Terminal Access

Učini najbolje investicije svog života

Bloomberg Fair Value
20M Securities
50Y History
10Y Estimates
8.000+ News Daily
Od 2 eura osigurajте
Analyse
Profil
🇮🇸

Otok Trgovinska bilanca

Tečaj

20,697 milijardi ISK
Promjena +/-
+16,094 milijardi ISK
Promjena %
+127,23 %

Trenutna vrijednost Trgovinska bilanca u Otok iznosi 20,697 milijardi ISK. Trgovinska bilanca u Otok povećala se na 20,697 milijardi ISK dana 01. 01. 2019., nakon što je bila 4,602 milijardi ISK dana 01. 03. 2015.. Od 01. 01. 1960. do 01. 02. 2025., prosječni BDP u Otok iznosio je −3,68 milijardi ISK. Najviša vrijednost svih vremena postignuta je dana 01. 12. 2008. s 21,09 milijardi ISK, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 02. 2025. s −57,92 milijardi ISK.

Izvor: Statistics Iceland

Trgovinska bilanca

  • Max

Trgovačka bilanca

Trgovinska bilanca Povijest

DatumVrijednost
01. 01. 2019.20,697 milijardi ISK
01. 03. 2015.4,602 milijardi ISK
01. 01. 2015.3,562 milijardi ISK
01. 12. 2014.505,9 mil. ISK
01. 11. 2014.2,32 milijardi ISK
01. 10. 2014.8,361 milijardi ISK
01. 08. 2014.12,4 mil. ISK
01. 05. 2014.1,736 milijardi ISK
01. 01. 2014.4,583 milijardi ISK
01. 11. 2013.7,931 milijardi ISK
1
2
3
4
5
...
20

Slični makroekonomski pokazatelji za Trgovinska bilanca

ImeTrenutnoPrethodniFrekvencija
🇮🇸
Dolasci turista
146.936 120.664 Mjesečno
🇮🇸
Indeks terorizma
0,123 Points0,233 PointsGodišnje
🇮🇸
Inozemni dug
3,267 Bio. ISK3,385 Bio. ISKKvartal
🇮🇸
Izvozi
78,467 milijardi ISK93,82 milijardi ISKMjesečno
🇮🇸
Prijenosi
3,197 milijardi ISK2,984 milijardi ISKKvartal
🇮🇸
Strane izravne investicije
10,96 milijardi ISK35,771 milijardi ISKKvartal
🇮🇸
Tečajna lista
−95,172 milijardi ISK52,27 milijardi ISKKvartal
🇮🇸
Tečajna lista prema BDP-u
0,2 % of GDP1,1 % of GDPGodišnje
🇮🇸
Tokovi kapitala
78,175 milijardi ISK65,414 milijardi ISKKvartal
🇮🇸
Uvozi
136,382 milijardi ISK99,39 milijardi ISKMjesečno
🇮🇸
Zlatne rezerve
1,98 Tonnes1,98 TonnesKvartal

Islandski trgovinski deficit proširio se na 231,8 milijardi ISK u 2021., sa 145,3 milijardi ISK u 2020. Ukupna vrijednost izvoza robe povećala se za 21,8% na 136,2 milijarde ISK. Izvoz aluminija i aluminijskih proizvoda imao je najveći udio u izvoznim proizvodima ili 37,3% ukupnog izvoza. Morski proizvodi doprinijeli su sa 38,8% ukupnog izvoza i njihova je vrijednost bila 7,4% viša nego 2020. godine. Svježa riba i smrznuti riblji fileti imali su najveći udio u morskim proizvodima. Najveće trgovinske zemlje u izvozu robe bile su Nizozemska, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo, ali 68,8% svih izvoza išlo je u zemlje EEA. U međuvremenu, uvoz je porastao bržim tempom od 28,9% te je dosegnuo 222,8 milijardi ISK. Povećanje je uglavnom bilo u transportnoj opremi i kapitalnim dobrima. Najveće kategorije uvoza bile su industrijski materijali (28,8%) i kapitalna dobra (22,2%). Najveće trgovinske zemlje u uvozu robe za 2021. bile su Norveška, Kina i Njemačka. Više od 58% ukupne vrijednosti uvoza došlo je iz zemalja EEA.

