Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Kap Verde Stopa nezaposlenosti mladih
Tečaj
Trenutna vrijednost Stopa nezaposlenosti mladih u Kap Verde iznosi 32,5 %. Stopa nezaposlenosti mladih u Kap Verde je porasla na 32,5 % dana 01. 01. 2020., nakon što je bila 25 % dana 01. 01. 2019.. Od 01. 01. 2010. do 01. 01. 2022., prosječni BDP u Kap Verde iznosio je 29,95 %. Najviša vrijednost svih vremena ostvarena je dana 01. 01. 2016. s 41,00 %, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 2022. s 21,20 %.
Stopa nezaposlenosti mladih ·
Max
Stopa nezaposlenosti mladih | |
---|---|
01. 01. 2010. | 21,30 % |
01. 01. 2011. | 27,10 % |
01. 01. 2012. | 32,10 % |
01. 01. 2013. | 34,60 % |
01. 01. 2014. | 35,80 % |
01. 01. 2015. | 28,60 % |
01. 01. 2016. | 41,00 % |
01. 01. 2017. | 32,40 % |
01. 01. 2018. | 27,80 % |
01. 01. 2019. | 25,00 % |
01. 01. 2020. | 32,50 % |
Stopa nezaposlenosti mladih Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2020. | 32,5 % |
01. 01. 2019. | 25 % |
01. 01. 2018. | 27,8 % |
01. 01. 2017. | 32,4 % |
01. 01. 2016. | 41 % |
01. 01. 2015. | 28,6 % |
01. 01. 2014. | 35,8 % |
01. 01. 2013. | 34,6 % |
01. 01. 2012. | 32,1 % |
01. 01. 2011. | 27,1 % |
Slični makroekonomski pokazatelji za Stopa nezaposlenosti mladih
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇨🇻 Minimalne plaće | 13 CVE/Month | 13 CVE/Month | Godišnje |
🇨🇻 Nezaposlene osobe | 20,707 mil. | 31,724 mil. | Godišnje |
🇨🇻 Populacija | 580 | 570 | Godišnje |
🇨🇻 Stopa nezaposlenosti | 12,1 % | 12,4 % | Godišnje |
🇨🇻 Stopa zaposlenosti | 56,5 % | 45,3 % | Godišnje |
🇨🇻 Stopa zaposlenosti | 62,4 % | 53 % | Godišnje |
🇨🇻 Zaposleni | 199,216 mil. | 186,627 mil. | Godišnje |
Makro stranice za druge zemlje u Afrika
- 🇩🇿Alžir
- 🇦🇴Angola
- 🇧🇯Benin
- 🇧🇼Botswana
- 🇧🇫Burkina Faso
- 🇧🇮Burundi
- 🇨🇲Kamerun
- 🇨🇫Srednjoafrička Republika
- 🇹🇩Čad
- 🇰🇲Komori
- 🇨🇬Kongo
- 🇿🇦Južnoafrička Republika
- 🇩🇯Džibuti
- 🇪🇬Egipat
- 🇬🇶Ekvatorska Gvineja
- 🇪🇷Eritreja
- 🇪🇹Etiopija
- 🇬🇦Gabon
- 🇬🇲Gambija
- 🇬🇭Gana
- 🇬🇳Gvineja
- 🇬🇼Gvineja Bisau
- 🇨🇮Obala Bjelokosti
- 🇰🇪Kenija
- 🇱🇸Lesoto
- 🇱🇷Liberija
- 🇱🇾Libija
- 🇲🇬Madagaskar
- 🇲🇼Malavi
- 🇲🇱Mali
- 🇲🇷Mauritanija
- 🇲🇺Mauricij
- 🇲🇦Maroko
- 🇲🇿Mozambik
- 🇳🇦Namibija
- 🇳🇪Niger
- 🇳🇬Nigerija
- 🇷🇼Ruanda
- 🇸🇹São Tomé i Príncipe
- 🇸🇳Senegal
- 🇸🇨Sejšeli
- 🇸🇱Sierra Leone
- 🇸🇴Somalija
- Južni Sudan
- 🇸🇩Sudan
- 🇸🇿Svazioland
- 🇹🇿Tanzanija
- 🇹🇬Togo
- 🇹🇳Tunis
- 🇺🇬Uganda
- 🇿🇲Zambija
- 🇿🇼Zimbabve
Što je Stopa nezaposlenosti mladih
Stopa nezaposlenosti mladih predstavlja ključni makroekonomski pokazatelj koji odražava ekonomsko zdravlje i održivost budućnosti jedne zemlje. Kod eulerpool, naš cilj je pružiti detaljne i precizne informacije o makroekonomskim podacima, a jednim od ključnih aspekata tih podataka svakako se smatra i praćenje stope nezaposlenosti mladih. Stopa nezaposlenosti mladih odnosi se na postotak radno sposobnih mladih osoba (obično u dobi od 15 do 24 godine) koje aktivno traže posao, ali ne mogu pronaći zaposlenje. Povećana stopa nezaposlenosti mladih može imati ozbiljne posljedice za gospodarstvo i društvo. Ona ukazuje na nepravilnosti na tržištu rada, nedostatak prilika za mlade te može odražavati strukturne probleme u obrazovnom sustavu i gospodarskoj politici. Dugotrajna nezaposlenost mladih rezultira smanjenjem radne snage koja ulazi na tržište rada, gubitkom potencijalnog znanja i inovacija koji bi ti mladi ljudi mogli donijeti društvu, te općenito negativnim učincima na ekonomski rast. Niska stopa nezaposlenosti mladih, s druge strane, obično upućuje na zdravo gospodarstvo koje uspijeva integrirati mlade ljude u tržište rada. To često znači da obrazovni sustav dobro priprema mlade ljude za potrebe radnog tržišta te da