ključnu ulogu u oblikovanju infrastrukture potrebne za dugoročni gospodarski razvoj. Što je BDP iz građevinskog sektora? Bruto domaći proizvod iz građevinskog sektora odnosi se na ukupnu vrijednost svih građevinskih aktivnosti koje su unutar jedne godine obavljene u nekoj zemlji. To uključuje sve građevinske projekte od izgradnje stambenih zgrada, poslovnih objekata, javne infrastrukture poput cesta i mostova, pa do industrijskih postrojenja i drugih građevinskih zahvata. Kalkulacija BDP-a iz ovog sektora temelji se na ukupnoj novčanoj vrijednosti završene građevinske proizvodnje do dodane vrijednosti koju ta proizvodnja generira. Značaj građevinskog sektora u ukupnom gospodarstvu Građevinski sektor ima višestruku ulogu u ekonomiji. Osim što izravno doprinosi ukupnom BDP-u, indirektno utječe na mnoge druge sektore poput industrije, trgovine, prijevoza i financijskih usluga. Na primjer, potražnja za građevinskim materijalima stimulira rast i proizvodnju u industrijskom sektoru, dok izgradnja novih trgovačkih centara može potaknuti rast u sektoru maloprodaje i usluga. Također, rast građevinskog sektora može pokrenuti nove investicije te otvoriti nova radna mjesta, čime se potiče zaposlenost i smanjuje nezaposlenost. Osim toga, visok stupanj građevinske djelatnosti obično ukazuje na optimizam investitora i povjerenje u ekonomsku stabilnost i rast zemlje. Tijekom razdoblja ekonomske ekspanzije često svjedočimo povećanom broju investicija u građevinski sektor, dok se tijekom recesije broj takvih investicija smanjuje kao rezultat pada potražnje i opreznosti investitora. Faktori koji utječu na BDP iz građevinskog sektora Nekoliko ključnih faktora može utjecati na varijacije i trendove u BDP-u iz građevinskog sektora, uključujući: 1. **Vladine politike i regulacije**: Propisi o gradnji, porezne olakšice, subvencije i urbanistički planovi mogu značajno utjecati na opseg i tempo građevinskih aktivnosti. 2. **Makroekonomski uvjeti**: Šire ekonomske okolnosti, uključujući stopu rasta BDP-a, inflaciju, kamatne stope i dostupnost kredita, također imaju značajan utjecaj na građevinski sektor. 3. **Demografski trendovi**: Mjesta s brzim demografskim rastom obično trebaju više stambenih i infrastrukturnih objekata, što potiče rast građevinskog sektora. 4. **Tehnološke inovacije**: Uvođenje novih tehnologija i inovacija u građevinski sektor može povećati efikasnost, smanjiti troškove i povećati produktivnost građevinskih projekata. 5. **Investicijska klima**: Povjerenje investitora i dostupnost financiranja ključni su faktori koji potiču ulaganja u nove građevinske projekte. Primjeri iz prakse Hrvatska je dobar primjer zemlje u kojoj građevinski sektor ima značajan utjecaj na ukupni BDP. Tijekom proteklih desetljeća, nekoliko ključnih građevinskih projekata, kao što su izgradnja autocesta, sportskih objekata i turističke infrastrukture, značajno su doprinijeli ekonomskom razvoju zemlje. Posebno je važno naglasiti ulogu građevinskog sektora u razvoju turizma, koji je također jedan od ključnih sektora hrvatskog gospodarstva. Izgradnja novih hotelskih kapaciteta, marina, sportskih i rekreacijskih centara izravno doprinosi povećanju turističkog prometa i prihoda. Izazovi i prilike Iako građevinski sektor igra ključnu ulogu u ekonomskom razvoju, suočava se i s brojnim izazovima. Problematična područja uključuju nedostatak kvalificirane radne snage, visok stupanj birokracije, kašnjenja u realizaciji projekata i složenost urbanističkih i građevinskih procesa. Međutim, tu su i brojne prilike za rast i razvoj, uključujući korištenje novih tehnologija kao što su BIM (Building Information Modeling), zelene građevine i održiva arhitektura, čime se može povećati ekonomska efikasnost i ekološka održivost građevinskog sektora. Zaključak Na portalu eulerpool kontinuirano pratimo BDP iz građevinskog sektora kako bismo pružili točne i ažurirane podatke koji pomažu u boljem razumijevanju ekonomskih trendova. Građevinski sektor je ključni element svakog gospodarstva, s velikim potencijalom za pokretanje rasta, stvaranje novih radnih mjesta i poboljšanje kvalitete života. Razumijevanje dinamike i faktora koji utječu na BDP iz građevinskog sektora ključno je za donošenje ispravnih ekonomskih odluka i planiranje održivog razvoja u budućnosti.