Što je Trgovinska bilanca

Balance of Trade (Bilanca trgovinske razmjene) jedna je od ključnih komponenti makroekonomije i odražava razliku između izvoza i uvoza robe i usluga u jednoj zemlji unutar određenog vremenskog razdoblja. Ovaj indikator pruža važne uvide u ekonomsku snagu i održivost zemlje te je ključan za razumijevanje vanjske ekonomske pozicije zemlje. Na našem web mjestu, Eulerpool, specijalizirani smo za prikazivanje makroekonomskih podataka, pa ćemo pružiti sveobuhvatan uvid u značenje, važnost i implikacije bilance trgovinske razmjene. Bilanca trgovinske razmjene može biti pozitivna, negativna ili uravnotežena. Kada zemlja više izvozi nego uvozi, bilanca je pozitivna, što znači da ima trgovinski suficit. S druge strane, kada zemlja više uvozi nego izvozi, bilanca je negativna, što znači da ima trgovinski deficit. Uravnotežena bilanca duge razdoblje odražava jednakost između uvoza i izvoza. Pozitivna bilanca trgovinske razmjene teoretski znači priljev stranih valuta, što može dovesti do povećanih deviznih rezervi zemlje. To može omogućiti stabilniji tečaj valute i može koristiti stanovništvu kroz razne kanale kao što su snižene uvozne cijene i poboljšani međunarodni kreditni rejting. Nadalje, zemlje sa stabilnim trgovinskim suficitom mogle bi bolje izolirati svoju ekonomiju od vanjskih šokova, jer ovi šokovi manje utječu kada postoji održiv priljev strane valute. S druge strane, trgovinski deficit može označavati visok stupanj zaduženosti prema inozemstvu te potencijalne probleme s plaćanjem dugova u budućnosti. Duga razdoblja trgovinskog deficita mogu dovesti do smanjenja deviznih rezervi i pritiska na devalvaciju nacionalne valute. Snižavanje vrijednosti valute može povećati cijene uvoza, što za posljedicu može imati inflaciju i smanjenje kupovne moći stanovništva. Međutim, važno je napomenuti da trgovinski deficit nije nužno loš sam po sebi. U nekim slučajevima, deficit može biti rezultat povećanja uvoza kapitala i tehnologije, što dugoročno može dovesti do poboljšanja produktivnosti i gospodarskog rasta. Analiza bilance trgovinske razmjene također uključuje analizu strukture uvoza i izvoza. Izvoz visoke dodane vrijednosti, kao što su tehnologija, strojevi i visoko sofisticirani proizvodi, često je znak snažnog i konkurentnog gospodarstva. S druge strane, ovisnost o izvozu sirovina i poluproizvoda može ukazivati na slabije diverzificiranu ekonomiju. Slično tome, visok uvoz potrošne robe može ukazivati na snažnu domaću potražnju, ali i potencijalno nedostatak domaće proizvodnje. Mjerenje i praćenje bilance trgovinske razmjene je od ključne važnosti za tvorce ekonomske politike. Ekonomske politike usmjerene na poticanje izvoza i smanjenje uvoza mogu pomoći u poboljšanju trgovinske bilance. To može uključivati smanjenje carina i drugih prepreka za izvoz, subvencije za izvoznike, razvoj infrastrukture za potporu trgovini te trgovinske sporazume s međunarodnim partnerima. Jedan od ključnih aspekata bilance trgovinske razmjene je trgovinski odnos s ključnim partnerima. Na primjer, zemlja može imati trgovinski suficit s jednim ekonomskim blokom, ali deficit s drugim. Ovi odnosi mogu biti rezultat specifičnih ugovora, geografskih prednosti ili posebne međunarodne politike. Analiza tih pojedinačnih odnosa može pružiti dublji uvid u izazove i prilike koje određena zemlja može imati. Bilanca trgovinske razmjene također igra ključnu ulogu u međunarodnim ekonomskim odnosima i geopolitici. Na primjer, veliki trgovinski suficit jedne zemlje može postati izvor napetosti s trgovačkim partnerima, što često vodi do trgovinskih sporova ili protekcionističkih mjera. U ekstremnim slučajevima, ti sukobi mogu prerasti u trgovinske ratove, što samo dodatno opterećuje globalno gospodarstvo. U zaključku, bilanca trgovinske razmjene je ključni indikator makroekonomskog stanja svake zemlje. Poznavanje i praćenje ovog indikatora putem našeg web mjesta, Eulerpool, omogućava dublje razumijevanje ekonomskih trendova i omogućava donositeljima odluka da provode informirane ekonomske politike. Sveobuhvatna analiza bilance trgovinske razmjene može pomoći gospodarstvima u postizanju veće stabilnosti i održivosti te u unapređenju međunarodne konkurentnosti.