postoji dovoljno radnih mjesta koja odgovaraju njihovim kvalifikacijama. Finansijska stabilnost i napredak tih mladih ljudi vode do veće potrošnje, jačanja srednje klase i ukupnog gospodarskog prosperiteta. Povijesno gledano, Hrvatska je često imala višu stopu nezaposlenosti mladih nego prosjek Europske unije. Faktori koji doprinose visokoj nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj uključuju manjak radnih mjesta koji odgovaraju kvalifikacijama i vještinama mladih, neprilagođen obrazovni sustav, te nekonkurentno tržište rada zbog raznih regulatornih ograničenja. Industrijski sektori koji zapošljavaju najveći broj mladih ljudi često su oni koji nude nisku sigurnost radnog mjesta i manju mogućnost napredovanja, što dodatno doprinosi nesigurnosti među mladima. U vrijeme ekonomske krize, stopa nezaposlenosti mladih može drastično porasti, jer mladi radnici često postaju prve žrtve otpuštanja. Financijska kriza 2008. godine i kasnija europska dužnička kriza ostavili su trajan trag na zapošljavanje mladih, povećavajući stopu nezaposlenosti mladih u mnogim državama, uključujući i Hrvatsku. Povratak na niže stope nezaposlenosti mladih obično zahtijeva ciljane intervencije u obliku reformi politika tržišta rada, poticaja za otvaranje radnih mjesta za mlade te unapređenja obrazovnog sustava. Eulerpool prezentira detaljne podatke o kretanjima stope nezaposlenosti mladih kako bi analizama pridonijeli boljem razumijevanju i djelotvornijim mjerama politika. Prikupljeni podaci se temelje na čvrstim metodološkim osnovama, uključujući informacije s nacionalnih statističkih zavoda, Eurostata i drugih relevantnih institucija. Redovita ažuriranja i analize osiguravaju da korisnici našeg portala uvijek imaju pristup najnovijim informacijama. Analizirajući stopu nezaposlenosti mladih, važno je također uzeti u obzir demografske trendove. U Hrvatskoj se suočavamo s problemom depopulacije, što dodatno otežava situaciju. Mladi ljudi često emigriraju u potrazi za boljim prilikama, što stvara dodatni manjak radne snage kod kuće. Taj trend može se pratiti kroz migracijske podatke i demografske statistike, koji su također dostupni na našoj platformi. Jedno od potencijalnih rješenja za smanjenje stope nezaposlenosti mladih je jačanje poduzetničkih programa, stimuliranje samozapošljavanja te podrška start-up kulturi. Pružanje mentorstva, financijske potpore i olakšica za mlade poduzetnike može značajno doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta. Drugo rješenje može biti poticanje suradnje između poslodavaca i obrazovnih ustanova kako bi se osiguralo da se obrazovni programi bolje usklađuju s potrebama tržišta rada. Također, važno je poticati mlade na dodatno obrazovanje i stjecanje novih vještina, posebno u sektorima koji su u rastu, kao što su informacijske tehnologije, zelena ekonomija, zdravstvena industrija i slični sektori. Programi stručne prakse, pripravništva i cjeloživotno učenje mogu igrati ključnu ulogu u tome. Na eulerpool platformi, korisnici mogu pratiti sve ove aspekte kroz naš sveobuhvatni sustav vizualizacije podataka, analize i trendova. Naša sposobnost prikupljanja i analize detaljnih i egzaktnih podataka čini nas pouzdanim izvorom informacija za profesionalce u različitim sektorima, od gospodarstvenika, analitičara, donositelja politika do akademske zajednice. U konačnici, praćenje stope nezaposlenosti mladih nije samo pitanje statistike, već ključno za razumijevanje šire ekonomske i socijalne dinamike. Kod eulerpool predani smo osiguravanju da naši korisnici imaju pristup najtočnijim i najnovijim podacima, koji su neophodni za donošenje informiranih odluka i izradu učinkovitih strategija za budući gospodarski razvoj.